Posts Tagged obavijesti

U dokumentima koji su zadnje dvije godine išli prema EK, Vlada je najavljivala isto umanjenje za sve – 0,30% za mjesec, što bi za pet godina mirovine umanjilo 18%.

Jedna je od tema koje će otvoriti najavljena mirovinska reforma i jača penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu. U Hrvatskoj radnici mogu u prijevremenu mirovinu otići pet godina ranije ako imaju dovoljno staža (muškarci najmanje 35, a žene 33 godine staža). Prijevremena se trajno umanjuje od 1,2 do 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja, ovisno o stažu, a najviše 20,4 posto.

Europska je komisija prigovarala Hrvatskoj i zbog petogodišnjeg ranijeg umirovljenja i zbog premale penalizacije, koja je ublažena 2014. za vrijeme Milanovićeve Vlade. Do te izmjene prijevremena se mirovina umanjivala 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, neovisno o tome koliko je radnik imao staža.

Sada povoljnije za puno staža

Sadašnje rješenje povoljnije je za ljude s više staža. U dokumentima koji su zadnje dvije godine išli prema Europskoj komisiji hrvatska je Vlada najavljivala da će umanjenje biti isto za sve – 0,30 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što bi za pet godina donijelo trajno umanjenje mirovine od 18 posto, odnosno 3,6 posto po godini ranijeg odlaska u mirovinu. Hoće li Plenkovićeva Vlada mijenjati Milanovićevo rješenje, vidjet ćemo do sredine godine kada će se objaviti prvi službeni prijedlozi.

Ostale zemlje također obeshrabruju raniji odlazak iz svijeta rada umanjenjem mirovine, a najstroža je u tome Španjolska gdje se godina ranijeg odlaska u penziju kažnjava sa 7,5 posto manjom mirovinom, a može se koristiti najranije dvije godine prije pune starosne. No i Španjolci će svojim radnicima omogućiti da u mirovinu idu četiri godine ranije nakon što dignu radni vijek na 67 godina.

Većina država članica EU krenula je u produljenje radnog vijeka, ali su svjesni da mnogi radnici neće moći raditi do 67 godina pa olakšavaju uvjete za prijevremeno umirovljenje. Slično je predvidjela i Belgija, gdje se sada može u prijevremenu mirovinu tri godine prije redovne, ali kad radni vijek skoči na 67 godina, u prijevremenu će mirovinu ići četiri godine ranije. Njemačka će također omogućiti radnicima prijevremenu mirovinu sa 63 godine kada radni vijek digne na 67 godina. Trenutačno je ta razlika sada samo dvije i pol godine i povećavat će se prema četiri godine do 2029.!

U EU samo Mađarska i Velika Britanija, prema podacima iznesenim u najnovijem Ageing reportu Europske komisije za 2018., zabranjuju prijevremeni odlazak u mirovinu. U Portugalu je to razdoblje najdulje – šest godina, ali se sankcionira s 0,5 posto manjom mirovinom za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Slovenija takve mirovine umanjuje za 1,2 – 3,6 posto godišnje ovisno o stažu. Francuska, Austrija, Slovenija i Rumunjska dopuštaju prijevremene mirovine pet godina prije redovnih, a Italija tri godine.
Prihvati li Plenkovićeva Vlada umanjenje od 0,30 po mjesecu ranijeg umirovljenja, kopirat će njemački model penalizacije, ali Nijemci su od penalizacije izuzeli radnike koji imaju puno staža te se njihove mirovine ne umanjuju. U Hrvatskoj se trenutačno penalizacija ne primjenjuje na ljude koji napune 60 godina i imaju 41 godinu staža.

Mračne perspektive

– Sve zemlje pokušavaju zatvoriti putove za prijevremeni odlazak u mirovinu, a mirovine se umanjuju jer se prikupljena svota novca mora raspodijeliti na dulje razdoblje – komentira Danijel Nestić, stručnjak za mirovine Ekonomskog instituta Zagreb.

Hrvatska po sadašnjem zakonu nagrađuje rad nakon 65. godine povećanjem mirovine za 0,15% za svaki mjesec duljeg rada, a najdulje 5 godina. Neslužbeno se spominje da će taj bonus biti ukinut. Krajem 2017. u Hrvatskoj je radilo 9885 osoba starijih od 65 godina. Dugoročne nam perspektive nisu sjajne. Hrvatska ima 51% ekonomski ovisnog starijeg stanovništva, a u idućih 50 godina povećat će se na 81%. EK procjenjuje da će se 2070. udio ovisnog starijeg stanovništva kretati od 54 posto u Švedskoj do 92 posto u Poljskoj. Manje od 5 zaposlenih na četiri neaktivne starije osobe (omjer ovisnosti veći od 80%) imat će sedam članica EU – Bugarska, Grčka, Hrvatska, Italija, Poljska i Portugal.

Kazne za prijevremenu mirovinu

Francuska: 5 godina ranije – smanjenje 5 posto po godini.

Slovenija: 5 godina ranije, smanjenje od 1,2 do 3,6 posto, ovisno o stažu.

Češka: 5 godina ranije, smanjenje 2-6 posto

Njemačka: 4 godine, smanjenje 3,6 posto po godini, onima s puno staža bez smanjenja.

Belgija: može se u prijevremenu mirovinu 3 godine ranije, a kad se radni vijek poveća na 67 godina, onda 4 godine – smanjenje mirovine 5,1 posto po godini ranijeg umirovljenja.

Italija: 3 godine ranije, smanjenje od 2,3 do 2,9 posto po godini.

Španjolska: 2 godine, smanjenje 7,5 posto po godini, kad dignu radni vijek na 67, u prijevremenu će se mirovinu moći ići 4 godine ranije.

Velika Britanija: nema prijevremene mirovine.

Mađarska: nema prijevremene mirovine.

IZVOR

Potaknuti kritikama Europske komisije zbog izostanka reformi, iz Vlade su ovih dana najavili promjene u mirovinskom sustavu, međutim, radna skupina koja će se njima baviti još nije ni formirana, a prema informacijama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bit će vrlo šarolika.

Kako je u planu izmjena više propisa, kažu, za izradu nacrta prijedloga pojedinog zakona osnovat će se radne skupine. U njihov rad, “uz predstavnike nadležnih ministarstva i akademske zajednice te drugih stručnjaka”, bit će uključeni i socijalni partneri, odnosno predstavnici poslodavaca i sindikata.

Hodogram

Nacrti novih zakona trebali bi biti gotovi do kraja lipnja ili “najkasnije početkom trećeg kvartala”, a potom će se provesti široka javna rasprava, “u kojoj će moći sudjelovati svi zainteresirani svojim prijedlozima i primjedbama”. Ako je suditi prema prvim najavama, radne skupine će se baviti pitanjima poput kraćeg razdoblja tranzicije za dizanje dobi umirovljenja na 67 godina, veće penalizacije ranijeg umirovljenja, uvođenja nacionalne mirovine i jačanja drugog mirovinskog stupa.

Trenutačno je najspornije pitanje mirovinskog sustava kakva će biti budućnost “dodatka od 27 posto” koji ostvaruju samo korisnici prvog mirovinskog stupa. Da se on neće širiti na korisnike oba stupa, Vlada je najavila u prošlogodišnjem Planu konvergencije 2017. – 2020., da bi potom ministar rada i mirovinskog sustavaMarko Pavićipak poručio da time nitko neće biti zakinut. Na pitanje hoće li nadolazeća reforma uključiti i to pitanje, iz njegova kabineta poručuju da će se “svakako, uz ostalo, sagledati i mogućnost za uvođenje dodatka na mirovinu za korisnike mirovina iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja, ovisno o procjenama podataka i rezultatima analiza”.

Imajući na umu da još nije definirano tko će raditi na reformi, da će svatko moći reći svoje mišljenje i da su stajališta ministarstva vrlo općenita, teško je zaključiti kakva će ona biti doista. Prema mišljenjuDanijela Nestićas Ekonomskog instituta koji se godinama bavi ovom problematikom, uspješnost cijele mirovinske reforme odredit će upravo način na koji će se riješiti sporni dodatak. Ako budući umirovljenici, koji će mirovinu primati iz oba stupa, ne ostvare slična prava, smatra Nestić, obesmislit će se postojanje drugog mirovinskog stupa. Stoga bi se moglo reći da će za budućnost drugog stupa biti mnogo važnije rješavanje dodatka od 27 posto nego povećanje stope uplata sa sadašnjih pet posto koje je, među ostalim, Vlada najavila kako bi se ojačao drugi mirovinski stup.

Neravnopravnost

Ako će rješenje pitanja dodatka za osobe koje su osigurane u prvom i drugom stupu ići u smjeru da oni prime proporcionalno manji dodatak od osoba koje su osigurane samo u prvom stupu, objašnjava Nestić, to bi kao posljedicu moglo imati da njihova ukupna mirovina iz prvog i drugog stupa bude manja od mirovina koje bi ostvarili da su osigurani isključivo u prvom stupu.

– Ako buduće mirovine na temelju uvođenja dvostupnog sustava zbog takvog tretmana dodatka iz prvog stupa ne mogu biti veće od mirovina koje bi se ostvarile bez reforme, onda cijela reforma nema smisla. I ključno, to nije zato što drugi stup ne valja, nego zato što prvi stup neravnopravno tretira osiguranike u oba stupa – kaže Nestić. Pritom ističe da eventualno povećanje uplate u drugi stup neće ni na koji način utjecati na suštinu reforme, ali dodatak hoće.

Bude li dodatak manji za osiguranike oba stupa, ili ga uopće ne bude kao što je sada slučaj, objašnjava, tada nikakvo povećanje uplata neće u razumnom roku opravdati očekivanja od reforme i omogućiti veće mirovine u budućnosti. U obrnutom slučaju, pravedno rješavanje dodatka, čak i bez povećanja stope uplate, najvećem dijelu osiguranika omogućilo bi veću mirovinu u budućnosti od one koju bi imali bez reforme, objašnjava.

U svakom slučaju, kombinacija proširenja dodatka od 27 posto na sve osiguranike i povećanje stope uplata za drugi stup “siguran su put prema višim mirovinama za buduće umirovljenike”.

Prije točno dvije godine, nakon što je Europska komisija prozvala Hrvatsku zbog slabosti mirovinskog sustava, tadašnja VladaZorana Milanovićanajavila je promjene i na njih se obvezala u Nacionalnom programu reformi. S obećanjima je nastavila i sadašnja Vlada, a koliko je konzistentna makar kad je riječ o tom pitanju, bit će poznato već u travnju, kada će Europskoj komisiji isporučiti nove dokumente. Među ostalim, lani je navela da će se rashodi za mirovine iz prvog stupa postupno sve više smanjivati jer umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto. Ustraje li na tome, ministar Pavić morao bi reći i kako vidi budućnost drugog mirovinskog stupa. Osim toga, Vlada je lani najavila obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja, tj. veću penalizaciju, te ubrzanje izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce, a nakon toga i postupno podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.

Političko trgovanje

Kako je ovih dana rekao jedan predstavnik sindikata, Hrvatska je dosad imala 18 reformi mirovinskog sustava. Razlozi su neodrživost sustava i promjena uvjeta na tržištu rada, a pogotovo političko trgovanje. Tako je, među ostalim, nastao i sporni dodatak od 27 posto, uveden 2007. godine, kad je HDZ koalirao s HSU, ali njime se ispravljala neka prijašnja nepravda.

Treba se prisjetiti da je osobito ambiciozno u reformu 2010. godine krenula tadašnja premijerkaJadranka Kosorkoja se našla u recesiji i suočena s velikim manjkom novca u proračunu. Na kraju je zbog pritiska sindikata ipak pristala na “modifikaciju” nekih odredbi. Uz ostalo, produljila je razdoblje tranzicije za žene za 10 godina i pristala je da veća penalizacija ranijeg umirovljenja ne bude jednaka za sve, nego da ovisi o duljini staža.

Potom je u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju krenula Vlada Zorana Milanovića koja je produljila radni vijek do 67. godine, ali umjesto 2038. godine, EK je tražila da primjena počne već 2030 godine. Ako je suditi prema prvim najavama sadašnje Vlade, uslijedit će kompromisno rješenje: da to bude 2033. godina. S takvim pristupom, sasvim sigurno, Hrvatska će još dugo slušati o teškoćama koje ima u provođenju reformi.

IZVOR

Radi se o situaciji kada poslodavac radnika želi zadržati i nakon što je napunio 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža. Kada bi se dogovorio nastavak rada za još pola godine, takav ugovor na određeno ne bi bio diskriminirajući

Produljenje ugovora o radu i nakon uobičajene dobi za umirovljenje može biti vremenski ograničeno i u tom slučaju radnik ne može tvrditi da je riječ o zlouporabi ugovora na određeno vrijeme.

Presudio je tako Sud Europske unije u slučaju Hubertus Johna koji je radio kao ugovorni nastavnik u njemačkom Bremenu. Kako se približavao uobičajenoj dobi za umirovljenje, taj ugovorni nastavnik zatražio je od grada Bremena da nastavi raditi i nakon što navrši godine života koje ga silom zakona šalju u mirovnu. Grad mu je pristao produljiti ugovor do kraja školske godine 2014./2015. No, njegov drugi zahtjev da mu ugovor bude produžen do kraja prvog polugodišta 2015./2016. godine grad je odbio. Nezadovoljan, nastavnik je tužio poslodavca smatrajući da je određeno trajanje produljena ugovora koje mu je odobreno protivno pravu EU-a. I, pokazalo se da nije u pravu.

Propisani način

Njemački Zemaljski radni sud istaknuo je da propis na snazi dopušta strankama ugovora o radu da odgode dan prestanka ugovora o radu do kojeg dolazi isključivo na temelju činjenice da radnik navršenjem uobičajene dobi za umirovljenje stječe pravo na starosnu mirovinu. Stoga je nacionalni radni sud upitao Sud EU-a je li takav propis usklađen sa zabranom diskriminacije na temelju dobi i okvirnim sporazumom o radu na određeno vrijeme kojemu je cilj sprečavanje zloporabe sklapanja uzastopnih ugovora na određeno vrijeme.

Domaćim radnim zakonodavstvom na sličan se način regulira pitanje prestanka ugovora o radu, kao i u Njemačkoj. Tako je jedan od propisanih načina prestanka ugovora o radu i činjenica da je radnik stekao uvjete za mirovinu, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Drugim riječima, radnik i nakon što stekne uvjete za mirovinu može nastaviti raditi. Naravno, ako poslodavac radnika želi zadržati i nakon što je napunio 65 godina života te ima najmanje 15 godina mirovinskog staža. Domaćim zakonodavstvom se izrekom ne propisuje da se s takvim radnikom sklapa ugovor na određeno vrijeme. No, kada bi domaći radnik koji je stekao uvjete za umirovljenje s poslodavcem dogovorio nastavak rada, primjerice, za dodatnih pola godine, takav ugovor ne bi bio diskriminirajući. To jasno proizlazi iz presude Suda EU-a. Sud je u tom slučaju utvrdio da se zabrani diskriminacije na temelju dobi ne protivi nacionalna odredba koja »odgodu dana prestanka aktivnosti radnika koji su navršili zakonsku dob za umirovljenje uvjetuje sklapanjem sporazuma s poslodavcem na određeno vrijeme.

Takav propis ne dovodi u nepovoljniji položaj osobe koje su navršile dob za umirovljenje u usporedbi s onima koje još nisu navršile tu dob. »Taj je propis osnova za odstupanje od načela automatskog prestanka ugovora o radu kada radnik navrši uobičajenu dob za umirovljenje i omogućuje da se dan prestanka radnog odnosa nekoliko puta, bezuvjetno i vremenski neograničeno odgodi«, navodi Sud.

Ugovorno odgađanje

Što se tiče Okvirnog sporazuma o radu na određeno vrijeme, »Sud je najprije izjavio kako sumnja u to da se predmetno produljenje može smatrati slučajem sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme«. Nije isključeno da se takvo produljenje može smatrati isključivo ugovornim odgađanjem izvorno ugovorene dobi za umirovljenje. U tom pogledu Sud napominje da ništa u spisu ne upućuje na to da bi se spornim propisom moglo pogodovati uzastopnom sklapanju ugovora na određeno vrijeme ili pak da je on mogući izvor zlouporaba na štetu radnika. »U svakom slučaju ne bi trebalo smatrati da dobne granice koje se podudaraju s uobičajenom dobi za umirovljenje »sustavno dovode do ugrožavanja položaja dotičnih radnika, ako oni imaju pravo na mirovinu u punom iznosu, a osobito ako poslodavac smije produljiti konkretni ugovor o radu«.

No, ako bi Zemaljski radni sud u Bremenu zaključio da produljenje odobreno Hubertus Johnu treba smatrati slučajem sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, Sud EU-a smatra da se »Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme ne protivi nacionalni propis poput onoga o kojem je riječ, koji strankama ugovora o radu omogućava da vremenski neograničeno, sporazumno i prema potrebi nekoliko puta odgode prestanak radnog odnosa, do kojeg dolazi isključivo na temelju činjenice da radnik navršavanjem uobičajene dobi za umirovljenje stječe pravo na starosnu mirovinu«.

IZVOR

Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas pismo predsjedniku Vlade RH vezano uz najave izmjena zakona iz područja mirovinskog osiguranja koje prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine Plenkoviću,

nakon što je Europska komisija (EK) 7. ožujka ove godine u pregledu napretka država članica u pogledu njihovih ekonomskih i socijalnih prioriteta u Zimskom paketu europskog semestra objavila kako u EU još samo Cipar, Hrvatska i Italija bilježe prekomjerne ekonomske neravnoteže u neprovođenju najavljenih reformi zemalja, vezanih uz nacionalne programe reformi, Hrvatskoj je, uz ostalo, „spočitnula“ presporo podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, neizvršeno povećanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje i preispitivanje odredbi i skupina s tzv. „beneficiranim“ stažom, porez na nekretnine…

IZVOR

Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu.

Sada će se izraditi stručne podloge i analize koje će uključivati financijski aspekt mirovinske reforme, a potom bi radna skupina pri Ministarstvu do ljeta radila na izmjenama i dopunama sedam ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen došli u Sabor.

Cilj Vlade je, kažu naši sugovornici, da se u sklopu ove reforme, koju od nas već godinama traži i Europska komisija, mirovinski sustav napravi održivim, ali i da se povećaju mirovine – sadašnjim i budućim umirovljenicima.

Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje radnog vijeka do 67. godine jednako za muškarce i žene od 2038., no EK traži da se izjednačavanje dogodi i ranije, 2030., tako da će vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan – da od 2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina života. Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života.

Intencija je što dulji ostanak na tržištu rada jer Europa stari, kao i Hrvatska, sve se manje djece, budućih osiguranika, rađa, ljudi žive sve dulje, aposebanproblem u Hrvatskoj je što su nam mirovine male, ali ih dugo koristimo. Samo 19 posto sadašnjih umirovljenika, naime, odradilo je puni radni staž, a kroz mirovine dobiju čak 126 posto od onoga što su zaradili.

Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira na način da se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, a intencija je da se ta penalizacija pojača.

Razmišlja se o modelu ulaganja

Sigurno je, pak, da će se ići na revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem, i to na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Studija je, naime, pokazala da je dosta tih zanimanja s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti rada promijenili. Primjerice, vozač u javnom gradskom prijevozu nekada je radio u starim, razdrmanim autobusima i tramvajima, a danas većinom vozi najnovije tramvaje i buseve, sjedi na anatomskim sjedalima, u klimatiziranom prostoru za kompjutoriziranom upravljačkom pločom, pa je pitanje treba li on i dalje imati beneficirani radni staž. Jednako tako i ostali profesionalni vozači. Većina tih zanimanja upravo su u prometnom sektoru pa se tu mogu očekivati veće promjene – ili ukidanje ili smanjivanje prava.

Kao treća bitna točka ove reforme spominje se i jačanje drugog mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane štednje. Dakle, gotovo je sigurno da se II. stup neće ukidati, što su neki tražili, nego će se najvjerojatnije i jačati, ali pitanje je kako. Naime, svako povećanje izdvajanja za II. stup za sobom povlači ili veću poreznu presiju ili manje upliva u proračun. Drugo je pitanje, pak, kapitaliziranosti fondova koji su od 2002. na temelju uplata osiguranika prikupili čak 93 milijarde kuna i sada Vlada razmišlja kako poticati ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Može li se timnovcem, primjerice, monetizirati prezadužene autoceste? Jer sada fondovi 76 posto novca ulažu u državne obveznice, 16 posto u obveznice drugih država, a tek 11 posto u dionice.

– Procjene su da će do 2040. mirovinski fondovi vrijediti 90 posto BDP-a, ili 300 milijardi kuna. S jedne strane taj bi senovactrebao uložiti u hrvatsko gospodarstvo, a s druge strane treba biti oprezan da se ne dogodi Agrokor. Treba pogledati i cijeli sustav upravljanja fondovima – kaže naš sugovornik.

Stav je u Ministarstvu rada takav da II. stup treba ojačati, ali problem je i taj što sada od 40 milijardi kuna iz I. stupa samo 54 posto se prikupi iz doprinosa, a čak 46 posto ide iz proračuna, odnosno iz poreza. Zato je intencija da se drugi stup ojača kada udio u proračunu za prvi stup počne padati zbog prirodnog odljeva umirovljenika.

Zaposlenost

Sve ove mjere odnosit će se na buduće umirovljenike pa u Vladi razmišljaju i o tome kako povećati sadašnje mirovine, koje su sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i više godina staža na razini manjoj od 60 posto prosječne plaće, odnosno iznose 3540 kuna. Ono što je tu krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i demografske mjere. Omjer onih koji rade i umirovljenika još je porazan i iznosi 1:1,19. Kako povećati sadašnje mirovine nije još poznato jer se razmišlja o nekoliko modela, ali moguće je da će se možda mijenjati i sadašnja formula za usklađivanje mirovina, što nitko od naših sugovornika ne potvrđuje, nego se samo o tome spekulira. Razmišlja se i o dodatku na najmanje mirovine.

U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvođenje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.

IZVOR