Posts Tagged obavijesti

7.12.2018. – Pred glasovanje o mirovinskoj reformi, sindikati prosvjeduju pred Saborom

Posted by zkerkez in Obavijesti on 7. prosinca 2018.

U majicama s natpisom Referendum!, predstavnici triju sindikalnih središnjica: SSSH, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata okupili su se u petak ispred Hrvatskog sabora, izražavajući nezadovoljstvo paketom zakona za cjelovitu mirovinsku reformu o kojem bi danas trebali glasovati zastupnici.

“Došli smo samo dati poruku koju trebaju iščitati oni koji danas glasuju, prije nego ulaze unutra neka vide da ćemo ih sačekati u slijedećem koraku kroz koji mjesec prikupljajući potpise za referndum protiv nekih od odredbi u reformi”, izjavio je čelnik NHS-a Krešimir Sever, potvrdivši da bi se referendum mogao održati u proljeće iduće godine, pred izbore za Europski parlament.

Sad imamo svoje vrijeme, tempirat ćemo kad ćemo izići van, rekao je Sever, objašnjavajući kako su s referndumom čekali dok se donesu ‘mirovinski’ zakoni, kako bi bilo što manje vjerojatnosti da ga Ustavni sud “sruši” zbog proceduralnih razloga.

“Onda ćemo odabrati vrijeme i dovoljno blizu izborima za europski parlament”, rekao je Sever.

Današnja je akcija, napominje, nastavak akcije koju su sindikati pokrenuli prije nekoliko mjeseci zbog stanja u mirovinskom sustavu i najavljene reforme, a koja je ‘uključila’ prosvjed, te nekoliko dolazaka u Sabor i ispred njega.

Neposredan povod za jutrošnji dolazak bilo je sinoćnje Vladino odbijanje amandmana kojima su sindikati, preko zastupnika, htjeli “ublažiti ovakvu nepravdu u novoj mirovinskoj reformi”, rekao je čelnik NHS.

IZVOR

No Comments

6.12.2018. – Što sve donosi mirovinska reforma?

Posted by zkerkez in Obavijesti on 6. prosinca 2018.

Što sve donosi mirovinska reforma? Hoće li mirovine rasti ili će se ubuduće raditi dulje za manje novca? Je li mirovinski sustav održiv s postojećim odnosom radno aktivnih i umirovljenika? Koje sve promjene čekaju drugi i treći mirovinski stup? Hoće li sindikati referendumom srušiti reformu?

“U mreži Prvog” gostovali su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever i predsjednik Udruženja mirovinskih fondova Dubravko Štimac.

 “Ovom mirovinskom reformom mirovine će biti veće, bit će jače usklađivanje zbog pritiska na tržištu rada. Već je bilo usklađivanje mirovina od 6,39% u posljednje dvije godine. Onim najsiromašnijim, za 245 tisuća građana s minimalnom mirovinom, dodatno ćemo povisiti 3,13%. Sadašnjim umirovljenicima omogućili smo da rade do pola radnog vremena. Najranjivija skupina je skupina koja ide sljedeće godine u mirovinu, a 62. godište i mlađi ni krivi ni dužni imali bi 600 do 700 kn manju mirovinu da nemamo mirovinske reforme s dodatkom od 27% za drugi stup, odnosno tri četvrtine od 27%. Ispravljamo i tu nepravdu. Ti ljudi će imati veću mirovinu, dakle 3 tisuće žena koje idu do 2020., dodajemo 6 mjeseci staža po rođenom ili posvojenom djetetu za sve one žene, majke, a i očeve ako su koristili prethodni dio rodiljnog dopusta, sljedeće godine, što će imati efekt na povećanje 2% mirovine po djetetu. I na kraju krajeva za one najmlađe, za one koji će 40 godina štedjeti u drugom mirovinskom stupu, jačamo drugi mirovinski stup, nema govora o ukidanju, rekao je Pavić.

Sever je rekao da je sporno to što se, bez obzira na sve, ta reforma koja bi trebala biti jedna od nosećih u zemlji, donosi bez jednog širokog društvenog konsenzusa. Dodao je davladajući ne pokazuju ni razumijevanja za njihove stavove i argumente.

“U prvome redu kao što smo se protivili i produljenju rada do 67 godina starosti u ovom spororastućem nizu koji je donijela još Milanovićeva vlada. Tako smo nakon pomnih analiza došli i do vrlo jasnih stavova da još neke dijelove treba dirati. U prvome redu tražimo da se sustav vrati natrag na 65 godina starosti za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu zbog toga što u zemlji čak do kraja ovoga stoljeća, prema svim projekcijama, neće imati nikakvih osnovnih uvjeta za produljenje radnoga vijeka na temelju duljeg života. Zašto? Mi sada živimo između 2,6 i 2,8 godina kraće od prosjeka Europske unije. Projekcije govore da ćemo još 2070. živjeti 1,4 godine kraće, pa čak ni do kraja ovoga stoljeća se tu nećemo izjednačiti s prosjekom. Na drugoj strani godine zdravog života poslije 65 godina starosti u Hrvatskoj iznose pet godina, prosjek Europe je deset, razvijenije europske zemlje 15 do 17. Živimo nezdravije, radimo u nezdravijim uvjetima, tehnologija nam je znatno niža. U Hrvatskoj je u porastu karcinom. U Hrvatskoj su u porastu kardiovaskularne bolesti, u Hrvatskoj je u porastu dijabetes. Cijeli niz bolesti koje dodatno utječu na duljinu života, to ova vlada ne želi prihvatiti”, rekao je Sever.

“Mislimo da je ova reforma u većem dijelu korak u pravom smjeru. Riješen je onaj veliki problem koji prošle vlade nisu uspjele riješiti, a to je dodatak, odnosno jednaki tretman svih radnika u Hrvatskoj. Mi mislimo da nema smisla da jedan dio Hrvata radi i nema pravo na dodatak, a drugi dio Hrvata koji radi ima pravo na dodatak. Ovime je to riješeno. Istina, nisu dobili puni iznos. Dobili su naši članovi, dva puta im se smanjuju prava. Dakle, prvo dobiju 75% mirovina iz prvog stupa, a onda još dobiju 75% dodatka na onaj period koji su bili u drugom stupu”, rekao je Štimac.

Pavić je istaknuo da hrvatski građani u prosjeku rade 30 godina, a da je prosjek Europske unije 35, Njemačke 37 godina i 8 mjeseci. “Produljenje života, pokazuje statistika, dakle posljednjih 13 godina, za 2,6 godina produljio se životni vijek hrvatskih građana i “ageing report” upućuje na to da bi 2040. bili na otprilike jednu godinu od europskog prosjeka”, rekao je Pavić.

Dodao je da, što se tiče povratka na 65 godina, gospodin Sever, a i ostali sindikati ne spominju onaj drugi dio. “Dobar dio sada i europskih zemalja, dakle trenutačno Poljska koja je vratila na 65 ukida, tj. ukinula je prijevremenu mirovinu. Sve ostale zemlje produljuju na 67 i više. A trenutačno je sedam zemalja u postupku ukidanja prijevremene mirovine. Samo Hrvatska i Slovenija imaju pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu, ostale zemlje imaju jednu do tri godine. Prema tome, isto tako imamo institut dugotrajnog osiguranika koji govori da možete ići u mirovinu sa 60 godina starosti i 41 godinom staža. Oni koji rano ulaze na tržište rada, s 18, 19 godina – sa 60 godina će moći ići u mirovinu. Dakle, naši građevinski radnici, naše blagajnice, naši ljudi u turizmu, svi koji ulaze rano na tržište rada, a bilo je pitanje koji to ljudi ulaze na tržište rada. Evo ja mogu reći da svi koji izlaze iz turističkih škola i dobiju posao praktički dan nakon izlaska na tržište rada, svi oni mogu ići već sa 60 godina. Oni koji su studirali, završavaju studij s 24, 25 + 41 godinu, dakle moći će sa 65 godina. Sa 67 godina ići će oni koji nemaju 41 godinu staža. Što se tiče penalizacije, sada smo je vratili na razinu iz 1999. Godine 1999. bila je ova razina, dakle 0,3% po mjesecu, odnosno 18% za pet godina”, rekao je ministar Pavić.

IZVOR

No Comments

30.11.2018. – Seminar o diskriminaciji

Posted by zkerkez in Obavijesti on 30. studenoga 2018.

U suradnji sa Uredom pučke pravobraniteljice i u organizaciji Nezavisnih hrvatskih sindikata danas je održan Seminar o diskriminaciji koji je bio namijenjen predsjednicima i sindikalnim povjerenicima sindikata udruženih u NHS.

Ured pučke pravobraniteljice nadležan je za slučajeve diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog stanja, genetskog naslijeđa.

Sudionike je u ime NHS-a pozdravila Marija Hanževački, glavna tajnica NHS-a i zahvalila se Uredu pučke pravobraniteljice na dosadašnjoj suradnji i pomoći koju pružaju sindikatima.

Tijekom edukacije koju su vodile Dijana Kesonja, savjetnica pučke pravobraniteljice i Nina Bobesić, stručna suradnica u Uredu pučke pravobraniteljice, sudionici su upoznati sa pregledom zakonskih kriterija za pravni pojam diskriminacije, pojašnjene su im diskriminacijske osnove i oblici diskriminacije.

Također su upoznati sa praktičnim slučajevima iz prakse u kojima je postupao Ured pučke pravobraniteljice u državnom, javnom te privatnom sektoru, kao i sa tijekom postupka i zaključcima Ureda i mjerama u pojedinim slučajevima.

U završnom dijelu sudionicima su predstavljeni slučajevi antidiskriminacijske sudske prakse.

Najveći broj pitanja sudionika odnosio se na diskriminaciju na osnovi članstva u sindikatu s kojima se sindikati sve češće suočavaju, ali i dobi.

IZVOR

No Comments

27.11.2018. – Želite li raditi do 67. godine života? Sindikati s novim referendumom ne žele napraviti grešku u koracima

Posted by zkerkez in Obavijesti on 27. studenoga 2018.

Ne želeći napraviti niti jednu grešku u koracima, sindikati će pričekati da se donese set novih mirovinskih zakona

Tri reprezentativne sindikalne centrale – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata – u velikim su pripremama.

Čim malo popusti zima kreću s referendumskom inicijativom kojom će nastojati srušiti sporne odredbe budućeg mirovinskog zakona, prije svega onu o povećanju životne dobi za odlazak u mirovinu do 67. godine.

Pripreme za veliku akciju već su se zahuktale, no ne želeći napraviti niti jednu grešku u koracima, sindikati će pričekati da se set novih mirovinskih zakona donese. Dijelovi tog zakonskog paketa neće stupiti na snagu odmah, tako da za pokušaj njihova rušenja ima dovoljno vremena. Ići na prikupljanje potpisa između dva zakonska čitanja, kada se ne zna u kojoj će mjeri prijedlozi biti mijenjani, i što će, uostalom, Sabor izglasati, bilo bi ravno samoubojstvu. Svjesni su sindikati, naime, da bi im Vlada, bez obzira kako formulirali pitanje ili pitanja referendumske inicijative, mogla uzvratiti izmjenama zakona koje bi ta pitanja bacila u vodu, a akciju uništila.

Tri uspjele inicijative

U posljednih 27 godina građani Hrvatske tri puta su izlazili na referendum na nacionalnoj razini. U svibnju 1991. godine organiziran je referendum o hrvatskoj samostalnosti, u siječnju 2012. o pristupanju Europskoj uniji, dok je godinu dana kasnije organiziran referendum o ustavnoj definiciji braka. Istodobno, pokrenuto je desetak referendumskih inicijativa. Niti jedna od njih nije rezultirala organiziranjem referenduma. Više je razloga za to, ili nije prikupljeno dovoljno potpisa, ili su utvrđene proceduralne greške, ili referendumska pitanja nisu bila usklađena s Ustavom…

Međutim, tri nacionalne referendumske inicijative, ipak su uspjele skupiti dovoljan broj glasova. Unatoč tome referendumi nisu bili raspisani. Tim uspjelim referendumskim inicijativama zajednički je nazivnik – sindikati. Oni su ili samostalno organizirali prikupljanje potpisa građana ili su im se u akciji pridružile organizacije civilnog društva.

Početkom ljeta 2010. godine, tada pet sindikalnih centrala, organiziralo je referendumsku inicijativu protiv izmjena Zakona o radu, odnosno dijela Zakona kojim je tadašnja vlast željela ukinuti odredbe o produženoj primjeni odredbi kolektivnog ugovora te skratiti otkazni rok za kolektivne ugovore. U propisanom zakonskom roku sindikati su prikupili rekordnih 717.149 važećih, odnosno priznatih potpisa podrške građana za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Pod tim pritiskom Vlada je povukla sporne zakonske izmjene, dok je Ustavni sud donio odluku da su prestale postojati pretpostavke za održavanje referenduma.

»I danas mislim da se taj referenum trebao održati, jer naše pitanje nije bilo usmjereno na novi Zakon«, smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata podsjećajući kako su i sami sindikati skinuli dio potpisa koji su bili nevažeći, a konačna priznata brojka bila je toliko velika da se Vlada morala zamisliti.

Činjenica da sindikati nisu ustrajali na organizaciji referenduma, tada je mnoge potpisnike inicijative razočarala pa se i komentiralo kako su sindikati izdali građane. Takva mišljenja posljedica su političkog okruženja u kojem su sindikati pokrenuli akciju. Gospodarska kriza je bujala, građani su bili nezadovoljni tadašnjom vladom i mnogi su sindikalnu akciju prihvatili kao svojevrsni referendum kojim se ruši vlast. Stoga je mnogima bilo neshvatljivo da su sindikati »odstupili«, što zapravo nije točno. Oni su zbog jasnog razloga krenuli u referendumsku inicijativu, a ono što su tražili dobili su i bez raspisivanja referenduma, jer je vlada, kako će danas reći Sever, slijedom broja prikupljenih potpisa odlučila ublažiti štetu koju je napravila, a koju su svojom akcijom sindikati dodatno »ojačali«.

Autoceste i outsourcing

Da se sindikalna referendumska inicijativa protiv izmjena Zakona o radu pretvorila u izjašnjavanje protiv tadašnje vlasti, svjesni su u sindikatima, kao što su i svjesni da im je to pomoglo u ostvarivanju cilja. No, bez obzira što su im političke okolnosti u prošlosti pomagale, ističu najbitnije razloge za pokretanje inicijative.

»Ključno je što je tema, za koje pitanje prikupljaš potporu. Zakon o radu je pitanje koje se tiče velikog broja radnika, jednako kao što su se i naše kasnije inicijative ticale velikog broja radnika«, ističe Mirela Boić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata. I zakon o radu, i inicijativa protiv izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru (outsourcing) koju je pokrenulo 17 sindikata iz javnog sektora, pa i akcija protiv monetizacije autocesta koju je uz dva cestarska sindikata i sindikalne centrale nosilo i sedam organizacija civilnog društva, teme su koje se tiču velikog broja građana. Tako će Boić istaknuti kako, kada je riječ o izdvajanju neosnovnih djelatnosti, građanima nije svejedno tko će čistiti bolnice i hoće li poštivati standarde, roditeljima školske djece nije svejedno tko će im kuhati…

»Ljudi su u svim našim inicijativama prepoznali svoje interese«, veli Boić dodajući da je tako bilo i s monetizacijom autocesta za čiju smo izgradnju izdvajali svi. Istodobno, monetizacija je imala i užu priču koja se ticala zaposlenih u tom sustavu i njihove budućnosti u slučaju davanja autocesti u koncesije.

No, i u slučaju izdvajanja neosnovnih djelatnosti, kao i monetizacije autocesta, opet, ne treba zanemariti onu političku stranu priče. Obje inicijative odigrale su se 2014. godine, jedna u lipnju (outsourcing), druga u listopadu (monetizacija autocesti), dakle godinu dana prije parlamentarnih izbora.

Vlast pod pritiskom

Tadašnja vlada, pak, oštrim mjerama štednje dobrano je potaknula nezadovoljstvo građana. Izdvajanje neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, kao i monetizacija autocesta bili su planovi za stabilizaciju proračunske bilance pa ne čudi reakcija građana. Protiv izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru potpis je dalo preko 608,5 tisuća građana, dok je provjera utvrdila preko 547,8 tisuća ispravnih potpisa, daleko više od potrebnih 10 posto biračkog tijela. A iako je Ustavni sud utvrdio kako je referendumsko pitanje bilo neustavno, Vlada je ipak odustala od namjere sustavnog prebacivanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru u privatne ruke.

Slično se zbilo i s monetizacijom autocesta. Sindikati i udruge civilnog društva prikupili su preko 530 tisuća potpisa građana, Ustavni sud je opet neustavnim ocijenio pitanje, ali vlast se pod pritiskom prikupljenih potpisa povukla.

»Naše akcije su bile uspješne, bez obzira na to što referendum nije raspisan, dobrim dijelom jer idemo s pitanjima koja diraju sve, a teme su važne. To ljude povuče. Osim toga, ljudima treba biti jasno za što daju potpis. Mi smo kod ranijih inicijativa na tome puno radili, jer ako imaš pitanje koje nije blisko, nećeš ni potpis dobiti«, zaključuje Mirela Boić ističući kako je organiziranje postupka prikupljanja potpisa i samo 15-dnevno prikupljanje u kojem treba dobiti povjerenje najmanje 10 posto biračkog tijela krvav posao. No, i ona i Sever složni su u tome da takav posao ponajbolje mogu odraditi sindikati zbog svoje organizacijske strukture. »Mirovinski sustav, istaknut će pritom Sever, zasigurno je jedan od sustava gdje se »ne smije žaliti uloženih sredstava«.

»Mirovinsko sustav je uz zdravstvo nešto što bi svaki pojedinac trebao prepoznati kao vlastiti interes, bez obzira na kojoj poziciji radio i koliko zarađivao«, naglašava Sever, dok Boić slikovito navodi da je »mirovinska reforma čista građanska priča svih – mladih, starih, onih koji rade, onih koji će tek ući na tržište rada«.

 

IZVOR

No Comments

21.11.2018. – Sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za referendum protiv mirovinske reforme

Posted by zkerkez in Obavijesti on 21. studenoga 2018.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever poručio je u utorak s konferencije za novinare da sindikati nisu odustali od prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv prijedloga mirovinske reforme, ali će procijeniti trenutak kada će s time krenuti

 ‘Nismo odustali od prikupljanja potpisa, pripreme su intenzivne i do sada smo napravili puno toga.

 Ali, da budemo sigurni kako neće biti pogrešnih koraka, da na minimum smanjimo mogućnost vladajućima da to proglase nevažećim, te iz odgovornosti prema građanima u pripreme idemo polako i smireno’, rekao je Sever.

Sindikati neće zakasniti sreferendumom jer što god se po tom pitanju usvoji u drugom čitanju u Saboru neće rezultirati primjenom već od 1. siječnja, napomenuo je.

Ustavni i drugi stručnjaci, kaže Sever, smatraju da je mudrije pričekati s prikupljanjem potpisa kako se ne bi našli u mogućem proceduralnom problemu.

Sindikati se i dalje protive radudo 67 godine života, dodatnoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja iproduljenju radnog staža dugotrajnim osiguranicima.

Ističući kako nikada nisu govorili da će prikupljati potpise za rušenje cijelog sustava, Sever je najavio da će se u referendumskim pitanjima orijentirati na “najtvrđe odredbe u propisu, koje će građanima najviše štetiti u budućnosti”.

Rad do 67 godina je ‘mrcvarenje i masakriranje ljudi’

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je rad do 67 godina ‘mrcvarenjem i masakriranjem ljudi’ ističući kako se tu radi o humanom pitanju. Hrvatska za mirovinski sustav izdvaja 10,5 posto BDP-a, a prosjek EU-a je 12 posto BDP-a, upozorio je.

Poručivši da država ne smije varati svoje građane, Ribić je rekao da je lako predvidjeti što će biti 2033. godine. ‘Moramo valjda jednom izići na bolje ili Vlada misli da Hrvatska nikada neće izaći iz ovog limba. Ako nastavi s ovakvom ekonomskom politikom, diktiranom iz Bruxellesa, onda su možda i u pravu’, rekao je.

Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić najavila je da će sindikati o mirovinskoj reformi idućih tjedana razgovarati sa saborskim klubovima zastupnika, kako bi im ukazali na negativne posljedice predložene mirovinskereforme.

Tvrdi da je interes klubova zastupnika velik, već su razgovarali s HSS-om, GLAS-om i HSU-om, dobili su poziv na sastanak od Kluba zastupnika SDP-a, a očekuju i poziv Kluba zastupnika HDZ-a.

Izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike SSSH-a Ana Miličević Pezelj podsjetila je da sindikati nisu dobili niz podataka koje su tražili, a izostaoje i socijalni dijalog.

Miličević Pezelj upozorila je da će nedorečenom mirovinskom reformom biti naročito pogođene sadašnje mlade generacije. ‘Oni su budući gubitnici i to moramo spriječiti’, poručila je.

 

IZVOR

No Comments