Posts Tagged obavijesti

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je predstavljen nacrt Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće Strateške procjene utjecaja na okoliš, a nacrti oba dokumenta bit će od danas, 26. lipnja, objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva i zainteresiranoj javnosti dostupni za davanje mišljenja.

Na današnjoj konferenciji na kojoj su sudjelovali ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik ministra Zdenko Antešić, pomoćnik ministra za infrastrukturu i fondove EU Marko Lončarević te načelnica Sektora za fondove EU Dubravka Đurkan Horvat pojašnjeno je kako je riječ o dokumentu temeljem kojega će, kada ga u rujnu usvoji Vlada, među ostalim, biti omogućeno apliciranje prometnih projekata za povlačenje sredstva iz fondova Europske unije, koji su već u izradi i zreloj fazi pripreme.

Sve države članice Europske unije su, naime, dovršile, ili upravo dovršavaju svoje strateške dokumente prometnog razvoja budući se na razini EU događa do sada najtemeljitija reforma infrastrukturnih i prometnih politika. Ona ima za cilj postojeću rascjepkanu mrežu europskih prometnica, željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova, povezati u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans – European Network – Transport ili TEN-T).

Republika Hrvatska, kao nova država članica, također mora definirati svoju nacionalnu Strategiju prometnog razvoja u skladu i s obvezama koje nosi članstvo u EU, ali i u skladu sa svojim položajem na Osnovnoj prometnoj mreži (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor), Sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a, te povezanosti s pan-europskim koridorima (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor) i u smjeru vlastitih potreba prometnog razvoja te pružanja prometnih usluga na tržištu za naredno razdoblje od 15 godina.

Nacrt Strategije prometnog razvoja koji ulazi u javnu raspravu, dokument je na kojem će se intenzivno raditi tijekom naredne dvije godine, budući je u tijeku i izrada Nacionalnog Prometnog modela. Naime, nikada se ranije u Republici Hrvatskoj nisu prikupljali svi relevantni podaci i informacije o prometu kao baza za analizu stanja te kao polazište za predviđanje donošenje odluka o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, definiranju i povezivanju prometnih regija te pružanju svih ostalih usluga u prometu sukladno potrebama stanovništva i tehnološkom razvoju.

Za izradu Prometnog modela trebat će dvije godine te će se 2016., temeljem prometnih podataka koje će dati Prometni model, pristupiti modificiranju Strategije prometnog razvoja i ona će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.

No, unatoč nedostatku svih relevantnih prometnih podataka, s izradom Strategije krenulo se s  dosadašnjim podacima i na osnovu postojećih potreba, jer ona sadrži projekte za koje danas znamo da ih je nužno realizirati u narednom razdoblju od dvije godine te povući sredstava iz EU fondova. Primjerice, obnova željezničke pruge Dugo Selo-Križevci koja se nalazi na Mediteranskom koridoru, zatim gradnja terminala i piste Zračne luke Dubrovnik, ali i niz drugih projekata u riječnom prometu poput izgradnje terminala za opasne terete u Slavonskom Brodu.

Strategija u mjerama koje postavlja obuhvaća cijelo financijsko razdoblje 2014.-2020., u kojem imamo mogućnost aplicirati za projekte u prometnom sektoru u ukupnom iznosu do 1,3 milijarde eura, a  računajući i na dodatne financijske instrumente poput Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u kojem je samo za promet za RH rezervirano 456 milijuna eura, koje moramo iskoristiti u naredne tri godine.

Izrada Strategije sufinancirana je sredstvima EU iz Operativnog programa Promet 2007-2013., usklađena je s metodologijom Europske komisije i temelji se na “bottom-up” principu te provodi u nekoliko faza:
1. Ministarstvo je osnovalo šest sektorskih radnih grupa za sektore željeznica, cesta, zrakoplovstva, pomorstva, unutarnje plovidbe te javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti kako bi izradili koncepte sektorskih prometnih strategija;
2. Sektorske prometne strategije objedinjene su u jedinstven i integriran dokument Strategije prometnog razvoja RH koji će omogućiti sufinanciranje projekata EU sredstvima prije kraja 2014.;
3. Trenutno je dokument u fazi upućivanja na javnu raspravu, a zatim će u rujnu 2014. biti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje;
4. Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH je započela paralelno s izradom Strategije;
5. Nacionalni prometni model, koji se po prvi puta, i to od svibnja ove godine izrađuje u Republici Hrvatskoj, bit će baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora. Njegova izrada trajat će dvije godine, a obuhvatit će aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provođenje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konačno izradu nacionalnog prometnog modela.
6. Na temelju prometnih podataka koji nedostaju, a koje će dati Prometni model, pristupit će se reviziji Strategije prometnog razvoja. S unesenim izmjenama Strategija će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.

Vizija nove Strategije prometnog razvoja unapređenje je gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske intermodalnim, održivim, djelotvornim i sigurnim prometnim sustavom. Misija joj je unapređenje prometnog sustava Republike Hrvatske osiguravanjem adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga do 2030. godine.

Ono što je reformski u novoj Strategiji jest nov proces strateškog planiranja, tako nova Strategija Republiku Hrvatsku sagledava u novoj ulozi države članice Europske unije, što je definirano i općim ciljem Strategije prometnog razvoja, a to je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske i proizlazi iz 6 strateških multimodalnih ciljeva, 28 posebnih multimodalnih ciljeva (sastavnica osnovnih 6 ciljeva) i 180 sektorskih mjera za postizanje svih ciljeva strategije.

Osim toga, Strategija ima novi pogled i na strateško planiranje koje poima prometni koncept u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga u RH.

Novina je i uvođenje novog sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti na nacionalnom nivou, u smislu zakonodavstva koje regulira i potiče javni prijevoz putnika te Ministarstva kao koordinatora, koji podupire i strateškim dokumentom osigurava podlogu za EU sufinanciranje projekata iz ovog sektora, koji je u domeni lokalne i regionalne samouprave. Strategija također definira pet funkcionalnih regija koje se promatraju na osnovi prometne potražnje.

Izrada Strategije prometnog razvoja ugovorena je 10. lipnja 2013 s IDOM Ingenieria y Consultoria S.A u konzorciju s OTP Hungaro projekt, na vrijednosti od 331.900,00 eura, a Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH s PLANET S.A. 09. kolovoza 2013. na vrijednost od 95.051,00 eura.

Izrada Prometnog modela ugovorena je 28. ožujka 2014. s PTV Transport Consult GmbH na vrijednost od 1.027.000,00 eura, a u konzorciju su i Građevinski fakultet Zagreb, Institut Ivo Pilar i tvrtka Promel projekt d.o.o.

Link na na javnu raspravu: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8843

Zakon o radu već je bio u prvom čitanju, ali je i Sabora na drugu stranu Markova trga stigla uputa da se poprave odredbe o radnom vremenu, otkazima i agencijskom zapošljavanju. Predstavnici Vlade pregovarali su mjesecima sa sindikatima i poslodavcima, ali konačni prijedlog zakona ide u Sabor, u drugo čitanje bez dogovora sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima što je priznao i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Mrsić je istaknuo da su u Vladi poslušali sugestije iz parlamenta pa je mogućnost da poslodavac odredi da radni tjedan traje 56 sati, kad je to potreba posla, smanjena na 50 sati. Tvrdi i da su bolje zaštićeni radnici koji će se zapošljavati preko agencija, ali će poslodavca na taj način moći zapošljavati radnika čak tri godine. Zakon omogućava i da radnici koji imaju ugovor o radu s jednim poslodavcem rade za drugog osam sati tjedno, ali i da se radnike “posuđuje iz jedne u drugu povezanu tvrtku.

Ipak, Vlada jeprihvatila dio sindikalnih primjedbi, pa je tako iz zakona nestala odredba po kojoj je mali poslodavca radniku mogao dati otkaz bez ikakvog obrazloženja, što je značilo i da radnik gubi pravo na sudsku tužbu.

– Namjera ovog zakona je da ima više rada i to su naši jedini motivi, Inače ne bismo uopće dirali ovaj zakon, kazao je premijer Zoran Milanović.Sindikati su nezadovoljni, otkriva predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, činjenicom da nisu dobili konačni prijedlog zakona na koji bi mogli uputiti svoje primjedbe, ali će to ipak učiniti i poslat će ih i Vladi i svim stranačkim klubovima u Saboru. O tome da zakon ipak ide na sjednicu Vlade doznali su koji sat prije same sjednice.

– Dobro je da je Vlada odustala od odredbe po kojoj mali poslodavca može radniku uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja, što bi značilo da se radnik ne može obratiti ni sudu. Time su bili diskriminirani i poslodavci, jer su različita pravila vrijedila za male i velike, ali i radnici kod malih poslodavca. Uz to to je otvaralo vrata tomu da se ograničenje na male poslodavce proširi na sve, upozorava Sever. Dobro je i to što je, smatra Sever, Vlada smanjila mogućnosti poslodavcu da radni tjedan traje 56 sati, ali brine ga odredba po kojoj će radnici koji imaju ugovore o radu moći raditi i za druge poslodavce, te to da će poslodavci meći “posuđivati” radnike među povezanim tvrtkama.

– Iako u prijedlogu stoji odredba po kojoj će to činiti uz suglasnost radnika, tko će spriječiti poslodavce da radnike, po prijetnjom da u jednoj firmi za njih nema posla, šalju u drugu prvo dva sata dnevno, pa četiri ili više, pita se Sever.

Puno je prostora, upozorava on, za loš položaj radnika Vlada ostavila i kod agencijskog zapošljavanja koje sada može trajati tri godine kod istog poslodavca.

– Iako imamo sudsku odluku po kojoj radnici koje netko zapošljava preko agencija moraju imati ista prava kao i oni koji imaju ugovor o radu kod tog poslodavca sadašnji zakonski prijedlog to onemogućava. On regulira prava poput radnog vremena, odmora, zaštite trudnica ili mladih, ali nema prava poput regresa ili božićnice. Samim time agencijski radnik postaje privlačniji poslodavcu, kaže Sever. Uz to zakon kaže da će radnik koji je zaposlen u agenciji, pa ga ona posuđuje drugom poslodavcu ako ne radi dobivati od agencije naknadu koja odgovara prosječnoj plaći koju je dobivao posljednja tri mjeseca kod poslodavca kod kojeg je bio angažiran, ali samo ako drukčije nije uređeno.

– Agencija to može urediti drukčije, to može biti pola plaće, ili 200 kuna ili 100 kuna. Tako agencijsko zapošljavanje osim radnika u lošem položaju postaje i nelojalna konkurencija ugovorima na neodređeno,a li i na određeno vrijeme, upozorava Sever na ono o čemu će zastupnici morati misliti kad budu raspravljali o zakonu o radu.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/nista_od_otkaza_bez_opravdanja_vlada_ipak_prihvatila_dio_sindikalnih_primjedbi_u_zor-u_7486/