Posts Tagged obavijesti

Hrvatska je među četiri vodeće europske zemlje po postotku zaposlenih na određeno vrijeme, a vodeća je po brzini rasta broja ugovora na određeno, pa će, s obzirom na to da hrvatski poslodavci gotovo više uopće ne zapošljavaju na neodređeno, Hrvatska i po tome uskoro biti vodeća

Nakon što je prekjučer vlada Andreja Plenkovića dobila zvučnu pljusku iz Bruxellesa zbog neprovođenja i stalnog odgađanja reformi, što je dovelo do usporavanja i ugrožavanja rasta gospodarstva, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić najavila je kako će »tijekom ovog mjeseca intenzivirati individualne razgovore s pojedinim resorima i ministrima, a vezano u pripremu novog nacionalnog plana reformi«.

Drugim riječima, osoba koja je u Plenkovićevoj Vladi zadužena za reforme – i koja je u tu vladu, uostalom, i kooptirana kao istinska reformatorica i stručnjakinja koja neće bježati od teških odluka i, kako ih je nazivala, »bolnih rezova«– sada, godinu i pol od formiranja vlade, poručuje da će već ovog mjeseca početi pripremati »novi nacionalni plan reformi«.

Ako tako doista i bude, i ako Martina Dalić obavi i intenzivira »individualne razgovore« s ministrima i pojedinim resorima, i ako se postigne dogovor oko pojedinih reformi, logično je očekivati kako će sigurno trebati još najmanje godinu ili dvije za pripremu tih reformi, pogotovo onih ambicioznijih, koje se obično nazivaju strukturnim reformama. A to onda znači i da bi se te famozne reforme trebale početi provoditi najranije za godinu ili dvije, dakle potkraj mandata Plenkovićeve Vlade što je, dakako, nerealno. Svi dobro znamo da nijedna vlada – a pogotovo ne oportunistička kao što je Plenkovićeva – ne provodi »bolne« reforme u zadnjoj godini mandata, uoči borbe za još jedan mandat.

Sve to upućuje na samo još jedan zaključak. Čini se da od famoznih reformi, pogotovo onih strukturnih, »bolnih«, u mandatu ove vlade neće biti ništa. To samo po sebi možda i nije najgora stvar na svijetu, s obzirom na naše dosadašnje tragično iskustvo s reformama, pogotovo strukturnim. Jedna od takvih reformi je i reforma tržišta rada, u čemu je Hrvatska proteklih 15-tak godina bila i više nego uspješna.

O čemu je točno riječ?

Hrvatska je prve promjene na tom planu napravila još devedesetih, 1992. i 1995. godine, kada je promijenjen dotadašnji socijalistički Zakon o radnim odnosima. No, ozbiljne i značajne izmjene na tržištu rada dogodile su se tek 2001. i 2003. godine, u vrijeme Vlade Ivice Račana. Sljedeći korak u pravcu »fleksibilizacije« i »liberalizacije« tržišta rada dogodio se u vrijeme vlade Jadranke Kosor, a završni čin za vlade Zorana Milanovića 2014. godine. Simptomatično je, dakako, da je najtemeljitija fleksibilizacija tržišta rada provedena u vrijeme formalno socijaldemokratskih vlada, najprije one Račanove, a potom i Milanovićeve.

Premda su sve promjene od početka devedesetih do danas, a pogotovo one poslije 2003. godine, redovito bile opravdavane famoznom »fleksibilizacijom«, koja je tobože trebala pomoći brže i veće zapošljavanje radnika, sve zakonske promjene na tržištu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radničkih prava. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU iskorišteno je za daljnje rezanje prava radnika, a upravo na poticaj Europske komisije forsirani su i atipični, prekarni oblici rada. Ovdje valjda ne treba previše objašnjavati kako je pritom izostalo njihovo reguliranje, što je opet bilo posve u skladu s vladajućom mantrom prema kojoj je naše tržište rada tobože kruto i preregulirano.

I kakve su posljedice tih reformi? Kako, dakle, izgleda naše tržište rada nakon višekratne fleksibilizacije i deregulacije pod dirigentskom palicom Europske komisije? Hrvatska je prema podacima Eurostata na neslavnom prvom mjestu u Europskoj uniji po prekarnim ugovorima o zapošljavanju koji traju do tri mjeseca. Dok je takvih ugovora u EU-u u prosjeku tek nešto više od dva posto, u Hrvatskoj ih je više od osam posto! Hrvatska je danas i među četiri vodeće europske zemlje po postotku zaposlenih na određeno vrijeme, a vodeća je po brzini rasta broja ugovora na određeno, tako da će, s obzirom na to da hrvatski poslodavci široko koriste zakonske mogućnosti i gotovo više uopće ne zapošljavaju na neodređeno, Hrvatska i po tome uskoro biti vodeća. Prema podacima Eurostata, 2016. godine u Hrvatskoj je 22,2 posto svih ugovora o radu bilo sklopljeno na određeno vrijeme, a pretpostavlja se da danas u Hrvatskoj svaki četvrti radnik radi na takav ugovor. U EU-u je takvih ugovora oko 14 posto.

A jasno je i što privremeni ugovor znači za radnika: nesigurnost i stalan strah za radno mjesto, osjećaj da ga poslodavac drži u šaci, ali u pravilu i nisku plaću, neadekvatnu socijalnu zaštitu i nikakva radnička prava. No, za poslodavce su takvi radnici najpoželjniji, jer su poslušni, nisu u poziciji boriti se za svoja prava, a lakše ih je otpuštati jer im ne moraju isplatiti otpremninu.

Sve u svemu, nakon tog šokantnog ishoda višegodišnjeg reformiranja i fleksibiliziranja našeg tržišta rada, sada bi jedina prava reforma trebala ići u suprotnom pravcu, odnosno u pravcu favoriziranja zapošljavanja na neodređeno i zaštite prekarnih oblika rada, kako bi se barem donekle ispravila aktualna neravnoteža na našem tržištu rada. No, drugo je pitanje koliko je to uopće realno. Vidimo, na žalost, barem u ovom slučaju, da je reformski potencijal Plenkovićeve Vlade nikakav.

IZVOR

Današnji sastanak trebao postati važna prekretnica u razvoju hrvatsko-srpskih odnosa s ciljem boljeg prometnog povezivanja i zajedničke kandidature niza projekata prema tijelima EU-a, a zanimljivo je također da bi dvije države mogle surađivati i u razmjeni iskustava u suradnji s Kinom

RIJEKA Obnova pruge Zagreb – Beograd bit će zajednički projekt Hrvatske i Srbije i to je najvažniji dio Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH i Ministarstva graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije o suradnji radi promicanja učinkovitosti željezničkog prometa, koji će biti danas potpisan u Beogradu u sklopu bilateralnog susreta ministra Olega Butkovića i potpredsjednice Vlade Srbije i ministrice građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorane Mihajlović.

Butković je prvi ministar u Vladi Andreja Plenkovića koji odlazi u službeni posjet Beogradu, a osim o pruzi, razgovarat će se i o suradnji dviju država u korištenju EU sredstava, između ostalog i kod apliciranja pojedinih dionica pruge Zagreb – Beograd prema europskim fondovima.

Prvi sastanak

Raspravljat će se i o mogućnostima razvoja cestovnog prometa između Hrvatske i Srbije, također i o mostovima u graničnom području, te suradnji u segmentu unutarnje plovidbe na Savi i Dunavu, gdje su na dnevnom redu i projekti produbljivanja Dunava kod Iloka i Vukovara, odnosno u blizini granice dviju država.

Nakon dugo vremena riječ je o prvom sastanku ministara dviju vlada i pokušaju uspostavljanja konkretne suradnje na nizu infrastrukturnih projekata. Kad je riječ o obnovi pruge Zagreb – Beograd u ukupnoj dužini od 412 kilometara, već je postignuta određena suglasnost oko ovog projekta uz obećanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koje je dano u vrijeme njegova nedavnog posjeta Hrvatskoj, s garancijom da će Srbija intenzivno raditi na obnovi svog dijela pruge.

Inače, veći dio pruge nalazi se na hrvatskom teritoriju i tu su već postignuti određeni pomaci, jer je obnova dionice Okučani – Novska pri kraju i uskoro će biti u prometu, te je prije više od pet godina obnovljena dionica Vinkovci – Tovarnik.

Još dvije dionice su u fazi projektiranja i to europskim sredstvima, a Hrvatska očekuje da bi za svoj dio pruge Zagreb – Beograd iz europskih fondova mogla povući oko 500 milijuna eura europskih sredstava.

Zajednički cilj Hrvatske i Srbije bi trebao biti da se vrijeme putovanja vlakom od Zagreba do Beograda sa sadašnjih šest sati smanji na manje od tri sata, kao i da se značajno poveća brzina vlakova na ovoj pruzi i to na prosječnih približno 120 do 140 kilometara na sat.

Važna prekretnica

O svemu tome bi trebali razgovarati ministri Butković i Mihajlović, a istovremeno će biti održan i niz operativnih sastanaka predstavnika brojnih državnih tvrtki u čijoj je ingerenciji prometna infrastruktura. Osim ministra Butkovića, danas će u Beogradu biti i predsjednici uprava HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, također i Hrvatskih cesta, te direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe, kao i državni tajnici u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Nakon bilatelarnog sastanka izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Srbije planirano je potpisivanje Memoranduma, a zatim će biti održana i zajednička konferencija za novinare.

Današnji sastanak bi tako trebao postati važna prekretnica u razvoju hrvatsko-srpskih odnosa s ciljem boljeg prometnog povezivanja i zajedničke kandidature niza projekata prema tijelima EU-a, a zanimljivo je također da bi dvije države mogle surađivati i u razmjeni iskustava u suradnji s Kinom.

Naime, kineska tvrtka China Bridge and Road Corporation, koja je dala najjeftiniju ponudu za gradnju Pelješkog mosta, u Srbiji je izgradila most Borča – Zemun u duljini od 1,5 kilometara s pripadajućim prilaznim cestama dužine dodatnih 20-ak kilometara.

IZVOR

Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale, kaže se u izvješću Europske komisije objavljenom u srijedu, s analizama ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama.

“Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale”, navodi Komisija.

Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

“Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju”, kaže se u izvješću Komisije.

Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one “ponešto” napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.

Izvješće sadrži i analize makroekonomskih neravnoteža. Komisija je u studenome prošle godine započela dubinska preispitivanja za 12 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u tim državama članicama makroekonomske neravnoteže i ocijenio njihov razmjer.

Hrvatska zajedno s Ciprom i Italijom bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Tri zemlje u toj skupini od 12 zemalja – Bugarska, Portugal i Španjolska – nemaju više prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje su imale prošle godine, nego samo makroekonomske neravnoteže, dok Slovenija više nema ni makroekonomske neravnoteže.

Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. “One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila”, kažu stručnjaci.

“Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne”, dodaju.

Stručnjaci ističu da Hrvatska sada ima rast iznad svoga potencijala, da se taj rast već pomalo ispuhuje, došlo je do usporavanja rasta i to dva kvartala prije nego što je Komisija očekivala te da se bez strukturnih reformi ne može povećati potencijal rasta.

Naime, Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.

IZVOR

Smanjenje minimalnog broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći mjera je najavljena prošlogodišnjim Akcijskim planom Vlade za rasterećenje gospodarstva

Umjesto dva radnika osposobljena za pružanje prve pomoći na 20 zaposlenih poslodavci će ubuduće za taj posao trebati osposobiti jednog radnika na do 50 zaposlenih.

Smanjenje minimalnog broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći mjera je najavljena prošlogodišnjim Akcijskim planom Vlade za rasterećenje gospodarstva.

Novina je i mogućnost da više poslodavaca, koji posluju na istoj lokaciji, međusobno ugovore zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, više poslodavaca koji djeluju na istoj lokaciji mogu zaposliti zajedničkog stručnjaka zaštite na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu zaštite na radu. No, to se u praksi pokazalo teško provedivim te je, kako se objašnjava zakonskim izmjenama, stvaralo čitav niz otvorenih pravno formalnih pitanja.

Zakon o zaštiti na radu privremenim je radilištima smatrao ona na kojima radovi traju kraće od 30 dana. Prema predloženim izmjenama to će biti radilišta na kojima radovi traju kraće od 60 dana i na njima se neće morati nalaziti procjena rizika, dokazi i zapisnici, no inspektorima ti dokumenti trebaju biti dostupni u roku koji odrede.

Na radnom mjestu odavno je zabranjena konzumacija duhanskih proizvoda, a izmjenama zakona o zaštiti na radu toj se zabrani pridružuje i uživanje u elektroničkim cigaretama.

IZVOR

Na mrežnim stranicama e-Savjetovanja dana 27. veljače 2018. godine otvoreno je Savjetovanje o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu kojeće biti otvoreno do 13. ožujka 2018. godine.

Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine, određene su i mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu.

IZVOR