Posts Tagged obavijesti

Kako će to ministar financija uništiti male i mikro poduzetnike, zadrugare? Namećući im obavezu da obavezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za direktore i članove uprava, od iduće godine plaćaju na osnovicu od 8.822 kune. Da ne bi bilo zabune, na tu osnovicu obavezne doprinose već sada plaćaju obrtnici koji ostvaruju dobit, samostalni novinari, veterinari, fizioterapeuti, medicinske sestre, odvjetnici… I nisu uništeni. Povlaštena kasta direktora i članova uprava, međutim, ne želi red. I ne žele doprinositi za svoje buduće mirovine, kao ni za zdravstvo. I žele da nered koji je godinama vladao (dajući podršku rastakanju zdravstvenog i mirovinskog sustava) i dalje vlada. I u toj svojoj želji, stvarajući preveliku medijsku buku, iskrivljuju stvarnost.

Prije svega, propisana osnovica za obračun doprinosa nije bruto plaća. To je osnovica za obračun doprinosa na osnovu koje od iduće godine za obavezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje trebaju izdvojiti mjesečno nešto više od 3.200 kuna, za razliku od trenutnih nešto iznad 1.900 kuna. Da, riječ je o nešto višim izdvajanjima za sustav koji i sami koriste ili će koristiti. Godišnje će za doprinose tako trebati prikupiti niti 39 tisuća kuna ili 16 tisuća kuna više nego u ovoj godini. Plaću, pritom, uopće ne trebaju isplatiti.

Tek kada bi predloženu osnovicu za obračun doprinosa istodobno smatrali i bruto plaćom, pa bi uz prosječni prirez i bez uzdržavanih članova isplaćivali neto plaću od 6.200 kuna, godišnji trošak rastao bi na tih preko stotinu tisuća kuna koje stalno spominju. No, činjenica je da tu plaću i sada malo tko od njih isplaćuje, pa neće ni u budućnosti. Da ponovimo, država ne propisuje minimalnu bruto plaću direktora, već minimalnu osnovicu za obračun doprinosa.

Direktori koji su skočili na zadnje noge trebali bi se upoznati s ta dva pojma, kao što su se upoznali s nebrojenim mogućnostima izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, prireza… Oni si, naprosto, mogu isplatiti minimalac, mogu raditi svega nekoliko sati u poduzeću, mogu ne isplatiti vlastitu plaću, mogu naštimavati bruto da ne plaćaju porez na dohodak ni prirez… Sve su to mogli i sve to mogu i dalje. No, makar minimalne doprinose trebaju platiti.

Činjenica da će direktori ili direktorice u malim firmama reći da si nisu dvije godine isplatili plaću (a radnicima su isplaćivali), dovoljno govori o sustavu čija se pravila igre mogu zaobilaziti. Tko nekog pri zdravoj plameti može uvjeriti da direktor može dvije godine preživjeti i voditi tvrtku bez kune u džepu i na računu. Da, nije si isplatio plaću, ali zasigurno je iz firme izvukao keš od kojeg je živio. I to je ključni moment velike pobune protiv najavljenog podizanja osnovice za obračun doprinosa, od koje vjerojatno neće biti ništa. Jer u ovoj zemlji i oni koji se kunu da su za uvođenje reda, padaju na licemjerna zapomaganja.

Obećano im je to tijekom pregovaračkog procesa za aktualni kolektivni ugovor. Postoje zapisi o tome, što u izjavama ministra rada i mirovinskog sustava, što u službenom zapisniku.

Svibanj je odabran kako bi se o budućem proračunskom opterećenju razgovaralo u fazi njegove rane pripreme. Javne službe u travnju su resornog ministra rada upozorile na obećanje tražeći da ga ispuni.

Naravno, pregovori o iznosu osnovice za obračun plaća nisu otvoreni ni do danas.

U međuvremenu Vlada priprema proračun za iduću godinu. Na zadnjoj sjednici pred odlazak na odmor usvojene su i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine.

Iz tog je dokumenta evidentno da Vlada u idućim godinama ne planira nikakvo povećanje plaća za zaposlene u javnim i državnim službama izuzev redovnog uvećanja od 0,5 posto za minuli rad.

Ukupni izdaci za zaposlene prema tim Smjernicama, doduše, rastu i više od cijene minulog rada što je posljedica planiranog novog zapošljavanja, rasta koeficijenata dijelu policijskih službenika, zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi te u službi vanjskih poslova temeljem uredbi i odluka Vlade.

Smjernice su jasan pokazatelj sindikatima da njihove plaće do daljnjeg ostaju na istoj razini. I, kad napokon dođe taj trenutak da s poslodavcem, u dobroj vjeri, sjednu za pregovarački stol, ne računaju da će išta postići.

Gdje je tu dobra vjera poslodavca, u ovom slučaju Vlade? Nema je. I nikom ništa. Ona neće biti kažnjena zbog toga što obećano nije ispunila, pa makar da je reda radi pozvala sindikate na razgovore o osnovici za iduću godinu. Kaznit će je, moguće, tek oni s kojima ne pregovara u dobroj vjeri, ali će na to čekati do idućih parlamentarnih izbora.

Sindikati državnih i javnih službi, ali i sindikati u drugim sektorima, neprestano svjedoče izostanku dobre vjere poslodavca. Protiv toga se ne mogu boriti nego štrajkom kada su ispunjeni uvjeti za njegovo organiziranje, no slučaj radnika Croatia Airlinesa svima im je više nego jasna poruka.

Kada se najveći poslodavac u zemlji ne ponaša pristojno prema radnicima, kako to očekivati od ostalih poslodavaca. Za samu Vladu dobra vjera je mrtvo slovo na papiru, a ako slučajno sindikati zbog toga krenu u akcije, možda opet neki sud procijeni da te akcije treba zaustaviti jer sindikati nisu pregovarali u dobroj vjeri. To što poslodavac nije niti pokušao vlastito obećanje ispuniti, koga briga.

Mirovinska reforma, pa i sve ostale reforme koje se provode također su primjer dobre vjere Vlade. Mirovinska je aktualna. Sredinom lipnja, resorno ministarstvo izrecitiralo je što će napraviti, a tek nakon toga za stol pozvalo radnu skupinu.

Dva su sastanka o toj prevažnoj temi održana, jedan s povijesnim uvodom o mirovinskom sustavu, drugi na kojem je radnoj skupini ponovljeno što Vlada kani napraviti. I to je to. Dobra vjera – mi smo odlučili, mi ćemo provesti, vi ste stručna javnost i socijalni partneri statisti. U dobroj vjeri.

U Hrvatskoj se sada primjenjuju tristope PDV-a – opća stopa od 25 i dvije snižene stope od 5 i 13 posto.Kako bi se rasteretilo gospodarstvo, nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o PDV-u predlaže se smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto od 1. siječnja 2020. godine.

Početkom kolovoza premijer Andrej Plenković najavio je da se od iduće godine planira dodatno porezno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna, napomenuvši tada da Vlada nije odustala od snižavanja opće stope PDV-a za jedan postotni bod nego se razmatra da se to umjesto od iduće godine napravi od 1. siječnja 2020.

Podsjetivši da je porezno rasterećenje u prva dva kruga porezne reforme iznosilo oko 4 milijarde kuna, Plenković jerekao da bi se s novim paketom poreznih izmjena od početka iduće godine, omogućilo dodatno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna, što bi trebalo omogućiti dodatnu osobnu potrošnju i zaposlenost i investicije, prihode državnog proračuna, u konačnici i gospodarski rast.

U zakonskom prijedlogu također se navodi da “s obzirom da opća stopa PDV-a stvara visoki regresivni učinak, potrebno je proširiti primjenu snižene stope PDV-a 13 posto kako bi se smanjio regresivni učinak PDV-a na najosjetljivije skupine građana, a ujedno će smanjenje regresivnog učinka dovesti do rasterećenja gospodarstva u cjelini”.

Stopa PDV-aod 13 posto primjenjivala bi se od iduće godine na dječje pelene, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće. Nedavno je ministar financija Zdravko Marić kazao kako računice Ministarstva pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena tih proizvoda nakon snižavanja stope PDV-a, to u strukturi potrošnje prosječnoj hrvatskoj obitelji donijelo 872 kune godišnje.

S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje.

Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.

Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenju različitih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama sa 4 na 3 posto.

Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s 5 na 4 posto. Ministarstvo financija navodi da se želi daljnje porezno rasterećenje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odluče na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rješavanje zemljišno-knjižnog stanja. Tako će se propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. siječnja 2019.

Procjenjuje se da će rasterećenje zbog snižavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna.

Očekuje se da će uređene zemljišne knjige daljnje utjecati na podizanje pravne sigurnosti u prometu nekretnina te rješavanje imovinskopravnih odnosa dok će smanjenje stope poreza na promet nekretnina utjecati na odluke građana da urede pitanje vlasništva nad nekretninama.

Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto. Istodobno će se povećati doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, što ima za cilj doprinijeti saniranju financijskih poteškoća u sustavu zdravstva. Ukidanjem dvaju doprinosa ukupno opterećenje plaće doprinosima s 37,2 smanjuje se na 36,5 posto. Time bi se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjilo za 0,7 postotnih bodova, što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, a čime se otvara prostor za povećanje plaća, ocjenjuju u Ministarstvu.

Napominju i da bi se prava koja se ostvaruju na temelju doprinosa čije se ukidanje predlaže, zadržala po osnovi uplate zadržanih doprinosa uz prilagodbu sektorskih propisa, Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Kako bi se spriječila zlouporaba propisa kod osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu a istodobno je kod tog poslodavca član uprave ili izvršni direktorili upravitelj zadruge, predlaže se povećanje koeficijenta s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdila mjesečne osnovice za obračun doprinosa.

Time bi se izjednačila njihova mjesečna osnovica s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta, koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa između navedenih, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Iz Ministarstva navode da za provedbu predloženoga zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz proračuna.

Opći porezni zakon na snazi je od početka prošle godine, a danas objavljenim prijedlogom izmjena i dopuna planira se, između ostalog, njegovo usklađivanje s EU propisima oko elektroničke komunikacije kako bi se dodatnim digitalnim uslugama usmjerenima poreznim obveznicima smanjilo opterećenje u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu, kao i trošak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.

Radi olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana sa četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.

Nadalje, u Ministarstvu kažu kako je posljednjih godina uočeno je da poslovni subjekti, a osobito oni registrirani izvan područja Republike Hrvatske pružaju svoje usluge hrvatskim građanima izbjegavajući ispunjavanje uvjeta koji su za obavljanje određene djelatnosti regulirani hrvatskim propisima.

Na taj način ostvaruju se nepripadajuće porezne pogodnosti. Da bi se to spriječilo, sada se uvodi mogućnost da nadležno tijelo takvom poslovnom subjektu zabrani rad. Budući da se u navedenim slučajevima usluge najčešće pružaju putem internetskih stranica, odredbama zakona regulirana je provedba zabrane rada blokiranjem pristupa sadržaju internetske adrese. Propisane su i prekršajne odredbe za pružatelje usluge pristupa internetu ukoliko ne provedu nalog o zabrani rada blokiranjem pristupa sadržaju internetskoj stranici.

Među ostalim, u članku o poreznoj tajni potrebno je propisati na koji način će se formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku, navodi Ministarstvo u svom obrazloženju.

Zakonske odredbe mijenjaju se i u dijelu naplate i ovršnog postupka te otpisa dospjelog poreznog duga. U Ministarstvu financija procjenjuju da za provedbu izmjena i dopuna neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U javnoj raspravi je i prijedlog izmjena i dopuna zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Sustav fiskalizacije omogućava praćenje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni učinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, kažu u Ministarstvu. U taj sustav prosječno dnevno stigne 6,4 milijuna računa, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih računa uočen je njihov rast kroz godine. Tako je broj računa izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto veći od broja računa izdanih tijekom 2016., a iznos računa izdanih tijekom 2017. je za 7 posto veći od iznosa računa izdanih tijekom 2016.

U Ministarstvu ističu da predloženim izmjenama žele unaprijediti sustav rast stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.

A nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvršava obvezu usklađivanja s EU direktivom o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine.

Ta direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa o oporezivanju dobiti, međunarodnog poreznog prava, kao i opće prihvaćenih modela i smjernica koje je izrađivala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Prijedlozi Ministarstva usmjereni su na sprečavanja premještanja dobiti iz Hrvatske na područje neke druge države.

„Obzirom da u poreznom sustavu Republike Hrvatske već postoje pravila vezana uz odbitak kamata kao i opće pravilo protiv zlouporabe, te mogućnost oporezivanja nerezidentnog društva, ne očekuje se utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti”, ocjenjuju u Ministarstvu.

Javna rasprava u vezi tih prijedloga traje do 6. rujna.

U javnoj raspravi je i nacrt prijedloga zakona o trošarinama.

“Sindikat ORCA poduzeo je sve potrebne radnje kako bi pristupio zakonitim pregovorima s upravom Croatia Airlinesa, koji pregovori su za cilj imali potpisivanje kolektivnog ugovora. U tom smislu sindikat ORCA se prijavio na javni poziv Vijeća za utvrđivanje reprezentativnosti te je isti utvrđen reprezentativnim u ožujku 2017. godine. Nakon što je utvrđen reprezentativnim, sindikat ORCA potpisao je Sporazum o osnivanju pregovaračkog odbora sindikata s drugim reprezentativnim sindikatom u Croatia Airlinesu, nakon čega je upućena inicijativa za pokretanje kolektivnih pregovora te se pristupilo kolektivnom pregovaranju.

Kolektivno pregovaranje odvijalo se u ožujku, travnju, i svibnju 2017. godine. Nakon toga došlo je do zastoja u kolektivnom pregovaranju te je Sindikat ORCA u skladu sa zakonom pokrenuo postupak mirenja koje je održano u ljeto 2017. godine te je završilo neuspješno, zbog čega je došlo do najave štrajka za dan 8. kolovoza 2017. godine.

Nekoliko dana prije održavanja štrajka održan je sastanak s resornim ministrom Olegom Butkovićem, na kojem je došlo do određenih dogovora s upravom Croatia Airlinesa, potpisana je tzv. Promemorija prema kojoj je taj štrajk otkazan i u kojoj je također bilo utvrđeno da će pregovori svakako završiti do kraja 2017. godine.

U tom smislu sindikat ORCA je, sukladno ugovorenom u Promemoriji, pozvao ministra Butkovića da prisustvuje ponovnom pregovaranju u jesen 2017. godine na koje se isti nije odazvao sve do mjeseca studenog 2017. godine kada je izabrana nova privremena uprava.

Pregovori su trajali do kraja 2017. godine kada su prekinuti jer poslodavac uporno nije želio pregovarati o odredbama kolektivnog ugovora koji bi išli za tim da kolektivni ugovor traje dulje od jedne godine.

Nakon toga sindikat ORCA je ponovno dobio obećanje od ministra Butkovića da će uprava u punom mandatu biti imenovana u kraćem roku te da se sindikat strpi kako bi mogao nastaviti pregovore s upravom koja će imati puni mandat u trajanju od 4 godine, međutim, kako je vrijeme prolazilo i došao mjesec svibanj 2018. godine, sindikat ORCA je zaključio da nova uprava neće biti izabrana u dogledno vrijeme, stoga je ponovno pristupio pregovorima na kojim je ponovno utvrdio da nema mogućnosti sklapanja kolektivnog ugovora prema uvjetima koji bi bili prihvatljivi i sindikatu.

Zbog toga je prekinuo pregovore te pozvao poslodavca da pristupi obveznom mirenju kako bi bile otvorene pretpostavke za eventualni štrajk. Mirenje je održano dana 11. lipnja 2018. godine te je bilo utvrđeno neuspješnim.

Kako je mirenje završilo bez postizanja obostrano prihvatljivog sporazuma odnosno kolektivnog ugovora, bile su otvorene sve pretpostavke za zakoniti štrajk koji je i najavljen za dan 8. kolovoza 2018. godine. Međutim, uprava Croatia Airlinesa je podnijela tužbu temeljem koje je donesena presuda dana 9. kolovoza 2018. godine kako je štrajk nezakonit zato što sindikat ORCA nije pregovarao u dobroj vjeri. Takvu odluku smatramo nezakonitom i nepravilnom te ćemo iskoristiti sva zakonska sredstva da istu pobijemo.

Obrazloženje suda kako sindikat ORCA nije pregovarao u dobroj vjeri nam je neprihvatljivo jer smo prošli sve zakonom utvrđene procedure obzirom da smo razgovarali i pregovarali višekratno kroz dugi vremenski period s upravom Croatia Airlinesa i u tom smislu smatramo da smo ispunili sve pretpostavke kako bi štrajk bio zakonit.

Stav suda kako neprisustvovanje sastancima u mjesecu siječnju 2018. je potpuno izvan konteksta jer je sindikat ORCA pregovarao i prije i poslije tih termina te u tom smislu izbivanje s tih sastanaka ne može biti ocijenjeno kao ona pretpostavka koja cijeli postupak utvrđuje nezakonitim, odnosno ne vođenim u dobroj vjeri.

Medijski interes za ovu situaciju sa štrajkom u Croatia Airlinesu koristimo i kao priliku da javnost upozorimo da ovakva odluka sadrži u sebi jednu opću opasnost koja vodi prema potpunoj suspenziji sindikalnog djelovanje u Republici Hrvatskoj. Naime, svaki poslodavac će ubuduće tijekom kolektivnog pregovaranja moći navesti kako je sindikat pristupio pregovorima u lošoj vjeri te će biti onemogućeno bilo koje organiziranje štrajka u budućnosti.

To će svakako voditi smanjivanju radničkih prava i onemogućavanju sindikalnog udruživanja, jer će sindikati kao takvi izgubiti svoj smisao, bez obzira na svoje utemeljenje u odredbama Ustava Republike Hrvatske. Zbog toga ćemo iskoristiti sva pravna sredstva kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Pod tim podrazumijevamo prvenstveno Europski sud za ljudska prava, a sve kako bismo ovu nezakonitu i potencijalno vrlo opasnu odluku stavili izvan snage, a što bi dovelo do nastavka sindikalnog djelovanja i poboljšavanja radničkih prava u Republici Hrvatskoj”, poručili su iz sindikata ORCA.