Posts Tagged obavijesti

Upravo čvrst stav Vlade oko ta tri, kako kažu sindikati, najvažnija pitanja, naveo je predstavnike sindikata da nakon manje od sat vremena napuste sastanak s ministrom Markom Pavićem, a i zagrijao atmosferu u našoj Temi dana u kojoj su gostovali pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak i Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Severov komentar je da su i dugo izdržali na današnjem sastanku s obzirom da je, kaže, već iz ranijih najava ministra bilo jasno da se Vlada odstava oko ova tri pitanje neće nimalo pomaknuti.To su nama ključna područja ne zbog nas samih već zbog građana u cjelini i zbog onih koji danas rade i koji još nisu zaposleni, ali jednako tako i studenata, školaraca, svih onihkoji će tek doći na red, rekao je Sever.

Ne čudi ga što poslodavci podupiru ovakav smjer izmjene zakona jer su se, kaže, oni jednako lako rješavali starih ljudi i do sada, a sada će ih se riješavati još lakše. S druge strane, objašnjava, one koji će biti ranije potjerani u mirovinu čeka penalizacija od jedne petine mirovine koju bi ostvarili da su bili u punoj mirovini. Država će kazniti njih, a ne poslodavce, istaknuo je Sever. Naglasio je da je sasvim dovoljno razloga da pozovu ljude na ulicu jer Hrvatska nije spremna niti za produljenje radnog vijeka niti za ovakvu vrstu penalizacije.

Pomoćnica ministra Melita Čičak pojasnila je kako je sindikatima na prvom sastanku u lipnju predočeni podaci koji govore o trendovima u mirovinskom sustavu iz kojih proizlazi da prekratko radimo, da premali broj (svega 20 posto) ima 40 i više godina radnog staža, da imamo prilično veliki broj prijevremenih umirovljenja te da za mirovine trebamo osigurati 39 milijardi na godišnjoj razini, od toga 17 milijardi iz državnog proračuna.To je bio uvod u naše razloge zašto smatramo da treba duže raditi, kasnije ostvarivati mirovinu i omogućiti rad uz mirovinu, istaknula je Čičak. Naglasila je kako svi makroekonomski i ostali čimbenici pokazuju da moramo ove godine pristupiti cjelovitoj mirovinskoj reformi iza to osvijestiti i socijalne partnere i sveukupnu javnost.

Na to je Sever rekao kako su sindikati Vladi sve manje socijalni partneri. Vlada se toga partnerstva odrekla. Dva sastanka radne skupine, oba u revijalnom tonu, ozbiljni razgovori se uopće nisu otvorili, na primjedbe koje smo poslali prije dva mjeseca još nismo dobili odgovor, naveo je Sever.

Podsjetimo, prema prijedlogu koji je procurio u javnost,u mirovinu će se ići sa 67 godina, strože će se penalizirati prijevremeni odlazak u mirovinu, a dodatak od 27 posto samo je za one koji prijeđu u prvi mirovinski stup. U ovim trenucima trebao bi početi i ministrov brifing za novinare.

”Nema zaključaka s obzirom na to da smo se mi ustali prije završetka sastanka, jasno je kako je sastanak izgledao. Ovaj sastanak je pokazao da se obistinilo ono čega smo se mi bojali, da nas je Vlada dovela pred gotov čin”, rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

”Kada pregovori i razgovori za stolom izgube svaki smisao sindikati i radnici imaju jedini argument i mogućnost zakonom omogućenu da se na ulici izbore za svoja prava”, zaključuje Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Resorno ministarstvo, prema našim informacijama, presudilo je i to je prijedlog rješenja za »dvostupne« osiguranike. Iduće godine očekuje se prvi veći priliv žena koje će ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu iz oba stupa, a kako za »dvostupne« osiguranike nije predviđen dodatak od 27 posto, njihova će mirovinska primanja biti niža. Rješenje povrata u prvi stup (na što sada pravo imaju samo oni koji nisu bili obavezni uključiti se u II stup, ali su to učinili) državi će osigurati likvidnost proračuna, a umirovljenicima nešto više mirovine. Očekuje se kako mirovinci neće dizati preveliku buku zbog tog čudnovatog podržavljenja drugog stupa, jer će i dalje dovoljno zarađivati na naknadama, a odluče li se korisnici prenijeti svoje mirovine u generacijsku solidarnost neće imati brige o njihovim isplatama.

Izračun ministarstva

Prema izračunima koje je izradilo resorno ministarstvo, žena s prosječnom plaćom koja izdvaja u oba mirovinska stupa i iduće godine ide u prijevremenu mirovinu primala bi 1.957 kuna mirovine iz oba stupa (1.632 kuna iz prvog stupa i 531 kunu iz drugog stupa). No, odluči li se na isplatu samo iz prvog stupa njena mirovina bila bi 402 kune viša i iznosila bi 2.852 kuna. Žena s niskom plaćom, odnosno plaćom na razini 35 posto prosječne plaće, koja se umirovljuje iduće godine iz oba stupa primala bi 1.697 kuna mirovine (1.583 iz prvog i 114 kunu iz drugog stupa), odnosno 1.817 kuna ako se odluči da joj se mirovina isplaćuje samo iz jednog stupa. Prema projekcijama razlika je značajna i za žene koje će 2025. godine ići u punu starosnu mirovinu. Ona s niskom plaćom iz oba stupa primala bi mirovinu od 2.493 kune, a odluči li se na isplatu samo iz jednog stupa mirovina bi joj rasla za 244 kune viša i iznosila bi 2.737 kuna. U slučaju prosječne plaće dvostupa mirovina bila bi 2.980 kuna, a samo iz jednog stupa 3.583 kune.

Prema projekcijama resornog ministarstva, mogućnost izbora za osiguranike II stupa ostvarilo bi pozitivan efekt za proračun od otprilike 87 milijardi kuna u periodu od iduće godine do 2040. godine, dok bi dodatnih 14 milijardi kuna donijele ostale promjene u mirovinskom sustavu.

U odnosu na lipanjske najave, finalni prijedlog mirovinske reforme ne nosi neka veća iznenađenja. S napunjenih 67 godina života u mirovinu ćemo odlaziti od 2031. godine. No, prije toga ubrzat će se prijelazno razdoblje za žene pa će se od iduće godine njihova dob za odlazak u starosnu mirovinu povećavati četiri, umjesto tri mjeseca godišnje te će 2027. godine i žene odlaziti u mirovinu sa 65 godina života. Od 2028. godine, pak, kreće novo prijelazno razdoblje za žene i muškarce te će im se dob za odlazak u mirovinu godišnje podizati šest mjeseci dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina života.

Starosne mirovine

Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za osobu koja mirovinu prvi put stječe nakon 65 godina i ima najmanje 35 godina staža povećava se sa 0,15 na 0,34 posto po mjesecu za svaki mjesec dužeg ostanka u svijetu rada nakon navršenih godina za starosnu mirovinu, odnosno 4,08 posto po godini. No, prijevremeno umirovljenje strože će se kažnjavati. Umjesto penalizacije u rasponu 0,10 do 0,34 po mjesecu ranijeg umirovljenja predlaže se linearno umanjenje od 0,43 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Odnosno, 4,08 po godini do maksimalnih 20,4 posto trajnog umanjenja mirovine za onog tko je pet godina ranije otišao u mirovinu.

Ugovor o radu

I dok dugogodišnji osiguranici pravo na starosnu mirovinu sada ostvaruje s navršenih 60 godina i 41 godinom radnog staža što uključuje i beneficiranih radni staž, od iduće godine dob im se povećava na 61 godinu života, dok se u 41 godinu staža ne ubraja beneficirani, već samo efektivni staž. Dugogodišnji osiguranici ostat će bez prava povećanja mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja.

Danas samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će i korisnici prijevremene mirovine. Istodobno vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe koje su stekle starosnu mirovinu moći će birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.

Povećanje izdvajanja za II. stup

Za dvije godine trebala bi se povećati izdvajanja za drugi stup mirovinske štednje te će se umjesto 5 posto u njega izdvajati 5,5 posto doprinosa. Od 2022. godine, pak, ta bi izdvajanja porasla na 6 posto.

Najniža mirovina raste za tri posto

Najniža mirovina, koje trenutno prosječno iznosi nešto iznad 1.519 kuna i prima je preko 245 tisuća umirovljenika od srpnja iduće godine porast će za tri posto. Naime, predlaže se da najniža mirovina iznosi 100 posto aktualne vrijednosti mirovina po godini staža »čime će se poboljšati donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, a ovisno o broju punih godina staža osiguranika, što je uskladu s načelom solidarnosti«. Trenutno, aktualna vrijednost mirovine iznosi 65,60 kuna dok je najniža mirovina po godini staža 63,61 kunu. Kada bi se planirano primjenilo sada, najniža mirovina za 15 godina staža iznosila bi 984 umjesto 954,15 kuna.

‘Mi možemo biti sukreatori pozitivnih promjena za stolom, ali ako to izbjegavate, možemo biti i oponenti na ulici’, poručuju ministru.

‘Reformu mirovinskog sustava pripremate bez socijalnih partnera i dijalog o toj temi sveo se na dva revijalna sastanka, uz ppt prezentacije, nakon što smo isto već prethodno saznali iz Vašeg brifiranja dva dnevna lista uoči sastanaka. Ovih dana ponovno, iz Vaših izjava medijima i intervjua jednom tjedniku, doznajemo o sadržaju reforme, koji se, usput budi rečeno, nije promijenio, osim što ste retoriku o „sigurnosti mirovina“ zamijenili upozorenjima kako „mirovinskom sustavu nedostaje 17 milijardi kuna“ kako bi se pripremio teren za nove izmjene na štetu radnika. Istovremeno, nama niste dostavili podatke koje smo tražili prvo usmeno, a prije točno dva mjeseca i pisano – niti nam na dopise odgovarate’, pišu Paviću sindikalisti.

Smatraju da ih se želi dovesti pred gotov čin.

‘S obzirom na jednogodišnje iskustvo (ne)suradnje, jasno je ne samo da nas ne želite uključiti, nego nas želite dovesti pred gotov čin, čemu su poslužili i revijalni sastanci radne skupine, savjetodavni okrugli stolovi, zakazivanje i otkazivanje sastanaka, informiranje kroz medije…. Za to više nemamo razumijevanja…’, navode i traže već danas novi termin sastanka.

‘Još danas tražimo dogovor oko novog, hitnog termina, od Vas odgođenog sastanka, koji se mora održati prije upućivanja zakonskih promjena u mirovinskom sustavu u javnu raspravu. U protivnom, ne bude li toga dogovora, ne vidimo nikakvog smisla u našem daljnjem nastojanju obdržavanja socijalnog dijaloga koji i tako gotovo ne postoji te ćemo se posvetiti jačanju naših priprema za drukčiju vrstu društvenog dijaloga. Onog s ulice. Čini se kako je to ovoj vlasti potrebno da bi se probudila i onda vratila uvažavajućem dijalogu za stolom.

Poštovani gospodine ministre, Vi izaberite dijalog za stolom ili najprije s ulice. Mi smo spremni i za jedno i za drugo. Očekujemo Vaš žuran odgovor’, navodi se u dopisu ministru koji potpisuju Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, Mladen Novosel, predsjednik SSSH i Vilim Ribić, predsjednik MHS-a.