Posts Tagged obavijesti

Ustav RH određuje da dobra od interesa za RH imaju njezinu posebnu zaštitu. Pored Ustava javna dobra se u RH štite i posebnim zakonima kojima se uspostavlja poseban pravni režim nad raznovrsnim stvarima koje čine javno dobro.

Javna dobra upravo zbog svoje prirode i karaktera namjene dobivaju naročitu zaštitu koja se ostvaruje na više načina.

Zaštita javnih dobara obuhvaća obvezu državnih tijela i drugih subjekata koji upravljaju javnim dobrom da održavaju supstancu javnog dobra, neotuđivost i nemogućnost stjecanja bilo kakvog prava na javnom dobru.

Obveza i odgovornost je svih subjekata da svojim djelovanjem pružaju javnim dobrima konkretnu pravnu i stvarnu zaštitu.

Iznimno je važna i kaznenopravna zaštita upotrebe i korištenja javnog dobra.

Željeznička infrastruktura Zakonom o željeznici određena je kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH. Zakon o željeznici i Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija , elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Obzirom da željezničku infrastrukturu čini i veliki broj nekretnina koje predstavljaju veliki dio teritorija RH ona je značajna kako s prometnog tako i s aspekta velikog bogatstva i vrijednosti RH u cijelini.S obzirom na navedeno zato je željezničkoj infrastrukturi navedenim zakonom i dat poseban pravni status javnog dobra u općoj uporabi.

Zakon je definirao i pojam upravitelja željezničkom infrastrukturom.

Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi definirao je sastavne dijelove željezničke infrastrukture u svrhu upravljanja i gospodarenja, te posebice svrhu njezine izgradnje,osuvremenjivanja i održavanja.

Za siguran rad željezničkog sustava isključivo su odgovorni upravitelj željezničkom infrastrukturom i željeznički prijevoznici.

Osnovni elementi sustava upravljanja sigurnošću su i kvalitativni i kvantitativni ciljevi organizacije za održavanje i poboljšanje sigurnosti.

Smatramo se obveznim zato da na svojim stranicama javno govorima o našim neslaganjima sa načinom upravljanja željezničkom infrastrukturom , posebice s obzirom na predložene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta .Namjera izdvajanja organizacijskog dijela održavanja i građenja pruga iz društva i osnivanje društva koje se u budućnosti misli i privatizirati svakako neće osigurati u konačnici isplativost i veću produktivnost , jer će dovesti do rascjepkanosti tehničko tehnološkog procesa i gubitka osnovne funkcije razvoja željezničke infrastrukture.

U više navrata smo i resornog ministra pismenim putem upoznali sa našim stavovima(na žalost do danas nije našao za shodno da sa socijalnim partnerima i porazgovara o ovome problemu).

Ako na kraju sagledamo sve navedeno, posebice pravni status i važnost željezničke infrastrukture postavljamo pitanje : dali ovakav način upravljanja istom osigurava njezinu zaštitu kao javnog dobra u općoj uporabi?

Još jedne izmjene Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. ugledale su svjetlo dana.

Potvrđena je namjera Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. o izdvajanju dijela osnovne djelatnosti održavanja iz društva.

Ništa u priči ne bi bilo neobično da se ne radi o izdvajanju dijela temeljnih ključnih djelatnosti koje obavlja upravitelj željezničke infrastrukture, a koje se odnose na izgradnju, održavanje željezničke infrastrukture, i kapitalne remonte. Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, investiranje u istu, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture.

Podsjetiti ćemo da RH ima 2700 km pruge, od kojih mnoge iziskuju remont i rekonstrukciju.

I dok mediji ovih dana prenose da je upravo HŽ Infrastruktura d.o.o. u javnom sektoru ostvarila najmanji postotak realizacije planiranih investicija za proteklu godinu, uprava donosi neshvatljivu poslovnu odluku da svoju temeljnu djelatnost izgradnje i investicijskog održavanja izdvaja.

Koliko je samo propušteno u realizaciji financijskih sredstava iz EU fondova zbog nedostatnog broja projekata, a koja sredstva smo morali nadomjestiti sredstvima iz nacionalnog budžeta, zato što su se propuštali izvedbeni rokovi u izradi pred pristupnih projekata.

Dok se u Europi, čiji ćemo članovi uskoro postati, države svojim nacionalnim zakonodavstvima brinu da zaštite svoje željeznice, naša država ni dan danas još nije donijela strategiju željezničkog razvoja. Nemamo definiranu prometnu politiku od strane Vlade RH, koja će dati jasne odgovore o razvoju prometne infrastrukture kojom će se pospješiti uključivanje hrvatskog gospodarstva u međunarodnu podjelu rada i stvoriti konkretne mogućnosti za izravnim ulaganjem stranog kapitala.

I to nismo u stanju odraditi sami, već raspisujemo međunarodni natječaj za izbor konzultanata za izradu strategije prometnog razvoja.

Izdvajanjem dijela poslova iz organizacijskog dijela Poslovnog centra održavanja i građenja infrastrukture, u kojem se između ostalog obavljaju poslovi temeljnog održavanja i kapitalnih remonta, gradnje pruga i namjera da se isti u budućnosti privatiziraju, uprava društva jasno pokazuje da luta u iznalaženju rješenja za organizacijskim modelima vezanim za stvaranje sigurne i uspješne tvrtke u kojoj će se osigurati dostatni prihodi i koja će pružati transparentnu uslugu kao upravitelj infrastrukturom.

Po nama ovakvi prijedlozi sigurno će ugroziti tehničko tehnološki razvoj i unapređenje željezničke infrastrukture.

Na dostavljeni prijedlog izmjena Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. sindikat će nakon pomnih analiza i očitovanja djelatnosti uputiti svoje konačno očitovanje o materijalu, te o istom izvijestiti članove sindikata.

SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A
SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

Zagreb, 09.01.2013.

DELEGACIJA EUROPSKE UNIJE U RH
10000 ZAGREB
TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 6

Predmet: kršenje Europske socijalne povelje

Poštovani,

Razvoj prometne infrastrukture ključan je za ekonomski i socijalni razvoj te promicanje regionalne povezanosti. Očekivali smo da će se Nacionalnim programom ulaganja u željezničku infrastrukturu, pravovremeno, promišljeno i odgovorno predvidjeti sve uvjete koji će definirati potrebne strateške ciljeve za ulaganja u željezničku infrastrukturu i koji će se onda kroz Operativne programe prometne politike provoditi u praksi, a posebice što će se istima definirati i projekti koje možemo prijaviti za apliciranje sredstava iz europskih fondova.

Na temelju kritičke analize dosadašnjeg razvitka i zatečenog stanja svjesni smo potrebe daljnje razrade osnovne koncepcije razvitka željezničkog infrastrukturnog sustava. Razrada strategije razvitka može imati svoj puni smisao i rezultirati korisnim učincima ako se temelji na društveno verificiranim ciljevima i tome odgovarajućoj društvenoj i gospodarskoj realnosti planova.

Ključna orijentacija u prometu zemalja Europske unije, čijom će članicom i naša država postati, usmjerena je upravo na razvoj željezničkog prometa, gdje željeznica doživljava preporod zbog brojnih prednosti koje pruža. Uspjehu razvojnih planova prethodi konsenzus svih uključenih, zainteresiranih strana: vlasnika-poslodavca, korisnika usluga i radnika.

Ovim putem Vas obavještavamo da se u HŽ Infrastrukturi d.o.o. provodi proces restrukturiranja bez socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerima. Mi iskazujemo našu zabrinutost jer ne vidimo jasna strateška opredjeljenja kako vlasnika tako niti Uprava društava nastalih podjelom HŽ-a. Nema jasne vizije o ciljevima restrukturiranja, nema dovoljno investicijskih projekata kojima će se postići konkurentnost poduzeća na tržištu.

Socijalni dijalog između sindikata na HŽ-u i resornog ministarstva ne postoji. Unatoč činjenici da smo upućivali niz dopisa kojim se pozivalo resornog ministra na održavanje međusobnih sastanaka, do danas nije održan ni jedan sastanak, a nismo dobili niti pisani odgovor.

Trenutno stanje ukazuje na sve veću potrebu uključivanja resornog ministarstva jer činjenica je da se određeni problemi koji zahtijevaju suradnju sindikata ne mogu riješiti na razini Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o., HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. Što više, nakon gašenja HŽ Holdinga koji je imao ulogu upravljati i koordinirati cjelokupnim sustavom tu odgovornost, neformalno, preuzelo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Restrukturiranje koje je započelo u svim društvima HŽ-a, pokrenulo je niz procesa koji utječu na položaj radnika. U tijeku su izmjene Pravilnika o organizaciji kroz koje se bez jasnih kriterija gase radna mjesta i zahtjevi za rezanjem radničkih prava kroz kolektivne ugovore, a sve sa ciljem jednostranog smanjenja troškova. Svi postupci provode se stihijski bez jasne projekcije utjecaja na porast kvalitete usluge i obujma prometa ljudi i robe, a odgovorne osobe pa i resorni ministar očekuju razumijevanje radnika i sindikata.

Ukoliko se hitno ne uspostavi kvalitetan socijalni dijalog na svim razinama odlučivanja smatramo da će doći do velikih problema u nastavku procesa restrukturiranja tim više što se najavljuju daljnja smanjivanja broja radnih mjesta u svim društvima HŽ-a., privatizacije i stečajevi i dodatno rezanje radničkih prava.

Primjer lošeg socijalnog dijaloga je i problem presude Županijskog suda u Zagrebu kojom je proglašen ništetnim III Aneks Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture d.o.o. i dano za pravo svim radnicima HŽ Infrastrukture da individualnim tužbama dobiju nemale razlike plaće.

Na činjenicu da je presuda Županijskog suda pravomoćna i izvršna, Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. odgovara na način da radnike zastrašuje otkazima i nastoji ih spriječiti u korištenju legitimnog puta za ostvarenje njihovih prava.

Odgovorna Uprava, u prvom redu ne bi se smjela kršiti zakon, a u slučaju da je zbog kršenja zakona protiv nje pokrenut sudski spor, odgovorna Uprava morala bi planirati sredstva za saniranje svih eventualnih troškova koji bi mogli nastati po sudskoj presudi.

Republika Hrvatska je demokratska i pravna država koja je preuzela međunarodne konvencije i dokumente koje se također trebaju poštivati.

Jedan od njih je Europska socijalna povelja koja u svojim odredbama o temeljnim pravima i obvezama između ostalog utvrđuje:

• Svi zaposlenici imaju pravo na pravičnu plaću koja će njima i njihovim obiteljima osigurati dostojan životni standard.
• Svi zaposlenici imaju pravo na zaštitu svojih potraživanja u slučaju insolventnosti njihovih poslodavaca.
• Svi zaposlenici imaju pravo na dostojanstvo u radu.
• Glavni ciljevi i odgovornost poslodavaca za postizavanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti, pri tome nastojeći ostvariti punu zaposlenost.
• Djelotvornost u zaštiti prava zaposlenika da zarađuju za svoj život slobodno izabranim radom.

Iz dosadašnjih radnji Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., proizlazi da sve ovo naprijed navedeno toj Upravi nije važno niti obvezujuće postupanje i stoga ćemo učiniti sve da se o radnjama Uprave obavijesti i Delegacija Europske unije u RH i Međunarodna organizacija rada.

Sindikat infrastrukture HŽ i Sindikat željezničara Hrvatske javno poručuju Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Upravi HŽ Infrastrukture d.o.o. da neće dozvoliti prijetnje prema svojim članovima niti protuzakonito postupanje protiv njih. Jedina „krivica“ radnika je što traže svoja zakonska prava.

Europa ima usvojene standarde ponašanja. U njoj članice funkcioniraju kao pravne države. Razvija se socijalni dijalog kao uvriježen način komuniciranja između socijalnih partnera.

Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i sindikalnih predstavnika radnika, važnih za proces donošenja i provedbe programa i svih akata vezanih uz položaj radnika.

S poštovanjem,

SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A
Predsjednik: Slavko Proleta

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE
Predsjednik: Zoran Maršić

Zagreb, 03.01.2013.

REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministar,
g. Siniša Hajdaš Dončić

PREDMET: Zahtjev za očuvanjem cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture

Poštovani,

Obraćamo se Vama kao resornom ministru sa zahtjevom da hitno poduzmete potrebne radnje koje će osigurati zaštitu željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, koja je u vlasništvu RH i osigurate provođenje Zakona o željeznici.

Posljednje javno iskazane namjere predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. o izdvajanju i cijepanju osnovne djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture,za koju je HŽ Infrastruktura d.o.o. registrirana i za koje je dobila i Rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom,mi tretiramo kao grubo kršenje odrednica Zakona o željeznici što će se sigurno odraziti i na osiguranje sigurnog tijeka željezničkog prometa.

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj.sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Izdvajanje organizacijskog dijela Poslovnog centra održavanja i građenja infrastrukture, u kojem se između ostalog obavljaju poslovi temeljnog održavanja i kapitalnih remonata , gradnje pruga , ali i poslovi koji su u neophodnoj vezi sa elektrotehničkim poslovima i sa njima čine tehničko jedinstvo , po nama nema logike , da se jedni poslovi održavanja izdvajaju dok drugi ostaju u sustavu. Namjera da se nakon izdvajanja dijela poslova građevinskog održavanja isti privatiziraju , jasno pokazuje da se uprava društva ne zna nositi sa iznimno složenim funkcijama upravljanja društvom , kada osnovnu djelatnost građevinskog održavanja za koju je registrirana razdvaja iz društva i izdvaja u posebno,ovisno društvo,čime će se po nama ugroziti prije svega sigurnost prometa glede tehničke ispravnosti željezničke pruge i pružnih postrojenja u građevinskom smislu te tehnološki razvoj i unapređenje željezničke infrastrukture. Izdvajanjem ovog organizacijskog dijela ostati će se bez određenog broja radnika u nadzornim središtima koji su neophodni za svakodnevni rad na sitnim popravcima, promptno rješavanje grešaka i kvarova ,što će dovesti do štete na imovini , zastoja u prometu i što će sigurno povećati broj izvanrednih događaja definiranih u smislu Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu.

Podsjetiti ćemo da RH ima 2700 km pruge, od kojih mnoge iziskuju kapitalni remont, remont i rekonstrukciju.

Moramo upozoriti da smo se ovakve prakse izdvajanja djelatnosti u proteklim godinama već nagledali i iskustvo nam je pokazalo da je to u konačnici bilo daleko skuplje za državu, da su neka od tih društava loše poslovala ,jer se nisu mogla nositi sa zahtjevima tržišta ,a neka su na žalost završila i u stečaju , najveći teret ovakvih loših poslovnih poteza podnijeli su radnici , jer su se u konačnici izgubila radna mjesta.

Zakon o željeznici,Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija ,elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa, Pravilnicima koji su doneseni kao podzakonski akti uređuje se siguran tijek odvijanja prometa i tehničko tehnološki uvjeti neophodni za funkciju održavanja i regulacije prometa.

Ponavljamo,osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture,investiranje u istu,održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture.

Sramotno je da tu funkciju uprava društva donošenjem loših poslovnih odluka, koje ne maju stručne podloge, ugrožava.To će proizvesti ne samo tehničko tehnološku ugroženost sustava , nego će izazvati još dodatni gubitak radnih mjesta i ugroziti egzistenciju naših radnika, a naš sindikat koji je većinski sindikat u društvu i to upravo u području održavanja ,to sigurno neće mirno gledati.

Svjesni smo neophodnosti restrukturiranja, no ne smatramo da se ono treba provoditi na ovakav način,izdvajanjem dijela održavanja iz osnovne djelatnosti.

Postavljamo pitanje, dali će vlasnik dozvoliti da u godini najave investicija na željeznici, upravo u području održavanja i gradnje te modernizacije željezničkih pruga , loša poslovna odluka ugrozi realizaciju investicija ?

Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora,konzultacija,i pravovremene razmjene informacija o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa, a posebice onih koji utječu na gospodarsko socijalni položaj radnika.

Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata ,važnih za proces donošenja i provedbe programa, akata vezanih uz položaj radnika.

Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je promoviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospodarsko socijalni status radnika.

Zato od Vas , a pozivajući se na prethodno navedeno, ovim putem tražimo termin za održavanjem hitnog sastanka , kako bismo Vam dodatno potkrijepili naša razmišljanja o ovoj štetnoj odluci uprave društva.

Naš cilj je očuvanje cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture.

S poštovanjem,

Predsjednik SIHŽ-a
Slavko Proleta