Posts Tagged obavijesti

U kontekstu državnih potpora i jamstava pod povećalom je i najveći domaći operator teretnog prometa HŽ Cargo, čije se poslovanje “češlja” zbog sumnji da ostvaruje povlašteni položaj kroz eventualno nezakonita pogodovanja. Povodom sumnji da HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo, dvije državne tvrtke, krše pravila tržišnog natjecanja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja provodi prethodno ispitivanje stanja na tržištu željezničkog transporta.

Prikupljaju se činjenica i analiziraju pravne okolnosti, što je uvertira u odluku ima li uvjeta za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja. Više stoga nije moguće doznati, ali prethodno ispitivanje je jamstvo tržišnim igračima da će se razjasniti pravo stanje. O tome ovisi i hoće li AZTN ući u novi predmet, pa je sada glavno pitanje: “Da li HŽ Infrastruktura eventualno nezakonito pogoduje HŽ Cargu?”

Svi čekaju rasplet, pa i Bruxellesu, naročito jer se u izvješću Europske komisije u dijelu transporta, samo glede željezničkog prijevoza izražavaju različite primjedbe.

Izvještaj EK u kojem se zaključuje da imamo najgore željeznice u Europi, a na jednom smo od strateških koridora, može značiti i rizik da će neki drugi pravci dobiti terete, odnosno novac, ako bi sve ostalo po starom, smatraju poznavatelji. U provjeravanju sumnji u moguće postojanje nelojalne konkurencije drugim teretnim operaterima na tržištu, koji uredno podmiruju obveze prema HŽ Infrastrukturi, fokus je na objema državnim tvrtkama, ali na Cargu i dodatno, jer navodno ima velike probleme s likvidnošću. Iako se očituju kroz duže razdoblje, pa su vidljivi i u zadnjem dostupnom GFI za 2017.

U pismu premijeru kojeg smo u posjedu, sindikati infrastrukture i prometnika vlakova iznose da je problem dugo skrivan od javnosti. Tvrde da je krajem 2018. dugovanje HŽ Carga prema HŽ Infrastrukturi premašilo 300 milijuna kuna i smatraju kako postoji opasnost da EK oštro kazni RH zbog narušavanja tržišnog natjecanja i “prikrivenog sufinanciranja jednog od teretnih operatera”.

Sudeći po reakciji Sindikata strojovođa Hrvatske, iz čijih redova ovih dana i najavljuju smjenu uprave HŽ Carga (direktor je upravo dobio nagradu Brand Leader Award na konferenciji “Transport i logistika Jugoistočne Europe i Dunavskog regije – TIL 2019.”), očigledno je i da je do njih došla informacija o mogućim promjenama u upravljačkim strukturama. A prema više izvora, ta se mogućnost vezuje uz nužnost financijskog restrukturiranja kako bi se izbjegao novi Uljanik, u odnosu na kojeg postoji i jedna golema razlika.

Privatnici zarađuju

Obje željezničke tvrtke u državnom su vlasništvu, pa Vlada ne bi imala manevarski prostor kao kod Uljanika, i to navodno tjera da krene u raščišćavanje.

Natječaj za financijskog savjetnika za HŽ Cargo inače je završen, a izabrani PwC izgleda ovih bi dana trebao početi raditi te ima logike da započne s novim ljudima, ako postojeći nisu za suradnju. K tome, za razliku od Carga koji ima gubitke, privatnici zarađuju, što ide u prilog nužnosti financijske konsolidacije. Po nekima proveli bi je ili kroz proces restrukturiranja ili odabirom strateškog partnera. Sve to “podgrijava” i navedeni izvještaj EK u kojem se izražava zabrinutost i zbog sporosti izvođenja radova kod EU željezničkih projekata vrijednih gotovo šest milijardi kuna.
Koliko to govori o propuštenim prilikama, a koliko o nedostatnim prilagodbama tržištu i liberalizaciji, bit će uskoro jasnije. Otkad je ukinut državni monopol uslugu prijevoza tereta uz Cargo obavlja još sedam operatera. To su PPD Transport, Rail Cargo Carrier Croatia, Train Hungary Podružnica Zagreb, SŽ – Tovarni promet, Rail & Sea, Transagent Rail i CE Cargo. No, od efektivne liberalizacije 2015. količine tereta na željeznici rastu, te je prema Državnom zavodu za statistiku u 2015. godini prevezeno oko 9,9 tisuća tona robe, a 13,4 tisuće tona u 2018.

Ranijih godina, pak, dok je Cargo bio sam, ovaj pokazatelj je bio u konstantom padu. Kako bi to Cargo dočekao što spremniji dane su mu potpore za modernizaciju željezničkih vozila te je u dvije runde dokapitaliziran (2015.) s ukupno nešto više od 1,17 milijardi kuna. Izvori bliski Vladi navode da se država ‘isprsila’ ukupno s oko 1,7 milijardi kuna, jer pored dozvoljenih državnih potpora koje je tvrtka dobila u razdoblju od 2014. godine, korisnik je i zajmova za koja su dana državna jamstva.

Jamstva pola milijarde

Temeljem njih se u cijelosti trebalo provesti restrukturiranje, kako bi na nogama i u cijelosti spreman Cargo dočekao tržišne izazove. Radi se o još aktivnim državnim jamstvima čiji iznos premašuje pola milijarde kuna.

Za kratkoročni kredit od 250 milijuna kuna za potrebe financijske konsolidacije jamstvo je dano 2014., a 2015. izdano je jamstvo za zajam EBRD-a od 41,5 milijuna eura (314 mil. kn). S obzirom na to da HŽ Cargo ima oko 1700 radnika, ispada da je RH po zaposleniku dala oko milijun kuna potpora i jamstava, slično kao u Uljaniku.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever na konferenciji za novinare ponovio je zahtjeve da se pravo na starosnu mirovinu stječe sa 65 godina, a ne 67, da se penalizacija za prijevremeno umirovljenje sa sadašnjih 0,3 posto po nedostajućem mjesecu smanji na 0,2 posto, tako da za pet godina ne bude 18, nego najviše 12 posto, da se prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena s muškarcima vrati na dosadašnja četiri mjeseca po godini te da se dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika stekne sa 60 godina starosti i 41 godinom staža osiguranja, a ne kao što je novim zakonom predviđeno da se od 2027. to promijeni na 61 godinu. Referendumsko je pitanje napisano u obliku prijedloga zakona.

“Hrvati kraće žive, daleko su bolesniji nego što je prosjek Europe, a kamoli razvijenijih europskih zemalja, tehnološki smo zaostaliji i cijeli je niz razloga zbog kojih se tako dugo raditi ne može jer se i u ovim uvjetima poslodavci rano rješavaju starijih radnika, šalju ih u prijevremenu mirovinu, te su tada trajno kažnjeni umanjenjem“, rekao je Sever.

Sindikati su uspješno proveli tri referendumske inicijative, protiv izmjena Zakona o radu 2010., protiv tzv. outsourcinga 2014. i protiv monetizacije autocesta, te je Vlada svaki put odustajala od svojih namjera. Predsjednik SSSH je istaknuo da je cilj ponajprije osvijestiti hrvatske građane da se u Hrvatskoj nešto može mijenjati.

“Može netko imati glasačku mašineriju u Hrvatskome saboru, može imati novac i plaćati sve moguće spotove, plaćati manipulacije, ali direktan kontakt, direktan razgovor s hrvatskim građanima nama je najvažniji. Mi jednostavno nemamo što manipulirati, već iznosimo samo činjenice i pozivamo hrvatske građane da iskoriste svoje demokratsko pravo da daju potpis za promjene”, rekao je Novosel.

Istaknuo je da se zakonom koji bi bio donesen referendumom neće riješiti “sve bolne rane hrvatskoga mirovinskog sustava”, ali će se ispraviti nepravde, te da “konačno treba reći dosta svim vladama za smanjivanje svih poteškoća mirovinskog sustava preko leđa hrvatskih građana”.

Dodao je da će potpisa sigurno biti više od potrebnih 370 ili 380 tisuća, koliko službeno očekuju, te da će ih biti više od pola milijuna.

Inicijativa priprema prikupljanje potpisa za referendumu svim županijama i gradovima te u manjim mjestima.

“Kako već sada postoji veliki interes građana za ovu akciju, mi smo svjesni toga da moramo omogućiti svima da vrlo lako pronađu potpisno mjesto. Jamčimo da ćemo pokriti sve županije, sve gradove, sva mjesta, svagdje gdje imamo naše članove i gdje će postojati interes za prikupljanje potpisa”, rekao je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Branimir Mihalinec.

Mirovinski sustav pitanje je koje se izravno tiče svih nas, radnica i radnika, umirovljenika, naših roditelja, djece, supružnika, partnera, rođaka i prijatelja. Ovo je akcija svih onih koji smatraju da hrvatski građani zaslužuju dostojanstvenu starost, i spremni su se za to boriti.

Stoga na sudjelovanje u ovoj akciji pozivamo sve organizacije, udruge i pojedince koji se mogu i žele aktivno uključiti i pridonijeti uspješnosti akcije.

Zašto smo se organizirali?

Od početka 2019. godine započelo je postupno, ali značajno zaoštravanje uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu te je istovremeno povećana penalizacija, odnosno trajno umanjenje, prijevremenih mirovina.

Prema trenutnom zakonu, svi rođeni 1963. godine i kasnije, odnosno oni koji su danas mlađi od 56 godina, morat će raditi dulje od 65 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža.

Svi rođeni nakon 1966. godine, odnosno oni koji su danas mlađi od 53 godine, morat će raditi do 67 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža.

Sakupiti 41 godinu staža i otići u mirovinu prije 67 godina starosti – bit će sve teže. Studiranje, trajanje potrage za prvim poslom, česta i ponavljajuća razdoblja nezaposlenosti, rad na atipičnim oblicima ugovora ili radnog angažmana kod kojih se ne računa staž – sve to čini sve težim skupljanje tzv. „punog radnog staža“.

S druge strane, one koji se odluče ili budu primorani na raniji odlazak iz svijeta rada, država sada kažnjava tako da im za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovinu umanjuje za 0,30 posto (ukupno 18 posto za pet godina ranijeg  odlaska u mirovinu), neovisno o tome koliko imaju radnog staža.

Takav je odnos prema hrvatskim radnicima nepravedan i u nesrazmjeru s očekivanim trajanjem života, posebice s očekivanim trajanjem života u zdravlju nakon 65. godine u Republici Hrvatskoj, kao i s činjenicom da najveći broj onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu to ne čine vlastitim izborom, već su na to primorani.

Za što se zalažemo?

Inicijativa67 je previše zalaže se za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i za umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina.

Zalažemo se za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, a ne za kažnjavanje svih onih koji ne mogu ili ne žele raditi dulje od 65 godina.

Zalažemo se za borbu protiv diskriminacije starijih radnika i omogućavanje svima da ostanu u svijetu rada do 65 godine starosti.

Zalažemo se  za dostojanstvenu mirovinu za one koji su prisiljeni svijet rada napustiti nekoliko godina ranije zato što ne mogu više raditi ili im društvo to ne omogućuje.

Vjerujemo i znamo da Hrvatska može i mora omogućiti dostojanstvenu starost svojim građanima. Znamo da novaca za mirovine ima, samo što nisu pravedno raspoređeni. Znamo da ima boljih, važnijih i hitnijih rješenja za to kako poboljšati mirovinski sustav i učiniti ga pravednijim.

Što želimo postići?

Želimo raspisivanje državnog referenduma o dobi za odlazak u mirovinu i o penalizaciji prijevremenih mirovina.

Vjerujemo da su uvjeti odlaska u mirovinu političko pitanje. Želimo da građani i građanke sami donesu odluku.

Naš je cilj prikupiti dovoljan broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma na kojem bi građani imali prilike izjasniti se o našem prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. [link na referendumsko pitanje]

Zašto tražimo referendum?

Kao sindikati, pokušali smo razgovarati i pregovarati s Vladom o mirovinskoj reformi. Nisu htjeli saslušati naše argumente, niti na njih odgovoriti. Nisu nam htjeli dati čak ni argumente za mjere koje su proveli.

Kad nije išlo za stolom, organizirali smo prosvjed Tisuće građana su nas podržale, ali nas vlasti još jednom nisu shvatili ozbiljno. Pokazali su da su vlada koja ne sluša svoje građane, i ne mari za to što misle radnici.

Nakon svega, nije nam preostalo drugo nego pokušati ovim putem – omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i da sami sudjeluju u donošenju odluka koje određuju kako će provesti svoju starost.

Referendumsko pitanje

Referendumsko pitanje napisano je u obliku zakonskog prijedloga. Ako referendum bude uspješan, to znači da će građani svojim glasanjem izravno usvojiti novi zakon.

Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, postavit će dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Drugim riječima, poništit će planirano podizanje uvjeta za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti. Time će se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljiti do 2029. godine.

Referendumsko pitanje, bude li usvojeno, ublažit će trajno umanjenje (tzv. penalizaciju) prijevremenih mirovina. Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, umanjenje će biti samo 0,2 posto. Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18 posto nego 12 posto.

Ćiro Blaževićje znao kazati kako, kad mu je teško, pomisli na svoj račun u švicarskoj banci.Andrej Plenkovićje u sličnoj situaciji. Kad god je hrvatskom premijeru teško, može pomisliti na brojke iz anketa. Po ispitivanjima javnog mišljenja je, naime, HDZ uvjerljivo najjača stranka u Hrvatskoj. Posljedica je to prije svega slabosti SDP-a, razmrvljenosti opozicije i nemogućnosti da se, makar zasad, neki od novih pokreta/stranaka nametnu kao jaka opcija koju nosi val neupitnog nezadovoljstva građana stanjem u zemlji.

Ipak, u tu umirujuću jednadžbu, predsjednik Vlade morat će ubaciti novu varijablu – sindikate. Odnosno, utjecaj njihove danas najavljene akcije koja bi mogla rezultirati referendumom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se dob za odlazak u mirovinu opet vratila na 65 godina i smanjila penalizacija za prijevremeno umirovljenje.

NAVIJANJE DESET GODINA RANIJE

Stvar je, zapravo, za aktualnu vlast dosta nezgodna. Plenkovićeva Vlada je, na zadovoljstvo eksperata Europske komisije, zapravo ubrzala već planiranu reformu koju je donijela VladaZorana Milanovića. Po zakonu Vlade lijevog centra, u mirovinu sa 67 godina života bi se odlazilo od 2038. godine, a desni centar je sat navio desetljeće ranije – na 2028. godinu. Pokretanje referendumske inicijative od strane sindikata (koji traže da se u mirovinu ide sa 65 godina i – točka) u cijelu priču ubacuje dozu političke neizvjesnosti kakve dosad nikad nismo imali kad su u pitanju referendumi u Hrvatskoj.

Sindikati, naime, kad su u pitanju referendumske inicijative nikad ne omanu. Istina, niti jednom u tri dosadašnja pokušaja nije došlo do referenduma, no svaki put je priča završila baš onako kako su htjeli sindikalni lideri kad su od građana krenuli tražiti potpise. I da, kad smo već kod potpisa, nikad se nije dogodilo da ih se ne skupi dovoljno.

KRATKA POVIJEST VLADINIH KAPITULACIJA

Prije devet godina, kad su sindikati nakanili rušiti izmjene Zakona o radu skupio se rekordan broj referendumskih potpisa u Hrvatskoj – 813.061. Ustavni sud je srušio referendum, uglavnom zbog toga jer je Vlada u međuvremenu odustala od izmjena Zakona o radu.

Četiri godine kasnije, sindikati su organizirali skupljanje potpisa protiv takozvanog outsourcinga, odnosno, izdvajanja i privatizacije pomoćnih službi iz javnih i državnih firmi. Protiv “privatizacije čistačica” skupilo se više od 600 tisuća potpisa. Ustavni sud je srušio referendum, uglavnom zbog toga jer je Vlada u međuvremenu odustala od outsourcinga.

Iste godine, samo malo kasnije, sindikati su krenuli i u skupljanje potpisa protiv monetizacije autocesta. Skupljeno je preko 530 tisuća potpisa onih koji su htjeli referendum o tome hoćemo li “dati naše autoceste”. Ustavni sud je srušio referendum, uglavnom zbog toga što je Vlada u međuvremenu odustala od monetizacije autocesta.

TVRDA KOST U BANSKIM DVORIMA

Očito je, dakle, da sindikati, za razliku od mnogih drugih, znaju kako mobilizirati građane i skupiti neupitno dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Očito je da se dosad, svaki put, Vlada povijala pod težinom njihovih potpisnih knjiga i – odustajala. Ima i još jedan detalj koji ide u prilog ovakvom razvoju događaja – tajming. A on je, politički gledano, pogođen savršeno. Referendumski potpisi i eventualno Vladino protivljenje izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju po ovom redu vožnje bi najžešću javnu raspravu izazivali u kampanji za europske izbore (prikupljanje potpisa) i krajem ove, odnosno početkom naredne godine kad bi se moglo odlučivati o valjanosti potpisa i ustavnosti pitanja. Podsjetimo, krajem ove godine ide kampanja za predsjednika/cu Republike. Sljedeća godina je godina parlamentarnih izbora.

Iako je iz povijesnog iskustva i tajminga za zaključiti da će Vlada kapitulirati, stvari ipak nisu tako jednostavne. Naime, Plenković bi mogao biti znatno tvrđa kost od svojih prethodnika. S jedne strane mu nitko politički ne puše baš za vrat (vidi ankete), a s druge, popuštanje pred sindikalnim zahtjevima i fiksiranje dobi za mirovinu na 65 godina bi u Bruxellesu izazvalo – zaprepaštenje. Stoga će se narednih mjeseci sasvim sigurno u Hrvatskoj naširoko raspravljati o dobi umirovljenja, potpisima, referendumu, troškovima sustava… s krajnje neizvjesnim ishodom.

GOTOVAC: LEGITIMNO, ALI NEUSTAVNO

Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, za Telegram kaže kako ovu referendumsku inicijativu smatra legitimnom. “Za razliku od nedavnih, apsolutno neprihvatljivih, koje su išle prema smanjenju prava nacionalnih manjina ili zadiranju u međunarodne ovlasti Sabora”, naglašava. Problem su, međutim, brojke. Hrvatskoj danas u mirovinskom sustavu za isplatu mirovina nedostaje 15-18 milijardi kuna godišnje. Stanovništvo je globalno sve starije i mnoge zemlje su produžile radni vijek, a neke čak i u potpunosti ukinule prijevremeno umirovljenje.

“Realnost je da ni Hrvatska neće moći izbjeći produljenje radnog vijeka”, kaže Gotovac i upozorava da zbog sadašnje dobi odlaska u mirovinu u nekim zanimanjima već imamo značajan deficit radne snage, dok umirovljeni liječnici ili profesori rade u – privatnim ustanovama. Gotovac je uvjeren da će, dođe li ovo referendumsko pitanje do Ustavnog suda, palac biti okrenut prema dolje. “Ovo je u krajnjoj liniji pitanje vođenja gospodarske politike, što je u rukama države. Bude li pitanje o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ustavno, onda ustavan može biti i referendum o ukidanju poreza”, kaže Gotovac.

SEVER: TROŠAK MIROVINA ĆE PADATI

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), koji su među pokretačima referendumske inicijative, ima nešto drugačije argumente. Građani Hrvatske, kaže, imaju kraći očekivani životni vijek od onog u Europi, a samo pet godina nakon umirovljenja provedu dobrog zdravlja. U EU je taj prosjek deset godina, dok je kod zemalja koje su produžile radni vijek još i viši. “Po Ageing reportu Europske komisije troškovi za mirovinski sustav u Hrvatskoj ne samo da neće vremenom rasti, nego će i padati, i to po najvišoj stopi u EU nakon Grčke!”, kaže nam Sever. Razlog je u tome što više nema guranja viška ljudi u prijevremene mirovine, što je u proteklim desetljećima bio dio poslovne politike mnogih firmi.

I doista utom izvještaju EK, do 2070. godine javni troškovi za mirovine u Hrvatskoj bi trebali pasti sa 10,6 posto BDP-a u 2016.-oj, na 6,8 posto u 2070. godini. Uz razlog o kojem nam je pričao Sever, na pad troška za mirovine će utjecati sve više umirovljenika koji će dio imovine primati iz drugog stupa. Ipak, solidan utjecaj na taj pad troška (0,9 postotnih bodova) u ovoj analizi EU je i onaj koji govori o – kasnijem odlasku u mirovinu (kad je izvještaj rađen na snazi je bila odredba po kojoj se od 2038. u Hrvatskoj trebalo u penziju sa 67 godina).

TOP TEMA

Severa smo pitali i zašto nisu krenuli u referendum kad je Milanovićeva Vlada donijela svoj zakon po kojem se sa 67 godina kreće u mirovinu. “Bili smo protiv tog zakona i mi, NHS, i ostale sindikalne središnjice. Sad se puno toga jednostavno poklopilo. Uostalom, tadašnja oporba, a sadašnja vlast je bila izrazito protiv produženja radnog vijeka”, kaže Sever. Sindikati su, veli, pokušali za vrijeme donošenja aktualnog zakona argumentima utjecati na njegovu promjenu, ali nisu izazvali nikakvu reakciju.

Sad, sasvim sigurno, hoće. Skupljanje potpisa i nadmudrivanje s Vladom i Ustavnim sudom, valja ponoviti, događat će se usred cijelog niza izbornih kampanja. “Ovo je tema koja će postati primamljiva političkim populistima”, smatra Viktor Gotovac. “Do kraja ovog stoljeća nećemo imati uvjete za produljenje radnog vijeka”, uvjeren je, pak, Sever.

Što će biti do kraja stoljeća s domaćom politikom, malo je teže za predvidjeti. No, do kraja godine će, sasvim sigurno, referendum o dobi odlaska u mirovinu biti jedna od top tema.