Posts Tagged obavijesti

Nezavisni hrvatski sindikati danas su u Zagrebu na Trgu sv. Marka organizirali javni skup upozorenja pod nazivom „Rad do iznemoglosti neće oporaviti mirovinski sustav ili Hrvatska 2030. i neke: Mladi u inozemstvu, a preostali rade do iznemoglosti“. 

Skup je organiziran kako bi se poslalo javno upozorenje zbog najavljenih izmjena u mirovinskom sustavu.
Predsjednik NHS-a, Krešimir Sever, osvrnuo se na najave izmjena u mirovinskom sustavu i to na, između ostalog, tri značajna područja:

IZVOR

Ulaganje u zaštitu na radu nije trošak nego kvalitetna investicija, poručio je u utorak ravnatelj Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu Primorsko-goranske županije Vitomir Begović u sklopu otvorenih vrata tog zavoda, ističući kako razinu odgovornosti i sigurnosti u radnom procesu treba podignuti na daleko višu razinu.

Na konferenciji za novinare iznio je podatke prema kojima su u Hrvatskoj poslodavci u 2017. prijavili 18.036 ozljeda na radu, što je 9.1 više nego godinu prije, a od toga je teških ozljeda na radu bilo 1678 ili šest posto više nego prethodne godine. Od prijavljenih 18.036 ozljeda na radu priznato ih je 14.829, što je povećanje za 8.2 posto.

Lani su se dogodile 22 smrtne ozljede na radu, odnosno 22 posto više nego prethodne godine, najviše u građevinarstvu i šumarstvu te u manjim tvrtkama. Na tisuću radnika lani se ozljedilo 12.2 radnika, pa je stopa ozljeda na radu lani bila 12.2 posto, a godinu prije 11.5 posto.

Nadalje, istaknuo je kako zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti svakog dana bilo odsutno 2627 radnika, a kada se tome pribroje i bolesti radnika koji su u radnom procesu, ta brojka raste na čak 26.214 radnika.

Begović je naveo kako je od ozljeda na radu od 2004. do 2017. umrlo 445 radnika, ističući kako je to veliki broj koji opominje i ukazuje da još uvijek postoji neodgovarajući odnos prema obvezama u području zaštite na radu te da se između onoga što uzrokuje ozljede na radu i ljudskog faktora može staviti znak jednakosti.

Naglasio je kako postoje svi uvjeti da se radnika u radnom procesu zaštite, ali da ako odgovorni i radnici ne primjenjuju propise, dolazi do posljedica. Stoga je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja pokrenut proces da se u obrazovnim kurikulima na svim razinama obrazovanja područje zaštite na radu jače naglasi.

IZVOR

Slijedi novi val umirovljenja jer će, tko god ima uvjete, odmah otići u mirovinu. Zakoni do kraja godine, puno detalja još je skriveno

Kao što je i najavljeno, promjene u mirovinskom sustavu našle su se na listi Vladinih reformi, prije svih ranije produljenje radnog vijeka na 67 godina, koje podrazumijeva još oštrije povećanje radnog vijeka za žene.

Sada se radni vijek žena svake godine povećava za tri mjeseca. Dodatno će se povećati penalizacija privremenog umirovljenja, ali i proširiti krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Do kraja godine Vlada bi trebala prihvatiti i novi zakon o beneficiranom stažu.

Skuplje u prijevremenu

Kad je riječ o promjenama u mirovinskom sustavu, plan reformi nije donio ništa što se do sada nije znalo, ali i u njemu su izostavljeni najvažniji detalji, primjerice za koliko će se od početka iduće godine produljivati radni vijek žena, hoće li 2030. biti godina prelaska na radni vijek od 67 godina, koliki će dodatak na mirovinu dobiti osiguranici drugog mirovinskog stupa, kako će izgledati oštrija penalizacija? U dokumentu stoji da će zakoni koji će to propisati biti doneseni u prosincu 2018. godine. Vlada je, piše u prijedlogu reformi, pripremila niz simulacija vezanih uz poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, no žale se da provedbu “reformske mjere odvraćanja od ranog umirovljenja” dodatno usporava i komplicira moguća primjena dodatka na mirovine (korisnicima mirovina iz prvog i drugog stupa). Vlada planira proširiti dodatak i na drugi stup, no u programu reformi nema informacije koliki će taj dodatak biti.

– Na taj će se način smanjiti razlika u visini mirovine za korisnike iz oba obvezna mirovinska stupa u odnosu na mirovine ostvarene samo u I. stupu i time utjecati na primjerenost njihovih mirovina, stoji u dokumentu. Vlada procjenjuje da će “pooštravanje uvjeta” potaknuti novi val umirovljenja, a postupno smanjenje broja novih korisnika mirovina i ukupnog broja umirovljenika očekuje se tek od 2025. godine. Ne navodi se ni koje će još kategorije umirovljenika smjeti raditi i zadržati mirovine, a sad to pravo imaju samo korisnici starosne, ali ne i prijevremene mirovine. Pravo na beneficirani staž trenutačno koristi oko 25 tisuća zaposlenih, a koliko će ih ostati nakon što Vlada donese novi zakon, ne piše u dokumentu i konačni će broj ovisiti o zakonodavnom rješenju i suradnji sa socijalnim partnerima.

Rad i fiziologija

“Primjena instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem omogućit će se onim radnim mjestima na kojima, unatoč svim primijenjenim mjerama zaštite na radu, može doći do oštećenja zdravlja zbog nepovoljnih radnih uvjeta, odnosno u onim zanimanjima kod kojih nakon određene dobi fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje toga posla”, stoji u dokumentu.

IZVOR

Nezavisni hrvatski sindikati sutra, 25. travnja 2018. godine, organiziraju javni skup upozorenja pod nazivom „Rad do iznemoglosti neće oporaviti mirovinski sustav ili Hrvatska 2030 i neke: mladi u inozemstvu, a preostali rade do iznemoglosti“.

Skup se organizira kako bi se poslalo javno upozorenje zbog najavljenih izmjena u mirovinskom sustavu koje u radniku i umirovljeniku vide samo trošak na kojemu žele uštedjeti, a zbog čega štetu neće trpjeti samo radnici, nego cijelo društvo.

IZVOR

Početak novog investicijskog ciklusa na riječkom lučkom području označen je u četvrtak potpisivanjem ugovora za razvojne projekte u riječkoj luci, vrijedne ukupno 37,6 milijuna eura.

Ugovor za izvođenje radova na projektu “Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata” vrijedan ukupno 35,5 milijuna eura, potpisali su sa zajednicom ponuditelja Kolektor-koling i Euro-asfalt partneri Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura.

Riječ je o projektu na pruzi Sušak Brajdica, koji je najkraći prometni koridor za prijevoz roba iz prekomorskih luka u EU. Tijekom radova koji će početi u lipnju, a trebali bi završiti u lipnju 2020., rekonstruirat će se postojeći kolosijeci na kolodvoru Brajdica, proširiti tunel Sušak i izgraditi novi izvlačnjak te četiri nova kolosijeka na terminalu. Planira se rekonstrukcija postojeće kontaktne mreže na Brajdici, ugradnja novog signalnog, sigurnosnog i komunikacijskog uređaja i drugo.

Ugovor za tehničku pomoć u dizajnu i implementaciji “Port Commununity Systema” za projekt “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – informatički sustav lučke zajednice” vrijedan 310.000 eura, potpisali su predstavnici Lučke uprave Rijeka i predstavnici zajednice ponuditelja iz tvrtke Sarda. Riječ je o sustavu koji će biti kompatibilan s Hrvatskim integriranim pomorskim sustavom CIMIS i sa sustavom Carinske uprave, a ukupna vrijednost tog projekta je 1,6 milijuna eura.

Sporazum o uređenju međusobnih odnosa pri izvođenju radova u okviru projekta “Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka – Izgradnja novog izvlačnjaka” potpisali su HŽ Infrastruktura i Grad Rijeka. Njime se omogućuje da se gradski život u Rijeci tijekom radova nesmetano organizira.

Novac za projekte osiguran je većim dijelom (85 posto) iz EU-ova fonda Instrument za povezivanje Europe (CEF), a ostatak su nacionalna sredstva.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je nazočio potpisivanjima, ocijenio je da luka Rijeka okreće novu stranicu i da će je njen razvojni put pozicionirati kao intermodalno središte sjevernog Jadrana, uz bok najsnažnijim europskim lukama.

Kroz projekt na Brajdici dobit ćemo moderniziranu luku, novi intermodalni terminal i kolodvor koji će omogućiti veći prihvat tereta, rekao je  i naveo da je danas udjel željeznice u prijevozu kontejnera na Brajdici 30 posto, da je u 2016. bio 24 posto te da se taj udjel želi povećati na više od 50 posto.

Nastavio je da će luka Rijeka biti spojena s novim intermodalnim terminalom na Zagrebačkoj obali, te je spomenuo i projekte rekonstrukcije obale Bršica na terminalu Raša, uklanjanja uskih grla u Rijeci i Bakru i uspostavljanje informatičkog sustava lučke zajednice.

Istaknuo je da su za ukupno šest lučkih projekata dobivena bespovratna sredstva iz CEF-a te da danas počinje “nezaustavljivi razvoj luke Rijeka”, koji će kroz tri godine generirati ukupna ulaganja od oko  2,5 milijarde kuna.

Ministar Butković rekao je da će do kraja ove godine biti završena izgradnja 400 metara nove Zagrebačke obale te da će za spojnu cestu od tog dijela luke do gradske obilaznice ( D403)  do kraja rujna biti raspisan natječaj, a da bi  radovi trebali početi u siječnju slijedeće godine. Tu je i postupak koncesioniranja te razvoja intermodalnog centra u Matuljima, rekao je istaknuvši da će ti projekti povećati  kapacitete i učinkovitost luke Rijeka u prekrcaju tereta i povećati  udjel željezničkog prijevoza na riječkom prometnom pravcu.

Po riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepe, potkraj ove godine, završetkom izgradnje Zagrebačke obale, završit će i Rijeka Gateway projekt modernizacije luke, nakon čega će biti potpisan ugovor s koncesionarom. Novi  investicijski ciklus, u okviru kojega će se ostvariti i ulaganja u šest projekata koje sufinancira CEF s ukupno 115,5 milijuna eura završit će 2021., rekao je Vukorepa.

IZVOR