Posts Tagged obavijesti

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, održan je osmi po redu Forum Intermodalnog promotivnog centra pod nazivom „Transformacija prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom u globalno intermodalno čvorište“.

Forum je otvorila predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture i predsjednica IPC-a Renata Suša koja je tom prilikom čestitala desetu obljetnicu rada Intermodalnog promotivnog centra koji je postao svojevrsni brand u području intermodalnog prijevoza, te istaknula ciljeve Europske unije da do 2030. godine na željeznicu prijeđe 30 posto prijevoza, a do 2050. godine 50 posto.

U uvodnom dijelu Foruma okupljenima se pozdravnim govorom obratio i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić: „Upućujem riječi pohvale Intermodalnom promotivnom centru Dunav – Jadran na organizaciji Foruma, te zahvalu svim stručnjacima i entuzijastima koji su već davno prepoznali potrebu unaprjeđenja intermodalnog prijevoza na jadransko- podunavskom prostoru, te što svojim djelovanjem kroz različite aktivnosti nastoje promovirati ekološki povoljniji, sigurniji i tehnološki i energetski učinkovitiji promet Republike Hrvatske“.

Istaknuo je da je Europska unija u proteklom razdoblju donijela čitav niz propisa kojima se nastoji potaknuti razvoj prometne mreže Europe, među ostalim i novu Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, a kojom je predviđena nova podjela prometnih pravaca i to na Mediteranski koridor, Baltičko – jadranski koridor, koridor Rajna – Dunav i budući Jadransko – jonski koridor. Nadalje, ponovio je da Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 na raspolaganju stoji čak milijardu i 800 milijuna EUR, od čega milijardu i 300 milijuna eura u strukturnim i Kohezijskom fondu, dok je u dijelu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Instrument) u iduće tri godine RH na raspolaganju 456 milijuna eura.

Obraćajući se okupljenima, izaslanik Predsjednika RH i predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo Boris Cota izjavio je da je realizacija projekta intermodalnog prijevoza nužna zbog specifičnog geografskog položaja RH između Dunava i Jadranskog mora što su svakako naše prednosti. Isto tako, naglasio je da su potrebna dodatna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture, posebice u ona područja koja su dosada bila nezasluženo zapostavljena, poput željezničkog prometa i unutarnjih vodnih putova.

Skupu se obratio i začetnik Internacionalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, mr.sc. Dragutin Šubat i glavni tajnik IPC-a evocirajući kako je prometna struka još prije nekoliko desetljeća o transformaciji prometnog sustava u intermodalni prijevoz promišljala na dobar način i utirala pravce rqazvoja na koje su se ogledale i druge države. Danas je Europskqa unija potpuno okrenuta razvoju sustava intermofdalnog prijevoza preferirajući upravo željeznički i prijevoz unutarnjim plovnim putovima kao onaj koji zadovoljava visoke ekološke i prometne kriterije. U određenom razdoblju prometne politike nisu pratile te inicijative i željeznički i plovni koridori su zapostavljeni što se tiče ulaganja. Posljedice nedovoljnog ulaganja i zanemarivanja danas se osjećaju u nedovoljno brzim vlakovima, premalom broju tereta koji se prevozi prugama. Dragutin Šubat je izrazio zadovoljstvo činjenicom što su se prometne politike i strategija razvoja prometa unazad nekoliko godina stubokom promijenila upravo u smjeru ulaganja u obnovu i modernizaciju željeznice i plovnih putova i na tom tragu treba intenzivno raditi kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme i pružila šansa ovom dijelu gospodarstva da se razvija u punoj snazi i na zadovoljstvo tržišta i u konačnici građana.

Tomislav Josip Mlinarić, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, član UO IPC-a i prvi predsjednik IPC-a, ukazao je na važnost donošenja Strategije prometnog razvoja RH u listopadu ove godine, zbog povlačenja financijskih sredstava iz fondova EU za investicije u prometnu infrastrukturu.

U drugom dijelu Foruma organizirane su dvije panel rasprave pod zajedničkim naslovom »Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno čvorište«, na kojima su izlagali brojni stručnjaci iz područja prometa i gospodarstva. U prvoj panel raspravi predstavljena je Strategija prometnog razvoja RH (2014. – 2030.), dok je na drugoj panel raspravi bilo govora o prometnome sustavu godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o čemu će govoriti predsjednici uprava željezničarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezničke industrije.

Podsjetimo, Intermodalni promotivni centar je neprofitna nevladina udruga koja već deset godina promovira intermodalni prijevoz organizacijom i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama, forumima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu te izdavanjem knjiga.

U intermodalnom prijevozu sudjeluju najmanje dvije prometne grane tako da takav oblik prijevoza udovoljava budućim prijevoznim potrebama s obzirom na njegovu ekonomsku, energetsku i ekološku održivost, stoga je cilj foruma potaknuti širu raspravu koja bi pridonijela strateškom planiranju razvoja prometa u Hrvatskoj, što bi u konačnici trebalo rezultirati stvaranjem učinkovitoga prometnog sustava u sklopu multimodalne transeuropske prometne mreže.

Izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=18330

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske “).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Područje sigurnosti i interoperabilnost željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 82/2013) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine. S ciljem obveznog usklađivanja s legislativom Europske unije i u okviru provedbe Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2013. godinu u navedeni zakon su, između ostalog, prenesene odredbe Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (preinaka) i Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o sigurnosti željeznica Zajednice.

Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređeni su sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću, uvjeti za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava EU-a, postupci tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa (Agencija za sigurnost željezničkog prometa) i postupci tijela za istraživanje željezničkih nesreća (Istražno tijelo) te utvrđeni uvjeti za sigurno upravljanje i za siguran tijek željezničkog prometa, uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.

Donošenjem ovog Zakona provesti će se daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s legislativom Europske unije prenošenjem odredaba Direktive Komisije 2014/38/EU i Direktive Komisije 2014/88/EU, čime će se osigurati daljnje očuvanje i unapređenje sigurnosti željezničkog sustava Republike Hrvatske sukladno zahtjevima Europske unije, postizanje interoperabilnosti u sustavu željeznica Europske unije te unaprediti osnove postizanja daljnje tehničke usklađenosti, smanjivanje prepreka i poboljšanje razvoja usluga u željezničkom sustavu Europske unije i s trećim zemljama.

Europska Komisija donijela je 10. ožujka 2014. godine Direktivu Komisije 2014/38/EU o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ u pogledu zagađenja bukom. Sukladno provedbenoj mjeri iz članka 2. Direktive 2014/38/EU Republika Hrvatska ima obvezu usklađivanja svojeg zakonodavstva najkasnije do 1. siječnja 2015. godine.

Europska Komisija je 9. srpnja 2014. godine donijela Direktivu Komisije 2014/88/EU o izmjeni Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zajedničkim sigurnosnim pokazateljima i zajedničkim metodama izračunavanja troškova nesreće. Sukladno provedbenoj mjeri iz članka 2. Direktive 2014/88/EU Republika Hrvatska je obvezna uskladiti svoje zakonodavstvo najkasnije do 30. srpnja 2015. godine.

Europska Komisija izvršila je procjenu hrvatskih nacionalnih mjera koje su prijavljene kao prenošenje Direktive 2008/57/EZ o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice i Direktive 2004/49/EZ o sigurnosti željeznica Zajednice te je utvrđeno niz pitanja povezanih s prenošenjem odredaba tih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo. U skladu s odgovorima koje je Republika Hrvatska u okviru EU Pilota dostavila Europskoj komisiji, Zakonom se provode potrebne izmjene odredbi Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava s ciljem jasnijeg i nedvosmislenog usuglašavanja s odredbama direktiva.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temeljem članka 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013) po hitnome postupku se donose zakoni koji se usklađuju koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Slijedom toga, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da se istim nastavlja obveza daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije sukladno obvezama i rokovima iz provedbenih mjera propisanih Direktivom 2014/38/EU i Direktivom 2014/88/EU.

Izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=17310

Prijedlog zakona

Autor teksta je Dave Ulrich, najbolji management trener na svijetu prema Business Week-u i glavni govornik Artof.HR konferencije u Dubrovniku koju organizira COTRUGLI Business School, a Poslovni dnevnik medijski podržava.

Područje ljudskih resursa ima brojne kulturološke norme, a jedna od najistaknutijih je povećani fokus na talent. Brojni su oni koji žele preimenovati ljudske resurse u upravljanje talentima, ljudski kapital ili planiranje radne snage. Ove oznake impliciraju pretpostavku da su ljudi srce svake organizacije i da kadrovska politika i praksa unaprjeđuju način na koji ljudi obavljaju svoje aktivnosti. Primarni zadatak područja koja se bavi ljudskim resursima je upravljanje talentima.

Prije nekoliko desetljeća moj mentor (Bonner Ritchie), koji je i glavni razlog odluke da postanem dio ove struke, govorio je da “nije organizacija ta koja misli, već ljudi”. Ohrabrio me da promatram način na koji se ljudi ponašaju u organizacijama, kako bih razumio način funkcioniranja organizacija. Ironično, područje je nazvano ponašanje “organizacije”.

U idućim desetljećima postajao sam sve uvjereniji da iako su ljudi srce organizacije, oni nisu ključ uspjeha organizacije. Kada pravite tortu potrebni su brojni sastojci (brašno, maslac, šećer, jaja itd.), međutim, torta je mnogo više od tih sastojaka. U teoriji sustava, sustav je mnogo važniji u odnosu na pojedinačne dijelove. Volan, motor kočnice ili neki drugi dio ne čine automobil – automobil postoji kao sustav koji integrira sve individualne dijelove.

Slično navedenim primjerima, talent ili ljudi predstavljaju individualne dijelove, koji postaju jedinstveni kad dolaze zajedno, kao tim, odjel ili organizacija. Dakle, izreka mog mentora “organizacije ne razmišljaju, to čine ljudi” može biti odgovarajuća u sljedećoj formulaciji: “Organizacije oblikuju način na koji ljudi razmišljaju i djeluju.”

Dokazi o većem značaju organizacija u odnosu na pojedince dolaze iz brojnih izvora. Kod dodjele Oscara, u više od 20 posto slučajeva najbolji film godine ima i glumca ili glumica koji su također nagrađeni Oscarom kao najbolji. Na primjeru NBA lige, u samo 15 slučajeva tim s najboljim strijelcem je osvojio ligu (5 posto bez Michaela Jordana). Kada je Michael Jordan bio najbolji strijelac lige, a njegov tim nije osvojio ligu (4 puta), njegov prosjek je iznosio 34,55 poena po utakmici. U šest godina kada je bio najbolji strijelac i njegov tim osvajao ligu, njegov prosjek je iznosio 30,5 poena po utakmici. U 20 posto slučajeva, dobitnik Zlatne Kopačke je također, osvajač Svjetskog kupa. U hokeju, vodeći strijelac osvaja Stanley Kup u više od 25 posto slučajeva.

U današnjim uvjetima, poput filmskog i sportskog svijeta, i poslovanje zahtijeva timski rad. Da bi se u svijetu stalnih promjena i kompleksnosti organizacija održala, neophodno je da sposobnosti zaposlenika budu uklopljenje s mogućnostima čitave organizacije. Talent zahtjeva timski rad.

HR strast prema talentima mora biti verzirana s jednakom, ili čak s većom posvećenošću u proučavanju organizacija. Područje ljudskih resursa bi trebalo biti zainteresirano za definiranje kulture u organizaciji, sustave, procese, timski rad, radna mjesta, i sposobnosti kao što su pitanja vezana za talente. HR prakse sudjeluju u stvaranju organizacije baš koliko to čine i pojedinci.

Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/organizacije-oblikuju-nacin-na-koji-ljudi-razmisljaju-i-djeluju-282513

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krenulo je u reformu beneficiranog radnog staža, koja bi trebala “kulminirati” u idućoj godini. U prvom koraku, ide se s novim Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji bi se u saborskoj proceduri trebao naći već idući mjesec. Potom bi se revizija širila i na realni sektor.

Teški poslovi

Cilj nije, kako tvrde u tom ministarstvu, ukidati neka prava ili smanjivati mirovine, već izgraditi transparentan sustav koji je svima jasan. Da svatko zna u što se upušta ako odluči raditi teške poslove. Dakako, vjerojatno će doći do smanjenja liste zanimanja koja imaju pravo na beneficirani radni staž s obzirom na to da su na njoj sada, primjerice, ložači parnih lokomotiva ili puhači stakla kojih je svakoga dana sve manje, no moguće je da će se uvesti neka nova.

Uvest će se također dodatak na plaću, koji bi isplaćivali poslodavci, za one ljude koji u mjesecu, recimo, deset dana rade teške poslove, a ostalo vrijeme “obične” te profesionalne mirovine za one koji bi ranije išli u mirovinu jer rade na teškim poslovima za koje je predviđen beneficirani radni staž.

Zasad još nije napisano niti slovo zakona jer se čeka što će reći struka zaštite na radu, medicina rada, sindikati i poslodavci. Prvo se, ističu u Ministarstvu, treba iskristalizirati lista poslova i zanimanja koji trebaju ostati ili, ako treba, neke nove dodati za koje bi se računao staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Problem poslodavaca

Zatim se treba utvrditi minimalan broj godina radnog staža koje osoba može provesti na pojedinom radnom mjestu i godine života koje su potrebne za mirovinu. U slučaju vatrogasaca, primjerice, pokazalo se da oni i s 52 ili 53 mogu obavljati te poslove.

Potom, do mirovine oni ostaju u sustavu, jer ih poslodavac ne može natjerati u mirovinu. Oni tako na tim poslovima ostaju do svoje 65. godine. No, na taj način problem ima i poslodavac jer, kažu u Ministarstvu, ni on ne može “zanavljati” kadrove. Slična je situacija i u baletnim ansamblima. Balerine, po vlastitim riječima, mogu plesati do 42. godine. Baletani do 45., ali njima, za ilustraciju, ravnatelj HNK nakon toga ne može dati otkaz jer nema novca za otpremnine niti može “pomlađivati” ansambl, pa su tako svi skupa u nemogućoj situaciji.

Upravo te situacije rješavale bi se, smatraju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, profesionalnim mirovinama. S jedne strane, one bi ljudima omogućavale nekakvu “rentu”, a s druge strane, ako bi to željeli, mogli bi se negdje zaposliti na nekim drugim poslovima na pola radnog vremena ili čak puno radno vrijeme.

Ministarstvo još nije odvagnulo koja bi to točno bila opcija. No, financijski, tvrde u Ministarstvu, prema prvim izračunima profesionalna bi mirovina bila jednaka sadašnjim mirovinama ljudi koji su se umirovili s beneficiranim stažem.

Prvi mirovinski stup

Međutim, kod izračuna stvar bi bila malo drugačija. Dok se sad uzima deset najboljih godina, po novom bi se uzimalo zadnjih pet godina prije godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.

Kad je riječ o doprinosima, oni bi se od dana stupanja na snagu novog zakona uplaćivali isključivo u I. mirovinski stup. Ipak, ostavila bi se mogućnost dobrovoljnosti 2. stupa, ako to netko želi. To bi se, drže stručnjaci, isplatilo, primjerice, pilotima ili kontrolorima leta koji imaju, kada se sve zbroji, velika primanja.

No, dosadašnja praksa pokazala je da se većina ljudi odlučivala samo za I. stup. Jer, kada te osobe idu u mirovinu, prema sadašnjoj proceduri, HZMO im mora napraviti izračun što znači ako idu u mirovinu kao osiguranici I. stupa po posebnom propisu i što ako uzmu mirovinu iz oba stupa.

Strukovna osiguranja

U slučaju djelatnika MUP-a, navodno, bila je puno povoljnija opcija uzeti deset naboljih godina staža uvećano za 45 posto, nego mirovinu iz oba stupa. Ipak, sad se i u policiji i u vojsci dosta češljaju liste tko ima pravo na beneficirani radni staž. Tako su, tvrde upućeni, s tih lista izbačeni članovi vojnog orkestra, te neka mjesta načelnika u policiji, za koja se nije vidjela svrha da im se računa staž u povećanom trajanju jer ne idu na teren i ne rade poslove koje bi trebalo nagraditi beneficiranim stažem. U Europi se ova problematika rješava kroz strukovna osiguranja. Poslodavci uplaćuju dodatni doprinos, nešto slično kao naš 3. mirovinski stup. No, ocijenjeno je da to nije najbolje rješenje za Hrvatsku jer takva strukovna osiguranja, s obzirom na to da nas je jako malo, ne bi bila financijski isplativa.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/vlada-uvodi-profi—mirovine-zbog-reformi-ce-manje-radnika-imati-povlasteni-radni-staz/1235098/

ZAGREB, 30.10.2014.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je zajedno s međunarodnim konzultantima IDOM, OTP Hungaro Projekt i Grontmij, a uz financiranje iz fondova EU izradilo prijedlog Strategije prometnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2030. godine, kojom se želi utvrditi dugoročna vizija razvoja prometnog sektora.

Provedena je i Strateška procjena utjecaja na okoliš, te Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu čiji su nalazi integrirani u Strategiju. Izrada nove, integralne Strategije prometnog razvoja s pripadajućom Strateškom procjenom utjecaja na okoliš, jedan je od preduvjeta za sufinanciranje iz fondova EU svih projekata iz prometnog sektora za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine (1,8 mlrd € = 1,3 OP + 0,456 CEF).

Ovaj strateški dokument čini temeljitu reformu prometne politike Republike Hrvatske za narednih 15 godina i sadrži šest strateških multimodalnih ciljeva, 28 posebnih multimodalnih ciljeva, te 180 sektorskih mjera za postizanje navedenih ciljeva strategije.

Strategija prometnog razvoja ima novi pristup planiranju prometnog sustava u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na multimodalnosti, te organizaciji i radu svih prometnih usluga u Republici Hrvatskoj.

U Strategiji je definirano pet funkcionalnih regija u Republici Hrvatskoj koje nisu vezane za administrativne granice, nego su utvrđene temeljem funkcionalno regionalne analize postojećih podataka i prometne potražnje (Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Sjeverni Jadran, Sjeverna i srednja Dalmacija te Južna Dalmacija).

Također je važno napomenuti da uz sektore željezničkog, cestovnog i zračnog prometa te unutarnje plovidbe i pomorstva, nova Strategija prometnog razvoja po prvi puta na nacionalnoj razini planira i sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti.

Sastavni dio plana daljnjih aktivnosti je i izrada Nacionalnog prometnog modela, čija je izrada započela u svibnju ove godine. Nakon dobivenih prometnih pokazatelja, temeljem Nacionalnog prometnog modela koji će biti završen u prosincu 2016. godine planira se revizija Strategije prometnog razvoja RH.

Nacionalni prometni model biti će temelj za buduće dinamičko prometno planiranje i jasnu diversifikaciju financijski opravdanih ulaganja u svim granama prometa u RH.

PRILOG:

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (.pdf)

Prijedlog strategije