Posts Tagged obavijesti

Uoči sastanka ministar financija Zdravko Marić nije želio govoriti o detaljima reforme. Izjavio je kako je svrha drugog paketa porezne reforme ravnomjernije i efikasnije porezno rasterećenje. “Poštujem procedure i za konkretne mjere ćete morati još pričekati”, rekao je. “Naš je cilj ne samo administrativno, nego i porezno rasteretiti građane i poslodavce. Ne idemo u poreznu reformu zbog punjenja proračuna nego zbog poticanja gospodarskog rasta i zapošljavanja. Jedva čekam prezentiranje konkretnih mjera”, dodao je.

“Sa sastanka nismo izašli ništa pametniji nego kad smo ušli. Niti smo dobili prijedlog na koji način će ići izmjene, niti u kojem pravcu”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Sever strahuje da će sindikati, jer nisu u raspravu bili uključeni ranije, biti dovedeni pred gotov čin. Kazao je i da je jedini način komunikaicje koji sindikatima preostaje putem medija. Želimo senzibilizirati javnost protiv rješenja za koje doznajemo “ispod žita”. Nakon javne rasprave Vlada u pravilu ne odustaje od svojih prijedloga, upozorio je. Sever je rekao da se na sastanku nije dogodilo ništa što već nisu znali. No, iz ministrove prezentacije stanja poreznog sustava kao zanimljivo je izdvojio podatke koji pokazuju neke suprotne činjenice od onoga što poslodavci često govore – da je rad preopterećen, da su visoka davanja iz rada za poslodavce i da zato ljudi bježe u zemlje gdje je to puno manje. “No, u ovoj prikazanoj analizi vidi se da to nije tako, da te zemlje u koje hrvatski građani bježe raditi imaju daleko veće opterećenje rada po 1 euru nego što to ima Hrvatska”, rekao je.

Davor Majetić kazao je kako su poslodavci zadovoljni. “Porezna reforma je dio svega što poslodaci traže da bi bili konkurentni. Što manje država uzima to je za poslodavce i građane bolje – čekamo konačne prijedloge da bi mogli dalje razgovarati”, dodao je. Na pitanje je li na sastanku čuo koji konkretni prijedlog kazao je da nije, jerprijedlozi nisu konačni. Kazao je kako ova reforma sama po sebi nije dovoljna da bi se problemi riješili. Naglasio je da je stanje na tržištu rada katastrofalno i da danas svi poslodavci dižu plaće, čak i na uštrb investicija. Smanjenje PDV-a poslodavcima je manje važno od rastrerećenja.

Na sastanku je, kao moderator – bio i ministar rada i mirovinskoga sustavaMarko Pavić koji je izjavio kako je ministar Marić na sastanku napravio dobru analizu stanja, a analiza se nastavlja sa socijalnim partnerima – o svim mogućim rješenjima. Nije htio odgovoriti na pitanje je li zadovoljan rješenjima koje je predložio ministar financija.

Krešimir Sever izjavio je uoči sastanka kako sindikati nisu bili uključeni u pripremu reforme te da su sve doznali iz izjava dužnosnika u medijima. “Sve ono što smo doznali, nije ono što smo očekivali. Najave da će se ići u ukidanje najveće stope ili granice u ulazak u najviši porezni razred – ništa od toga ne ide na ruku radnicima, informatičarima i liječnicima nego raznim predsjednicima uprava. Oni koji su na minimalnoj i medijalnoj plaći neće dobiti ništa”, kazao je sindikalist.

Tekst otvorenog pisma sadrži sindikalni odgovor na prijedloge mirovinske reforme koje je dosad predstavila Vlada RH, uključujući i argumente zbog kojih ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, kao i povećanje penalizacije prijevremenih mirovina, sindikatima nisu prihvatljivi. Sindikalne središnjice podržavaju poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, ali smatraju da se ono mora postići poticajima, a ne kaznama, te na način da se prvo stvore uvjeti da većina radnika uopće može ostati raditi do 65 godina starosti, a potom da, oni koji to mogu i žele, nastave raditi i duže. Predložene mjere taj učinak neće postići, ali će umjesto toga povećati prilijev novih umirovljenika i pritisak rashode mirovinskog sustava.

Istaknuta je i neprimjerenost dosadašnjeg načina vođenja procesa, jer su sindikalne središnjice, kao legalni i legitimni predstavnici radnika kojih se mirovinska reforma najviše i tiče, dosad u reformu bile uključene samo na razini forme. Socijalnim partnerima i stručnjacima u radnoj skupini Vlada smo povremeno prikazuje svoje prezentacije, a pravog dijaloga uopće nema.

Mirovinska reforma ne vodi se kroz socijalni dijalog već između stranaka na vlasti, koje se nisu pripremile za izmjenu bilo kojeg mirovinskog zakona. Mi inzistiramo da se rad na reformi vrati u radnu skupinu, jer sindikati, kao socijalni partneri, dosad nisu dobili mogućnost ozbiljne rasprave o Vladinim prijedlozima. To nije socijalni dijalog, poručio je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Vlast i Vlada se okrenula od ljudi za koje bi trebala raditi. Okrenula se u pravcu recepture Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Europske komisije. Argumenti su vrlo jasni. Argumenti su na našoj strani, samo je pitanje je li u ovoj vlasti jači argument ili žudnja da se na vlasti ostane, rekao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

Vlada govori o poticanju duljeg ostanka u svijetu rada. Mi ne vidimo nikakvo poticanje. Riječ je samo o zabrani odlaska u mirovinu, kasnijoj mogućnosti odlaska u mirovinu, nadovezao se Miroslav Hrašćanec, predsjednik HURS-a.

Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada, umjesto o smanjenju PDV-a, radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

Novac za mirovinski sustav

– Stvari se u Hrvatskoj u posljednje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od goleme nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izražen emigracijski tijek, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na Zapadu – upozorio je Branko Grčić.

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet, suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na krajune bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se prije događalo.

– Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća – kazao je Sever. Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama s obzirom na to da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

– A takva plaća nema ni potrošački, a kamoli razvojni potencijal – ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnju u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod1,5 posto godišnje.

– Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo, i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta – kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih.

– Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a, o smanjenju koje, uvjerena je, treba razmišljati poslije, kada Hrvatska bude ulazila u eurozonu i kada se smanjenjem opće stope PDV-a donekle bude mogao amortizirati učinak povišenja cijena.

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na Zapadu, zbog kojih gubimo mlade stručnjake.

Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže od 15 do 20 tisuća kuna neto, a argument su im plaće koje bi dobili na Zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju – kazao je Barišić.

Upozorio je i da je među velikim problemima hrvatskog gospodarstva niska produktivnost iodbacio Severove procjeneda manje porezno opterećenje rada poslodavci ne bi usmjerili u rast plaća.

– Ako se rasterete najviše plaće, ja vam jamčim da će naši zaposleni to osjetiti na porastu neto plaća – kazao je Barišić.

S obzirom na to da bi samo smanjenje PDV-a za jedan postotni bod, bez drugih mjera, prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo koštati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se, umjesto rasterećenja potrošnje,taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

– S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup – upitala je Švaljek. Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o ujedinjavanju svih doprinosa, na što joj je Marić odgovorio kako je o tome moguće razmišljati u perspektivi, ali da zasad s poreznim promjenama ide u smjeru u kojem kao ministar misli da stvari trebaju ići.

Što se tičeodustajanja od ideje niže opće stope PDV-a, Švaljek odgovor nije dobila, a jednako su prošle i ideje Branka Grčića i Krešimira Severa o tome što bi Hrvatska s tim novcem trebala učiniti.

Grčić je, naime, izračunao kako bi mjere o kojima se spekulira, poput smanjenja PDV-a i obuhvata najviše stope poreza na dohodak, uz ukidanje pojedinih doprinosa, državu mogle koštati i više od četiri milijarde kuna. Efekt tih mjera na plaćama bi osjetilo vrlo malo ljudi, točnije oko 17 posto onih s najvišom plaćom, kaže Grčić. Uvjeren je da bi pametnije bilo smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak s 36 na 30, a stopu od 24 posto na 20.

– Efekt takvog rasterećenja osjetilo bi više od 500.000 zaposlenih, a državu bi koštalo ukupno1,4 milijarde kuna– tvrdi Grčić.

Za rasterećenje dohotka većem broju ljudi je i Sever, no on upozorava kako smanjenje poreza na dohodak pogađa jedinice lokalne samouprave.

– Ako bi se išlo na planirano smanjenje najviše stope, moglo bi se dogoditi da olakšamo položaj onima s najvišim primanjima, a istodobno znatno otežamo onima s najnižim primanjima – kazao je Sever te upozorio da se iz prihoda lokalne samouprave, koje u najvećem dijelu čini porez na dohodak, financira standard u dječjim vrtićima i školama, kao i subvencije za vrtiće koje imaju djeca iz obitelji s nižim primanjima.

Ne treba se zalijetati

Vladin plan pomicanja granice za ulazak u porezni razred u kojem se naplaćuje najviša stopa poreza na dohodak koštala bi 250 milijuna kuna, no Švaljek kaže kako taj manjak prihoda ne bi osjetio gotovo nijedan grad ni općina osim Zagreba, u kojem je velika većina najviših plaća.

Sudionici panela bez razlike su upozorili da svako porezno opterećenje mora bitipomno osmišljenoi uzeti u obzir negativne trendove koji upozoravaju na usporavanje gospodarskog rasta u Europi i svijetu.

– Ne trebamo se zalijetati. Europsko i svjetsko gospodarstvo usporava i možda će doći novi ciklusi zbog kojih ćemo ponovno biti primorani razmišljati o tome kako ćemokontrolirati manjak prihoda u proračunu– kazao je Branko Grčić.

Prijedlozi panelista za učinkovitiji porezni sustav

1. Grčić: Umjesto PDV-a smanjiti obje stope poreza na dohodak, što bi koštalo 1,4 mlrd.

2. Švaljek: 2 mlrd. kuna PDV-a preusmjeriti u dodatak od 27 posto na mirovine iz 2. stupa

3. Sever: Gradovima i općinama treba nadoknadit manjak iz poreza na dohodak

Sporni drugi mirovinski stup za HRT-ovu Temu dana komentirao je zamjenik glavnog direktora HUP-aBernard Jakelić, rekavši kako “bi trebalo imati kristalnu kuglu” da bi se znalo što će biti s drugim mirovinskim stupom. Neke su države od njega odustale, vratile se na sustav međugeneracijske solidarnosti. Neke razvijaju privatnu štednju, pa i Hrvatska ima treći stup u koji se dobrovoljno može uplaćivati. Misli da treba puno više analiza i projekcija kako bi seustanovilo kako će to sve u budućnosti izgledati.

“S obzirom na to da već duže vrijeme živimo u jednoj tržišnoj ekonomiji i demokraciji slobodnog izbora, mislimo da bi ljudi sa svojim drugim stupom i sa svojim privatnim računima trebali samostalno raspolagati”, rekao je. Napominje ipak da se to doživljava samo kao jedan prijedlog , nacrt za ozbiljniju, sveobuhvatniju raspravu o najboljem mogućem rješenju. “Minikako to ne želimo prihvatiti kao gotovu stvar, zdravo za gotovo, jer će tu naravno puno riječi imati i naši kolege iz mirovinskih fondova i svi ostali koji upravljaju našom mirovinom”, rekao je.

Pojasnio je i kako najava mirovinske reforme datira već unazad pola godine. Prijedlog nacrta zakona koji je predstavio ministar rada i mirovinskog sustavaMarko Pavićje, kaže,početak mirovinske reforme. Taj nacrt treba postati predmet rasprave Gospodarsko-socijalnog vijeća i socijalnih partnera, do konačne verzije zakona.

Upitan trebamo li se brinuti za svoje mirovine i hoće li ovakav mirovinski sustav puknuti, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikataKrešimir Severodgovara da se takva poruka šalje. “Želi se poslati poruka da sve ide prema propasti i da je ovo jedino rješenje. Tu se daje i mogućnost jednog lažnog izbora koji kaže – ako želite ostati u oba stupa, u tom slučaju nećete dobiti ovaj dodatak od 27 posto. Ali ako želite dodatak, tada povucite i svoja sredstva natrag prema prvom stupu jer je sve skupa katastrofično”, kaže Sever idodaje kako je jedino pravo rješenje za mirovinski sustav , kao i zdravstveni, povećano zapošljavanje te povećanje plaća iz kojih se izdvaja za mirovine i zdravstvo.