Posts Tagged obavijesti

Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno znači da je ovogodišnji rast plaća samo odgođen

Kada ministar financija kaže “sve je podložno rezovima, osim mirovina”, ujedno šalje poruku ostalim korisnicima proračuna ne samo da bi se mogli naći na listi “gubitnika”, nego i da u ova teška vremena nema mjesta velikim zahtjevima.

Gotovo identične riječi mogle su se čuti i u travnju uoči rebalansa proračuna. Tada je saborski zastupnik Branko Bačić, primjerice, rekao: “Postoje rashodi poput mirovina koji se ne mogu smanjivati i na to treba paziti, sve drugo može biti na stolu”.

Ipak, prvi koji bi se mogli prepoznati u ovim načelnim obraćanjima proračunskim korisnicima zacijelo su sindikati s kojima će Vlada uskoro morati otvoriti pregovore o rastu plaća u idućoj godini. Nakon izbijanja koronakrize, uoči rebalansa proračuna, sindikati su pristali odreći se prije dogovorene povišice u lipnju i listopadu od 2+2, dok je dogovor oko nekih materijalnih prava, poput božićnice za ovu godinu, ostavljen za jesen kada će razmjeri krize biti jasniji. Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno znači da je ovogodišnji rast plaća samo odgođen te da će plaće javnog sektora od 1. siječnja iduće godine rasti četiri posto.

Jasna pozicija

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, svjestan je da situacija neće biti jednostavna jer očekuje da će Vlada, u nastojanju da smanji deficit, ići na mjere štednje. Međutim, čini se da sindikati oko toga imaju dosta jasnu poziciju.

“Očekujem poziv sindikatima, da će to biti na vrijeme i da će se s njima razgovarati”, kaže Sever. Sudeći na temelju razgovora s predstavnicima sindikata koje okuplja NHS, on zaključuje da će ustrajati u svojim zahtjevima kako po pitanju isplate božićnica za ovu godinu tako i u slučaju rasta osnovice plaća od četiri posto početkom iduće godine.

“To su pozicije s kojih se ide u pregovore. Iskustvo nam govori da jednom kada se odreknemo povišice ili kada se zamrznu materijalna prava, potrebne su godine da se vratimo na iste pozicije”, objašnjava Sever. Poput nekih svojih kolega, i on smatra da odustajanje od rasta plaća nije dobro ni za gospodarstvo jer u uvjetima velike neizvjesnosti to dodatno smanjuje potrošnju. Nije to dobro ni za privatni sektor, dodaje, jer upravo od njega kupujemo proizvode i usluge.

Nastavak moratorija

Da situacija neće biti jednostavna, smatraju i ekonomisti, ističući da veliki proračunski deficit i nužnost vraćanja javnih financija u održive okvire neizbježno nameće smanjenje rashoda.

S druge strane, velik dio javnog sektora, liječnici, nastavnici, kao i oni koji rade u socijalnoj skrbi, proteklih su mjeseci izloženi ne samo velikom pritisku, nego i dodatnim poslovima. Ipak, u usporedbi s neizvjesnošću koja čeka privatni sektor, oni koji rade u javnom sektoru barem ne moraju strahovati za posao.

Imajući sve te okolnosti u vidu, kako ističe jedan ekonomist koji je želio ostati anoniman, možda bi optimalno rješenje u ovoj situaciji bilo produljenje moratorija na rast plaća u javnom sektoru. Tim prije što Ministarstvo financija najavljuje smanjenje poreza na dohodak koji bi većem dijelu zaposlenih trebao donijeti povišicu.

Težak kompromis

No, ne treba dvojiti da će potraga za kompromisom između Vlade i sindikata, kao i proteklih godina, sigurno potrajati. Valja podsjetiti da je krajem prošle godine, nakon višetjednog štrajka u školama i dramatičnih pregovora sa sindikatima, uz ostalo, Vlada obećala da će do lipnja napraviti analizu plaća i izraditi novi sustav koeficijenata plaća u javnom sektoru. PremijerAndrej Plenkovićobećao je da će se angažirati stručnjaci koji će utvrditi realnu složenost poslova te da će se prema tome izračunati koeficijenti za sve u javnim službama, a prvi rezultati trebali su biti poznati u prvoj polovici godine.

Osim prijedloga koeficijenata, analiza je trebala pokazati i koliko je zaposlenika potrebno u kojem sektoru. No, koronakriza je, čini se, malo poremetila planove, ali sve dok se Vlada ozbiljno ne pozabavi plaćama u javnom sektoru, pregovori sa sindikatima nastavit će se uhodanim putem.

Neovisno o tome kako će oni završiti ovaj put, nema sumnje da izrada proračuna za iduću godinu ministru financija predstavlja velik izazov. Prema planovima iz travanjskog Programa konvergencije, deficit proračuna u idućoj godini trebao bi se smanjiti na 2,4 posto BDP-a s ovogodišnjih sedam posto, što znači za oko 16 milijardi kuna, pa bi u idućoj godini trebao iznositi oko devet milijardi kuna. S obzirom na očekivani rast BDP-a u idućoj godini, prema posljednjim projekcijama od 6,1 posto, izgledan je i solidan rast prihoda, kao i priljev novca iz EU.

Manje izdataka

U idućoj godini proračun više neće imati izdatke za ublažavanje posljedica od koronakrize, kao što je sufinanciranje radnih mjesta, barem ne u mjeri u kojoj je to bilo ove godine. Međutim, pritisak na povećanje rashoda sigurno će biti snažan jer će mnogi i dalje trebati pomoć. Osim toga, da bi se potaknuo oporavak i u većoj mjeri angažirao novac iz EU, Vlada će morati dati i svoj dio.

Izdaci za zaposlene i socijalne naknade čine 60 posto budžeta

Za razliku od Vlade koja u 2021. godini očekuje rast BDP-a od 6,1 posto i proračunski deficit od 2,4 posto, analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković-Matijević smatra da će oporavak biti znatno sporiji, a time i rast poreznih prihoda.

Ona procjenjuje da će BDP iduće godine rasti po stopi od tri posto, a toliko će iznositi i deficit proračuna, što znači oko 11 milijardi kuna. S obzirom na projekt uvođenja eura, ne sumnja da će Vlada nastojati značajno smanjiti deficit, ali ostaje pitanje koliko će u tome uspjeti.

– Imamo rigidnu strukturu rashoda, pri čemu izdaci za zaposlene i socijalne naknade čine oko 60 posto BDP-a. Proteklih godina značajno su se smanjili izdaci proračuna za subvencije i kamate, što znači da još preostaju materijalni i kapitalni rashodi. Međutim, treba imati na umu da manji izdaci za investicije znače i manju gospodarsku aktivnost – kaže Živković-Matijević.

Kada je, pak, riječ o povlačenju novca iz EU, dodaje kako ostaje upitno koliki su nam uopće projektni kapaciteti.

IZVOR

Vlada ima šest novih mjera za ublažavanje krize uzrokovane pandemijom koronavirusa

U Vladinom jesenskom paketu mjera za ublažavanje krize su subvencije za skraćeni radi tjedan, obnove škola i bolnica u Zagrebu, ali i obustava rasta plaće u javnom sektoru, piše danas Jutarnji list.

Navodeći hitne poteze za spas privrede dnevnik ističe da će Vlada pomoći djelatnostima u turizmu, ugostiteljstvu, prometu sa sufinanciranjem 2000 kuna po radniku za skraćeni radni tjedan.

Planirani su i povoljni krediti za poduzetnike, a Hamag-Bicro i HBOR nastavit će davati kredite s kamatama od 0,25 posto za održavanje likvidnosti poduzeća.

Bespovratna sredstva

Hrvatska na raspolaganju ima i 6 milijardi eura bespovratnih sredstava koja se mogu koristiti za različite projekte. Sredstva će se koristiti i za obnovu školskih, zdravstvenih i kulturnih objekata nakon potresa.

Osim toga od 1. siječnja na snagu stupa nova porezna reforma u kojoj je smanjenje stopi poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto, kao i porez na dobit s 12 na 10 posto za mala i srednja poduzeća, koja ostvaruju prihode do 7,5 mil. kuna. Plaće bi tako trebale rasti od 100 do 800 kuna.

Pregovori o plaćama

U planu su i pregovori sa sindikatima o (ne)povećanju plaća. Vlada, kako navodi Jutarnji list, želi kompromis da ili zamrzne povećanje plaća dok se BDP ne počne dizati ili da povećanja budu manja.

Planiraju se ubrzati i investicije koje se financiraju iz EU te potaknuti i državne tvrtke da imaju više investicija, donosi Jutarnji list.

IZVOR

Hrvatskom je odjeknula vijest o padu BDP-a od 15.1% u ovom kvartalu. Posljedice zatvaranja ekonomije polako dolaze na naplatu, a kako će se to odraziti na svakodnevni život građana, za Dnevno je objasnio ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Guste Santini. Poručio je kako država treba intervenirati i spasiti gospodarstvo ne mareći za proračunski deficit, a predviđa veliku nezaposlenost. Smatra kako bez ozbiljnih poreznih rasterećenja i reformi nema značajnog oporavka.

Objavljeno je kako Hrvatska ima pad BDP-a od 15,1%. Što će to značiti za građane i kakav rasplet situacije možemo očekivati? Hoće li doći do velike nezaposleni?

“BDP je pao 15,1%, a u prvom kvartalu smo imali rast 0,4%, a istovremeno su se čuvala radna mjesta vladinim potporama, iako je gospodarstvo već imalo ozbiljnih problema. Bilo je rečeno da pravo na tu pomoć imaju samo tvrke koje imaju pad prihoda od 20%. Govorilo se stotinama tisuća ljudi koji imaju pravo na tu naknadu. Već to je znak disbalansa kad je tako velik broj ljudi imao pravo na naknadu u gospodarstvu koje zapošljava oko milijun ljudi. Dakle oko pola tvrtki je imalo pad prihoda više od 20%. Iako Državni zavod za statistiku najavljuje da su moguće korekcije tih veličina, te veličine odnosno pad od 15,1% nije tako velik. Imali su u vidu broj djelatnika u tvrtkama koje su imalo pravo na naknadu. E sada, Zdravko Marić je jasno dao doznanja da ta priča ne može ići dalje i da se takoreći, neće moći subvencionirati plaće u iznosu od 4 tisuće kune i sada će se morati tražiti neke druge mjere. Drugim riječima, Ministarstvo financija u ovom trenutku ne raspolaže dovoljnim sredstvima da se kvalitetno odredi prema krizi u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Prevedeno, to znači da bi uskoro mogli krenuti otkazi i da bi broj nezaposlenih uskoro mogao početi ozbiljno rasti. Jasno, kada ljudi postanu nezaposleni dobivaju neku pomoć, a ta pomoć će biti sve manja i manja. Na koncu, ljudi postaju socijalno ugroženi. Ako velik broj građana s niskim plaćama ili onih koji će dobiti otkaz, a ne raspolažu s ušteđevinom, prirodno je za očekivati da će ti ljudi imati ozbiljnih socijalnih problema. Prema tome, broj siromašnih i socijalno ugroženih bi se mogao rapidno povećavati.”

Hoće li porasti troškovi života? 

 “Što se tiče značajnijeg  poskupljenja troškova života, ne očekujem da će se to dogoditi. Mi smo na jedinstvenom tržištu i robe ima u izobilju. Problem je što pada i što će padati potražnja. Ljudi troše sve manje i racionaliziraju. Manja potražnja, naravno znači, manje šansi da se održi zaposlenost. Dakle, počinje negativna spirala. A ova priča o tome kako se treba okrenuti gospodarstvu i kako ne treba dozvoliti da se ovisi u uvozu, to su priče za malu djecu. Nikakva se proizvodnja ne može pokrenuti preko noći. Dakle, mi ćemo stagnirati. Gospodarstvu treba velika financijska injekcija da se to gospodarstvo održi, a očito u proračunu novca nema niti će ga biti.

Santini nadodaje kako Vlada u rješavanju ove krize ne smije robovati proračunskom deficitu te pozica građane da podrže značajne reforme i drastično smanjenje poreza.

“S obzirom na sve, ja sam pesimističan. Vjerojatno je u stvarnosti došlo i do većeg pada proizvodnje. Ovo su prvi podaci koji će se još peglati i čistiti. Ako ovo jesu točni podaci, znači da ćemo u slijedećem kvartalu još više pasti, a situacija još ozbiljnija. Možda pad neće biti 15.1%, ali sigurno preko 10% i to će stvoriti još lošije pretpostavke za oživljavanje gospodarstva. To je jedna makro slika. A mikro slika je još gora. S obzirom na odnos fiksnih i vanrednih troškova hrvatsko gospodarstvo će završiti s gubitkom. To znači da ljudi koji vode posao i koji su investirali, neće dobiti prinos za svoj kapital. Njihova će se imovina smanjiti. Doći će do još većeg pesimizma, a cijela stvar će se usložniti. Neimaština će se bitno povećati i broj socijalno ugroženih će se bitno povećati. Da bismo to riješili, moramo zaista odlučno krenuti u reforme i s druge strane zaboraviti na proračunski deficit. Gospodarstvo se mora sačuvati i mora se sačuvati socijalna stabilnost zemlje. Ako će se robovati proračunskom deficitu, bojim se da će stvar biti još teža i stvar bi mogla jako podsjećati na ono što smo imali 2008/2009. godine”, govori nam Santini te podsjeća kako država ima dužnost brinuti o svojim obveznicima.

“Dakle, treba ići u veći javni dug da se sanira gospodarstvo dok ne krenu bolji dani. Država bi trebali uložiti u privatni sektor. Ako država zabrani nekome da radi, onda im treba nadoknaditi štetu. Više nije bitno je li naše gospodarstvo ovisi u uslužnim djelatnostima. Bitno je da je to tako i da imamo kapacitete koji su neiskorišteni i da će turistički sektor završiti s gubicima. Kada je takva situacija, država mora pomoći svome gospodarstvu. Ako država ima pravo naplaćivati poreze, onda se ona mora brinuti o svojim poreznim obveznicima. To je temeljno načelo. Ako porezni obveznici nemaju novaca, a nemaju novaca jer će ostvariti gubitke, onda treba zaustaviti poreze. Rekao sam već u 7dnevno, da je potrebno napraviti moratorij na porezne obveze i dogovoriti s bankama da država preuzme kredite za najugroženije. Međutim, mi to nismo napravili. Sada kada se skinu svi ovi moratoriji, nastupit će eksplozija. Onog momenta, kada banke budu mogle naplaćivati  svoja potraživanja, oni koji neće moći platiti, naći će se u neobranom grožđu. Država bi se trebala aktivnije odrediti. U prvom planu ne smije biti javni dug nego socijalni mir i očuvanje gospodarstva.

Hrvatska u odnosu na EU stoji loše jer već sad imamo među najmanjim dohodcima po glavi stanovnika. Za očekivati je da će takva zemlja teže iznijeti krizu. Ovo stanje ogolit će našu ekonomsku stvarnost. Hrvatska treba provesti ozbiljne porezne reforme koje kod nas nikada nisu cjelovite, to su uglavnom glancanja. Treba provesti i reformu javne uprave, treba racionalizirati državu i dramatično smanjiti poreze”.

“Pozivam građane da traže i podrže ozbiljne reforme”, zaključuje Santini. 

IZVOR

HRVATSKO gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.

Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.

Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

Oštar pad potrošnje, investicija, izvoza…

Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala osobna potrošnja.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godišnjoj razini.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. 

Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini – uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.

U drugom je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjoj razini.

Podaci slabiji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto.

To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.

DZS je u izvješću poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

“Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, poručio je DZS.

Teške posljedice lockdowna

Rekordan pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju izravna je posljedica karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo “zaključano”, a gospodarska je aktivnost svedena na minimum. Uslijedilo je postupno “otključavanje” gospodarstva, tijekom kojeg su restriktivne mjere ublažavane, ali mnoge tvrtke to nisu ni dočekale, s obzirom na to da su u vrijeme lockdowna u potpunosti ostale bez prihoda.

Rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina. Naime, u prva tri mjeseca koronakrize, koja se najvećim dijelom odnose upravo na drugo tromjesečje, u Hrvatskoj je, kako su pokazali podaci, ugašeno oko 50.000 radnih mjesta.

“Otključavanje” gospodarstva i početak kakve-takve turističke sezone ublažilo je utjecaj koronakrize na tržište rada, no poduzetnici već najavljuju da će mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpuštati radnike, pa čak i staviti ključ u bravu. Uostalom, najave otkaza zbog koronakrize posljednjih dana stižu čak i iz velikih kompanija, kakva je Ina. 

Počeo val rezanja plaća u privatnom sektoru

Iako službena statistika to još ne pokazuje, u privatnom je sektoru u drugom tromjesečju počeo i val rezanja plaća. Taj će se proces, upozorili su ekonomisti, vjerojatno ubrzati na jesen, kada bi se mnoge tvrtke mogle naći pred izborom rezanja primanja zaposlenih ili davanja otkaza. Što se javnog sektora tiče, vlada je u njemu, čini se, odabrala strategiju “zamrzavanja” plaća, odnosno nepovećavanja plaća, koje je lani dogovorila sa sindikatima, u ovoj godini. Dio ekonomista smatra da će se Banski dvori za sličnu strategiju odlučiti i u sljedećoj godini, odnosno sve dok bude trajala kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa. 

Otkazi i manje plaće građanima ruše životni standard građana kojima zbog toga ostaje manje novaca za potrošnju. K tome, manji broj raspoloživih radnih mjesta otežavaju nezaposlenima pronalazak novoga posla te im slabe i uvjete novog zapošljavanja.

Poduzetnici traže hitne reforme

Financijsku poziciju građana donekle su olakšale mjere države i banaka, poput zaustavljanja ovrha ili moratorija na kredite. K tome, država je mjerama isplate potpora za plaće zaposlenih pokušala očuvati što je moguće više radnih mjesta. Potpredsjednik vlade i ministar financija  Zdravko Marić nedavno je ocijenio da je koronakriza dosad državne financije stajala oko 20 milijardi kuna. U prvoj polovici ove godine proračunski je manjak, kako su pokazali podaci Ministarstva financija, iznosio gotovo 17 milijardi kuna. 

Ipak, upozoravaju ekonomisti, sve to nije dovoljno za borbu s krizom ovakvih razmjera. Stoga poduzetnici i ekonomisti od vlade traže da konačno krene u reforme koje će u Hrvatskoj stvoriti bolje okružje za poslovanje i bazu za rast standarda.

IZVOR

Ministar mora, prometa i infrastrukture obišao je radove na obnovi željezničke pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof, naglasivši da je to dio velikog investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu

Vrijednost obnove pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof je gotovo 366 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega se veći dio financira iz kredita Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Radovi na obnovu te pruge započeli su u svibnju, a ministar Oleg Butković je radove danas obišao s predstavnicima HŽ Infrastrukture, izvođača radova tvrtke Swietelsky te predstavnicima općine Brodovec i grada Zaprešić. 

Ugovor o radovima potpisala je HŽ Infrastruktura u veljači ove godine s hrvatskom podružnicom austrijske tvrtke Swietelsky, s rokom izvođenja od 27 mjeseci od dana sklapanja ugovora, što znači da bi u ljeto 2022. pruga trebala biti gotova.

Dionica pruge od Savskog Marofa do Zagreb Zapadnog kolodvora, ukupne dužine oko 18 kilometara, najfrekventniji je željeznički pravac u Hrvatskoj, jer njime u prosjeku dnevno prođe oko 160 vlakova, a nalazi se i na koridoru RH1, koji je izuzetno važan za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.

Obnova će, kako se očekuje, osnažiti tu prugu, uz povećanje razine sigurnosti i brzine vlakova na 120 kilometara na sat, a bit će veća i nosivost pruge, dok bi se troškovi održavanja pruge trebali smanjiti.

Veliki investicijski ciklus u promet

Ministar Butković je prilikom obilaska radova u Savskom Marofu naglasio kako se s još jednim velikim gradilištem u blizini, obnovom pruge Zaprešić-Zabok, samo na toj mikrolokaciji ulaže oko 900 milijuna kuna u obnovu željeznice.

“Raduje me da radovi idu dobro na obje lokacije, a danas smo došli vidjeti specijalizirani stroj za donji ustroj pruge”, rekao je Butković.

Predstavnik tvrtke izvođača radova Zvonko Dundović objašnjava da se radi o stroju-vlaku koji podiže stare tračnice i pragove te drobi kamenje ispod njih. Nakon toga slijedi postavljanje novih temelja od kamenja i vapnenca za nove tračnice i pragove, koji će sada biti betonski, a ne više drveni (hrastovi) jer su skupi. Nove tračnice za ovu prugu nabavit će se iz Austrije, a stare će se što se može upotrijebiti, dok će se drveni pragovi ekološki zbrinuti, kazao je Dundović.

Ministar Butković je najavio nastavak ulaganja u željeznicu i u idućima godinama, a idući tjedan bit će potpisan i ugovor za nabavu nova 22 vlaka za HŽ Putnički prijevoz, projekta čija je vrijednost više od milijardu kuna.

I time će, uz sve infrastrukturne investicije, Hrvatska kroz nekoliko godina dobiti moderan željeznički sustav kakav treba imati, kazao je Butković, dodajući kako je dobro što se krenulo i s natječajem za prvu dionicu nizinske pruge do Rijeke Hrvatski Leskovac-Karlovac, za što su osigurana sredstva i očekuje da će se do kraja ove godine biti izabran izvođač.

Po podacima koje je iznio ukupno je promet u dosadašnjem dijelu ove godine na razini oko 50 posto prošlogodišnjeg, pri čemu cargo željeznički, pa i putnički promet, kaže, nisu imali velike štete jer se u koroni čak i više tražio taj vid promet.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastukture Ivan Kršić istaknuo je da radovi na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof dobro napreduju, uz napomenu da je ta pruga zadnji puta remontirana 1974. godine. 

Osim te, trenutno je veća aktivna investicija, vrijednosti 324 milijuna eura bez PDV-a, na pruzi Križevci-Koprivnica-državna granica, a idući tjedan kreće i natječaj za prugu prema Rijeci, čija je vrijednost oko 330 milijuna eura, rekao je Kršić.

Zadovoljstva radovima izrazili su i načelnik općine Brdovec Alen Prelec i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, koji su naglasili da će to poboljšati prometne i gospodarske uvjete života u tom području.

Turk ne očekuju da će radovi znatno usporiti promet prugom kada na jesen krene i škola, iako se i međunarodni i domaći i putnički i teretni promet odvija samo jednim kolosijekom, dok se na drugom radi.

IZVOR