Od Zagreba do Rijeke i istoka Hrvatske, najveći željeznički projekti ulaze u nove, konkretnije faze realizacije.
Hrvatska željeznička infrastruktura posljednjih je godina jedno od najvećih gradilišta u zemlji. U ožujku smo napravili pregled ključnih projekata, od zagrebačkog željezničkog čvora i nizinske pruge prema Rijeci do velikih dvokolosiječnih dionica prema Mađarskoj i istoku Hrvatske. Tada su brojni projekti još bili u fazi dokumentacije, javne nabave ili višegodišnjih žalbenih postupaka.
Nekoliko mjeseci poslije slika je ipak nešto drukčija. Neke su nabave napokon riješene, dio velikih gradilišta približio se završetku, a za najveći željeznički projekt u hrvatskoj povijesti odabran je izvođač. Od HŽ Infrastrukture ponovno smo zatražili pregled aktualnog stanja najvećih projekata. Evo što se promijenilo.
Zagrebački željeznički čvor
Jedan od projekata koji je još u ožujku bio duboko u studijskoj fazi jest razvoj željezničkog čvora Zagreb. HŽ Infrastruktura je 2024. započela izradu idejnih rješenja i studijske dokumentacije, a prva faza odnosila se na povezivanje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom. Druga faza obuhvaća puno šire područje cijelog zagrebačkog čvora.
Sada su izrađena i varijantna idejna rješenja novih pruga te dogradnje i modernizacije pojedinih elemenata postojeće mreže.
– Druga faza Studije razvoja željezničkog čvora Zagreb je u izradi. Izrađena su varijantna idejna rješenja izgradnje novih pruga te dogradnje i modernizacije određenih elemenata postojeće željezničke mreže u čvoru Zagreb. Izrada analitičkog dijela druge faze Studije je pri kraju, nakon čega preostaje evaluacija izrađenih varijantnih rješenja te izrada financijsko-ekonomske analize odabranih varijanti, naveli su iz HŽ Infrastrukture.
Do kraja rujna planira se završiti varijantna idejna rješenja i analitički dio Studije. Nakon toga slijedi evaluacija razrađenih rješenja uz uključivanje dionika.
Nizinska pruga prvi put ide po potpuno novom modelu
Najzanimljivija promjena dogodila se na projektu nizinske pruge Zagreb – Rijeka. U ožujku su dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani bile u fazi izrade idejnih projekata i pripreme lokacijskih dozvola.
U međuvremenu je HŽ u srpnju otvorio ponude na javnoj nabavi za tehničku pomoć pri nabavi i provedbi takozvanog Alliance ugovora za projektiranje i građenje tih dionica.
– Pristigle su dvije ponude – tvrtke Vison Oy iz Helsinkija u Finskoj u iznosu od 1.020.000 eura plus PDV te zajednice ponuditelja koju čine KPMG Croatia kao nositelj, Projekt jednako razvoj i Odvjetničko društvo Kallay & Partneri, u iznosu od 692.500 eura plus PDV. U tijeku je evaluacija ponuda i donošenje odluke o odabiru, kažu iz HŽ-a. Procijenjena vrijednost nabave je 1,5 milijuna eura bez PDV-a, a ugovor bi trajao čak pet godina.
Zanimljivo je da će upravo nizinska pruga biti prvi veliki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj na kojem će se koristiti Alliance model ugovaranja. Takav model temelji se na partnerstvu naručitelja i izvođača, a cilj je ubrzati projektiranje, javnu nabavu i samo izvođenje.
– Osnovni ciljevi nabave su razvoj strategije javne nabave za realizaciju ugovora prema Alliance modelu, prijedlog optimalnog dvostupanjskog postupka nabave, sudjelovanje u pregovorima s gospodarskim subjektima, sastavljanje konačnog ugovora za radove te savjetovanje tijekom izvođenja, ali i u eventualnim revizijskim, žalbenim i sudskim postupcima, pojašnjavaju iz HŽ-a.
Tehnička pomoć posebno je važna jer se takav model do sada nije koristio u Hrvatskoj. Vrijednost samih radova, izvor financiranja i rok gradnje bit će određeni tek nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena.
Za dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani i dalje se izrađuju idejni projekti, a zahtjevi za lokacijske dozvole trebali bi biti podneseni do kraja godine. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš izdano je 2025.
Od Rijeke do Vinkovaca još se projektira
Nastavak nizinske pruge prema Rijeci također ide dalje. Za prugu Škrljevo – Rijeka – Jurdani dovršene su Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš i Idejni projekt, a lokacijska dozvola već je ishođena.
– U tijeku je izrada projektne dokumentacije na razini glavnih projekata. U postupku smo dovršetka svih glavnih projekata, izrade parcelacijskih elaborata te se radi na izdavanju potrebnih građevinskih dozvola, doznali smo.
Napreduje i velika modernizacija pravca Okučani – Vinkovci. Za cijelu dionicu izdana je lokacijska dozvola, a sada se izrađuju glavni projekti. No projekt ne podrazumijeva samo obnovu tračnica, nego kompletnu modernizaciju infrastrukture.
– Projekt obuhvaća obnovu kolosijeka, rekonstrukciju kolodvora i stajališta, izgradnju i rekonstrukciju perona i pristupa, zahvate na građevinskim objektima, sustavima odvodnje, elektroenergetskoj, signalno-sigurnosnoj i telekomunikacijskoj infrastrukturi te provedbu potrebnih mjera zaštite od buke, kažu iz HŽ-a.
Natječaj za radove raspisat će se nakon završetka glavnih projekata, ishođenja građevinskih dozvola i osiguravanja financiranja.
Hrvatski Leskovac – Karlovac napokon krenuo dalje
Jedna od najvećih promjena u odnosu na naš proljetni pregled dogodila se na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. U ožujku je cijeli projekt još bio blokiran žalbama u javnoj nabavi. Nakon poništenja izbora turskog Doğuşa, posao je bio dodijeljen španjolskoj Comsi, ali su ponovno uslijedile žalbe. Postupak odabira tada je trajao već šest godina. Sada je ugovor s Comsom potpisan.
– Svi objekti poput nadvožnjaka i podvožnjaka, osim podvožnjaka Bedekova, umjesto željezničko-cestovnih prijelaza već su izgrađeni. Preostalo je obnoviti 44 kilometra postojećeg kolosijeka te izgraditi novi, provesti elektrifikaciju, radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima te rekonstruirati kolodvore u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu, odgovorili su iz HŽ Infrastrukture.
Trenutačno se izvode pripremni radovi, a završetak kompletnog projekta predviđen je za 2029. godinu.
Dva velika gradilišta prema Mađarskoj pred završetkom
Još u ožujku pisali smo da se dvije velike dionice između Dugog Sela i mađarske granice približavaju završetku. Pruga Dugo Selo – Križevci sada je praktički pred ciljem.
– Projekt Dugo Selo – Križevci trenutačno je pred svojim završetkom, a glavnina preostalih radova još se odvija u kolodvoru Dugo Selo koji je u potpunosti rekonstruiran. Planirani završetak je do kraja godine, navode iz HŽ-a.
U završnoj fazi nalazi se i dionica Križevci – Koprivnica – državna granica. Građevinski radovi trebali bi završiti do kraja godine, a tijekom rujna dovršavaju se radovi u kolodvoru Koprivnica, uključujući jedan od kolosijeka i pothodnik prema Zagrebačkoj ulici.
U listopadu bi trebalo početi i uklanjanje starog mosta preko Drave. Paralelno se ugrađuju i ispituju prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi.
– Nakon toga slijede tehnički pregledi i postupci ishođenja uporabnih dozvola potrebnih za punu funkcionalnost modernizirane dvokolosiječne pruge. Postupno podizanje brzina do projektirane trebalo bi početi s primjenom novog voznog reda 2026./2027., saznali smo.
Projekt od 900 milijuna eura dobio izvođača
Najveći pomak ipak se dogodio na pruzi Dugo Selo – Novska. Kada smo posljednji put radili pregled, javna nabava za rekonstrukciju postojeće i gradnju drugog kolosijeka još je trajala. Sada je poznato tko bi trebao izvesti radove na najvećem željezničkom projektu u povijesti Hrvatske.
– HŽ Infrastruktura donijela je odluku o odabiru izvođača radova. Kao ekonomski najpovoljnija odabrana je ponuda tvrtke AFCONS Infrastructure Limited u iznosu od 677.055.750,67 eura bez PDV-a, dok je ukupna vrijednost projekta oko 900 milijuna eura, rekli su nam iz HŽ-a.
Sljedeći veliki korak bit će potpisivanje ugovora, nakon čega izvođač može biti uveden u posao. Samo izvođenje predviđeno je na pet godina i deset mjeseci.
Riječ je o projektu koji će donijeti drugi kolosijek, rekonstrukciju postojeće pruge, modernizaciju kolodvora, signalno-sigurnosnih sustava te brojne mostove, pothodnike i denivelirana križanja. Nakon završetka bit će omogućene brzine vlakova do 160 kilometara na sat te veći kapacitet jednog od ključnih željezničkih pravaca u Hrvatskoj.
