Posts Tagged obavijesti

Sjednica Povjerenstva za željeznicu održana je danas, u Banskim dvorima, pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Na sjednici su sudjelovali ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić, ministar financija Slavko Linić, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt.

Analizirano je stanje svih projekata na dva europska koridora, odnosno koridoru od granice s Republikom Slovenijom do granice s Republikom Srbijom (bivši 10. koridor) te Riječkom koridoru, odnosno 5b koridoru.

Projektiranje na svim dionicama bit će dovršeno do 2016. godine, kada se očekuje i početak najvećih radova. Na proljeće iduće godine za početak radova bit će spremna prva dionica na 5b koridoru, od Dugog Sela do Križevaca, u vrijednosti od 220 milijuna eura. Cilj je završiti sve radove na koridorima do 2020. godine.

Razgovaralo se i o restrukturiranju HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture. Sva ovisna društva bit će ili privatizirana ili pripojena matici. Očekuje se da će na sljedeću sjednicu Vlade biti upućena odluka o prodaji HŽ Carga rumunjskom partneru, po raspisanom javnom natječaju. Što se tiče HŽ Putničkog prijevoza, radi se na pripremi desetogodišnjeg ugovora za obavljanje javnog prijevoza, modernizaciji i nabavi novih vlakova. Prva faza je završena i odabran je domaći konzorcij na čelu s Gredeljem, a ostaje još riješiti pitanje nabave sredstava za financiranje izgradnje vlakova. Radi se o iznosu od 1,6 mlrd kuna za nabavu 44 nova vlaka.

Izostalo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja Zakona o željeznici koji je po hitnom postupku Vlada RH uputila u Sabor na donošenje.

Ključna zadaća suvremenih demokratskih društava je pravovremeno informiranje i uključivanje svih zainteresiranih strana(tako i sindikata) i njihovo aktivno sudjelovanje prilikom donošenja zakona,drugih akata,propisa.

Vlada RH je usvojila i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona,drugih propisa i akata /NN140/09.)

Savjetovanje u smislu Kodeksa obuhvaća četiri stupnja: informiranje, savjetovanje, uključivanje, partnerstvo.

Partnerstvo je najviši stupanj suradnje i uzajamne odgovornosti Vlade i predstavnika zainteresirane javnosti za proces donošenja i provedbe zakona, drugih propisa i akata.

Na tragu iznesenog, za očekivati je bilo da će se i o ovome važnom Zakonu za budućnost željeznice u državi , provesti otvoreni postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

No kako nema niti socijalnog dijaloga na željeznici , tako se i o ovome važnom propisu nedopustivo izbjegao postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, pri čemu tu mislimo osim svih važnih i relevantnih čimbenika , na sindikate kao reprezentativne predstavnike radnika na željeznici.

Ovakav potez resornog ministarstva svakako neće donijeti ništa dobroga za budućnost željeznice.

Ako tome dodamo da u državi još nema niti važnog dokumenta , a to je Strategija razvoja prometa, koja uključuje i razvoj željeznice , postavljamo pitanje koliko to ova država i njezini predstavnici znaju , žele i mogu osigurati za željeznicu.

Saborska većina i opozicija ostali su do kraja rasprave podijeljeni u ocjeni što će novi zakon o željeznici donijeti hrvatskim željeznicama.

Saborska većina i opozicija ostali su do kraja rasprave podijeljeni u ocjeni što će novi zakon o željeznici donijeti hrvatskim željeznicama – zakon je korak naprijed, tvrde vladajući, zakon je smrtna presuda željeznici, uzvraćaju ‘oporbenjaci’.

Zakon je, možda, jedan od najeuropskijih, omogućit će hrvatskim željeznicama da postanu dio suvremenog europskog željezničkog sustava, tvrdi Nada Turina Đurić (HNS). Očekuje se, kaže, da se do 2020. u željeznice uloži 40-ak milijardi kuna, od čega će 30-ak milijardi biti iz europskih fondova.

Novi zakon je zakon koji će omogućit te investicije i ulaganje i sigurno je jedan od ključnih za budući gospodarski i ukupni razvoj Hrvatske, kaže Turina Đurić.

HDSSB-ov Boro Grubišić ima dijametralno drugačije viđenje, tvrdi da predloženi zakon zadaje smrtnu presudu hrvatskim željeznicama, da se radi o “željeznicocidu”.

Grubišić pobraja što se sve u protekla dva desetljeća dogodilo u željezničkom sektoru: nije izgrađen ni kilometar nove pruge, ukinuto je čvorište u Slavonskom Brodu, od nekadašnjih tisuću danas tamo radi svega 150 radnika, dogodile su se brojne nesreće sa ljudskim žrtvama i materijalnom štetom.

Vlade nisu vodile računa o željeznici, nego su dotacijama od dvije milijarde kuna godišnje pokušavale održati “mir u kući”, tvrdi Grubišić.

Što bi trebali reći Dubrovčani kad čuju da država godišnje izdvaja jedan Pelješki most za željeznicu, upitao je Frano Matušić (HDZ), nezadovoljan prometnom povezanošću krajnjeg hrvatskoga juga.

Ušli smo u EU kako bi imali nesmetan protok roba, putnika i usluga, no taj dio Hrvatske ostao je zatvoren u kavezu, povezanost je katastrofalna, kaže Matušić.

Priznajući da je željeznica u Hrvatskoj gotovo pred gašenjem, Damir Kajin (nezavisni) kaže da je u Istri to gašenje već na djelu.

Istarske željeznice ostaju bez teretnog prometa, godišnje njima prometuje 711 teretnih vagona, odnosno dva dnevno, upozorio je Kajin.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom

Kako je RH postala punopravni član EU osnovna pitanja koja se uređuju ovim zakonom nameću i nužnost cjelokupne revitalizacije željezničkog prometa, s ciljem smanjenja zagušenja i zakrčenosti i stvaranje sigurne, integrirane i konkurentne željeznice, te stvaranje pravno i tehnički integriranog željezničkog sustava.

Prijedlog Zakona o željeznici upućuje se u hitan postupak donošenja u Hrvatskom saboru.

Prijedlog Zakona o željeznici (PDF, 3 MB)
Konačni prijedlog Zakona o željeznici – amandmani Vlade (PDF)