Posts Tagged obavijesti

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o željeznici, prvo čitanje, P.Z.E. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je cilj Prijedloga zakona potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. S tim u vezi, prenose se odredbe Direktive (EU) 2016/2370 o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Prijedlogom zakona uređuju se pravila koja se odnose na uslugu prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom, na neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, ne-diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture. Jedna od značajki Prijedloga zakona je liberalizacija tržišta pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika, uvođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama u željezničkom prometu (PSO ugovori) te povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora nadležnom Regulatornom tijelu (HAKOM). Ostvarenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora postiže se i na način kojim će se putnicima omogućiti pristup informacijama koje su potrebne za planiranje putovanja i kupnju karata unutar EU. Željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika sudjelovat će u zajedničkom informacijskom sustavu i sustavu za izdavanje jedinstvenih karata.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su prijedlog ovog Zakona. Pozitivnim smatraju predložena rješenja koja su u cilju dugoročnog planiranja, osobito donošenje strategije razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj. Na temelju Sektorske strategije donijeti će se nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza, s tim da je u raspravi rečeno da bi radi važnosti, navedene dokumente trebalo donijeti i prije naznačenog krajnjeg roka.

Tijekom rasprave rečeno je da su ovim prijedlogom Zakona predviđena bolja rješenja u odnosu na važeći Zakon, a koja se odnose na mogućnost ustrojavanja željezničkih društava (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo) na drugi način. Da bi se moglo upravljati i raspolagati imovinom potrebno je utvrditi pravni status, odnosno razgraničiti vlasništvo društava jer društva nisu raspodijelila svoju imovinu. Predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovo pitanje riješiti izradom elaborata te je naznačila da je pred potpisivanjem ugovor s konzultantima koji će detektirati ukupnu imovinu te što je trenutno u vlasništvu kojeg društva. U nastavku rasprave, dano je mišljenje da što se tiče vlasništva nije problem popis imovine, odnosno katastar jer je on prethodno već bio sređen i datira još od Austro-Ugarske, već je nesređeno stanje nastalo razdvajanjem društava kada nije izričito definirana imovina pojedinog društva. Društva su podijeljena knjigovodstveno, ali nisu katastarski i putem zemljišnih knjiga. Rečeno je da je od sređenog stanja, razdvajanjem društava, napravljen nered. Rezultat toga je sadašnje stanje objekata koje je izrazito loše, jer po potrebi „svatko svojata, a nitko ne održava“. Mišljenje je da vlasništvo mora biti od jednog te većina članova Odbora smatra da u sadašnjoj situaciji to treba biti HŽ Infrastruktura. Cilj je zaštiti državno vlasništvo, svu željezničku infrastrukturu, da ne bude moguće, primjerice jednog dana da željeznički kolodvori budu u privatnom vlasništvu. Isto tako, potrebno je zaštiti nacionalnog prijevoznika. Radi toga, ukoliko bi se željezničkim prijevoznicima iz Europske unije odobrilo pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi, a odobrenje bi imalo utjecaj na organizaciju i financiranje usluga domaćeg prijevoza putnika koje se pružaju temeljem ugovora o obavljanju javnih usluga, postoji mogućnost ograničenja navedenog pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga, na temelju odluke Regulatornog tijela.

U nastavku sjednice naglašeno je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske te je raspravljano o pravnom statusu, važnosti upisa željezničke infrastrukture u javno dobro,  ali je rečeno da su upisi uglavnom napravljeni te da je veći problem koji treba riješiti pitanje pravnih sljednika. Dakle, da bi se uopće moglo upravljati i raspolagati željezničkom infrastrukturom, prije svega je istu potrebno utvrditi i izvršiti uknjižbu nekretnina koje čine željezničku infrastrukturu, a do sada nisu bile uknjižene. U raspravi je istaknuta važnost jasnog definiranja i utvrđivanja pojma i granica željezničke infrastrukture, način korištenja i upravljanja, a osobito način zaštite te uknjižbe u katastar i zemljišne knjige.

Poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti prijevoza putnika željeznicom te otklanjanjem preostalih zakonskih, administrativnih i tehničkih prepreka u konačnici rezultirati će jačanjem konkurentnosti željezničkog prometa rečeno je u raspravi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o željeznici.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

IZVOR

Arbitražni postupak pri Županijskom sudu u Zagrebu
u slučaju utvrđivanja proizvodno – održavajućih i nužnih poslova za vrijeme štrajka u HŽ Infrastrukturi d.o.o. okončan u korist radnika

Proces utvrđivanja proizvodno – održavajućih i nužnih poslova za vrijeme štrajka u HŽ Infrastrukturi d.o.o. koji je započeo u siječnju 2018. godine i trajao je sve do danas, umjesto 15 dana trajao je 365 dana. U slučaju da je bio prihvaćen prijedlog poslodavca da tijekom štrajka mora prometovati 30 do 50 % vlakova iz važećeg voznog reda i kojim bi se maksimalno smanjio broj radnika koji moraju raditi za vrijeme štrajka (isključivu iz razloga uskrate naknade plaće za sve vrijeme provedeno u štrajku) štrajk u HŽ Infrastrukturi d.o.o. bio bi u praksi – neprovediv.

Unatoč angažiranju i vanjskog odvjetnika poslodavac nije uspio u svojim namjerama, sindikati su u ovom procesu uspjeli dokazati zakonsko pravo i pobijediti argumentima. Za vrijeme štrajka u HŽ Infrastrukturi ne mora voziti niti jedan vlak, a na radu svakog dana mora biti raspoređeno 1377 radnika, kojima poslodavac ne može uskratiti pravo na plaću za vrijeme štrajka.

Godina u kojoj kreću pregovori za novi kolektivni ugovor čini se nije mogla bolje početi.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

DOPIS

Osiguranici drugog stupa više se neće morati vraćati u prvi stup da bi dobili dodatak (27%) na mirovinu.

Osiguranici drugog mirovinskog stupa od siječnja ove godine imaju povoljnije uvjete umirovljenja, zbog čega je Regos, zajedno s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, dogovorio proceduru koju će primjenjivati uoči njihova odlaska u mirovinu. Osiguranici drugog stupa više se neće morati vraćati u prvi stup da bi dobili dodatak (27%) na mirovinu, već će im se dodatak uračunati u mirovinu ostanu li i u drugom stupu, i to 27 posto za radni staž i uplate do 2002. godine te 20,25 posto za uplate nakon te godine.

Budući da im je to bilo povoljnije, u prvi stup proteklih se godina vratilo oko 16 tisuća dobrovoljnih osiguranika drugog stupa, a samo tristotinjak ostalo ih je u drugom stupu. Od ove godine broj povratnika trebao bi biti bitno manji, no da bi ljudi mogli odlučiti, budući umirovljenici moraju dobiti sve potrebne izračune. Stoga su Regos i HZMO dogovorili osnovne korake za pokretanje postupka za odlazak u mirovinu koji će se podjednako odnositi i na radnike koji su u drugi stup ušli dobrovoljno (generacija rođena od 1952. do 1962.) i sve rođene nakon 1962. koji nisu imali mogućnost izbora.

Potpis nakon usporedbe

Prva adresa kojoj se osiguranici I. i II. mirovinskog stupa moraju obratiti jest Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kojemu se upućuje zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Nakon toga slijedi razdoblje čekanja dok im ne stigne na kućnu adresu obavijest REGOS-a o informativnom izračunu mirovine. Obavijest će sadržavati informativni izračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i informativni izračun mirovine iz drugog stupa. Dakle, Regos će obavijestiti građane kolika bi mu bila mirovina da svu svoju mirovinsku štednju prenese u prvi stup, a kolika da ostane u drugom stupu. Tek nakon što primi izračun, budući umirovljenik odlučuje vraća li se u prvi stup ili ostaje u drugome. Procjene koje su se mogle čuti u raspravi o paketu mirovinskih zakona pokazivale su da će se povratak u prvi stup isplatiti radnicima s malim plaćama, oko minimalne i do prosječne, dok će zaposlenima s većim primanjima drugi stup biti isplativiji.

Porez na jednokratnu isplatu

Slijedi treći korak, kad treba doći na šalter REGOS-a, koji se nalazi u bilo kojoj poslovnici Fine, gdje radnik potpisuje izjavu o vrsti mirovine za koju se opredijelio. Podatak o vrsti izabrane mirovine REGOS dostavlja HZMO-u, na temelju kojeg HZMO budućem korisniku mirovine izdaje rješenje o priznavanju prava na mirovinu. Radnik koji ostane u drugom stupu izabrat će i preko kojeg će osiguravajućeg društva primati mirovinu drugog stupa. Za sada je samo jedno privatno društvo za isplatu mirovina (RMOD), ali državni će HZMO osnovati i svoje društvo za isplatu mirovina drugog i trećeg stupa.

Novost je da budući korisnik mirovine iz drugog stupa može tražiti da mu se 15 posto njegove mirovinske štednje isplati odmah, “pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz I. stupa veća za 15% od najniže mirovine iz I. stupa”. Jednokratna isplata nije predviđena za ljude koji se vrate u prvi sup. Jednokratna isplata je oporezivi dohodak te će se u trenutku isplate 15 posto štednje oporezivati s 12 ili 18 posto poreza na dohodak te pripadajućim prirezom, koliko iznose stope poreza za umirovljenike. No, dio tog poreza umirovljenik može dobiti nazad pri konačnom obračunu poreza na dohodak, no ako je svota veća, može se pojaviti i obveza doplate.

Osobe koje ostanu u drugom stupu moraju se dobro upoznati i s vrstama mirovina u drugom stupu, prije svega žele li pojedinačnu mirovinu ili zajedničku koja će se nakon njihove smrti isplaćivati supružniku ili drugom imenovanom nasljedniku.

IZVOR

Dana 13.12.2018. godine u Zagrebu je održana 2. redovna sjednica najvišeg tijela Sindikata infrastrukture HŽ-a.

Na sjednici je podneseno izvješće o 25. godina djelovanja sindikata i dan presjek najznačajnijih aktivnosti sindikata po godinama.

Sindikat infrastrukture reprezentativan je sindikat koji je sve ove godine svakako svojim mnogobrojnim  aktivnostima dokazao da mu je borba za boljitak radnika i članova sindikata koji su u HŽ Infrastrukturi i njenom ovisnom društvu PG-u na prvome mjestu, te da se kontinuirano radi na svim područjima zaštite radnika kako njihovog radno pravnog statusa tako i na području zaštite na radu. Prioritet u narednom razdoblju svakako će biti sindikalni rad na terenu te obilazak svih organizacijskih jedinica sa ciljem aktiviranja članstva na provođenju zadanih zadaća.

Istaknuto je da sindikat provodi svoje aktivnosti koordinacijom svih djelatnosti i zajedničkim radom sa svim sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkih vijeća i sindikalnih povjerenika zaštite na radu.

Sve djelatnosti sindikata na Saboru su podnijele izvješća o svom radu u ovoj godini sa naglascima na specifičnostima i problemima svake djelatnosti.

Na Saboru sindikata posebno je obrazložena naša inicijativa iz 6. mjeseca ove godine u kojoj smo podnijeli prijedloge za ujednačavanje cijena sata rada, rješavanje pitanja božićnice i regresa, pitanje rješavanja dobrovoljne mirovinske štednje, police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja tijekom 24 sata, prava na sistematske preglede radnika, pitanje rješavanja pravednijeg modela naknade troškova prijevoza na posao i s posla, ova inicijativa na žalost nije prihvaćena prvo od strane sindikalnih kolega potpisnika Kolektivnog ugovora i poslodavca.

Na sjednici su potvrđeni od strane saborskih zastupnika predstavnika djelatnosti EEP i KM izabrani dopredsjednik djelatnosti EEP i KM Željko Pribanić, zamjenik dopredsjednika djelatnosti Dalibor Dragočajac kao i iz te djelatnosti izabrani član Statutarne komisije Dinko Bevanda.

Nadzorni odbor sindikata podnio je izvješće o izvršenom nadzoru financijskog poslovanja sindikata.

Na sjednici Sabora usvojen je i Financijski plan poslovanja sindikata za 2019. godinu čije su osnove u transparentnom i odgovornom upravljanju novčanim sredstvima.

Nazočni su upoznati da je uveden novi način jedinstvenog vođenja financijskog poslovanja sindikata.

Sve odluke i zaključci na Saboru su usvojeni jednoglasno.

U završnom dijelu sjednice naglašena je strateška je uloga sindikata u daljnjim procesima koji nas očekuju i potreba za još većom sinergijom djelovanja svih. Sindikat mora imati jasno definirane vlastite zahtjeve prema poslodavcu, a s ciljem unapređenja razine prava radnika i očuvanja radnih mjesta i to mora odrađivati zajedno sa svojim članstvom putem izabranih sindikalnih predstavnika. Posebice će to biti važno u narednom razdoblju jer nas očekuje proces restrukturiranja željezničkog sektora.

Posebno je važna uloga sindikata  u području kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora s obzirom da nam u sljedećoj godini u 11. mjesecu ističe Kolektivni ugovor i slijedi produžena primjena pravnih pravila. Pregovori o novom kolektivnom ugovoru moraju otpočeti najkasnije 60 dana prije isteka važećeg kolektivnog ugovora.

Iseljavanje mladih i niska razina javnih i privatnih ulaganja dvije su najveće zapreke većem gospodarskom rastu, naveo je MMF po završetku službenog posjeta Hrvatskoj. Prvi put do sada MMF je predložio hrvatskim vlastima da pokrenu reforme na tržištu rada koje će ići u korist veće zaštite radnih prava zaposlenih.

IZVOR