Do 4. srpnja otvorena je javna rasprava o setu dugoočekivanih podzakonskih akata ključnih za uspostavljanje novog sustava upravljanja državnim poduzećima, tri uredbe kojima se utvrđuju kriteriji za odabir članova nadzornih odbora i uprava te utvrđuje popis strateških poduzeća i po prvi put definira i vlasnička politika u njima.
Vrednovanje kandidata
Sam zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu usvojen je prije godinu dana i na snazi je još od 1. listopada 2025., kada su već trebali biti spremni kriteriji za izbor kadrova, a u međuvremenu i preostalih devet provedbenih akata. Ministarstvo financija provelo je dosad javnu raspravu za dva (o izvještavanju o poslovanju pravnih osoba te o poslovima i ustroju funkcije praćenja usklađenosti), a sada će u raspravu ukupno njih pet.
Iako se ovu reformu smatra samim finišem postupka pristupanja Hrvatske OECD-u, implementacija novih standarda korporativnog upravljanja u državnom portfelju ne prati tu predanost Vlade tom cilju. Jer, novih kadrova na čelu državnih poduzeća realno gledajući neće biti još godinu dana. Sama uredba o izboru nadzornika i menadžera na snagu će stupiti tek s prvim danom 2027., a potom slijedi velik posao.
Uredba predviđa da Vlada najprije mora imenovati posebno povjerenstvo, u kojem će biti po dva njezina predstavnika i dva predstavnika resornih ministarstava, te jedan neovisni član. Oni nakon konstituiranja i usvajanja pravilnika o svom radu raspisuju natječaje za izbor članova nadzornih odbora u strateškim tvrtkama, a njih je po novome 39 (priključili su se Zrakoplovno-tehnički centar, HINA i Pleter-usluge). Najvećim dijelom su i članovima NO-a istekli redovni mandati, što podrazumijeva masovni posao, jer se nakon 15 do 60 dana predviđenih za prikupljanje prijava odabiru kandidati s kojima će se obaviti pojedinačni razgovori, a između njih vladino povjerenstvo radi selekciju i odabire najkvalitetnije nadzornike i prijedlog upućuje Vladi, koja ga treba odobriti.
A po njihovom formalnom imenovanju i početku rada slijede javni natječaji za nove članove uprava za gotovo svih 39, u kojima većini Vlada već neko vrijeme samo produljuje privremeni mandat. Pri tom, NO nakon što provede cijeli postupak svoj odabir mora predstaviti Vladi i dobiti odobrenje.
Kriteriji nešto detaljnije nego u samom zakonu postavljaju okvir u kojemu će se provoditi postupak izbora i vrednovanja kandidata, a za koje će uz dosadašnje osnovne uvjete o diplomi i petogodišnje iskustvo sada biti potrebno toliko iskustvo na rukovodećim pozicijama, uz minimalno 10 godina radnog iskustva na poslovima u struci, ali će biti potrebno i dokazivo napredno znanje iz područja financija, računovodstva i upravljanja rizicima.
Što se uvjeta za neovisnost kandidata tiče, ona u slučaju nadzornika pretpostavlja da je riječ o osobama koje su neovisne u odnosu na državu i lokalne jedinice, da nisu dužnosnici ili javni službenici, izuzev znanstvenih suradnika i izvanrednih profesora. Naglasak je i na poslovnoj neovisnosti, kandidati ne bi smjeli imati poslovnu i financijsku povezanost s tvrtkom za koju se javljaju na natječaj.
Kod rada uprava glavna novina trebala bi zapravo biti vezana uz vlasničku politiku i jasno mjerljive financijske i ekonomske pokazatelje uspješnosti (KPI). Dosadašnja praksa nije poznavala tu praksu. Kandidate i ostvarivanje njihovih programa rada koje su prilagali na natječaju nije se kasnije ocjenjivalo i zbog neizvršenja kažnjavalo. Novi model predviđa da se zbog neispunjavanja financijskih ciljeva može aktivirati opoziv upravi, bez prava na otpremninu. Upravo zbog toga bit će važan još jedan dokument iz pakta podzakonskih akata, no još nije spreman za javnu raspravu – uredba koja definira sustav politike primitaka članova uprava i NO-a.
Zakonom je predviđeno da će određivanje primitaka biti utvrđeno na jednom mjestu, no kako bi privukli vrhunske kadrove u novi sustav korporativnog upravljanja uvjet je da će ukupna primanja vezati i uz rezultate tvrtke, kao i profil i složenost poslova kojima se ona bavi. Primici će se, inače, objavljivati javno, a rezultati rada će biti ocjenjivani u posebnim službama praćenja usklađenosti, koje će po novome sve državne tvrtke ustrojiti.
Jadrolinija ide u d.o.o.
Vlasnička politika, pak, pojašnjava u prvom redu razloge zašto je pojedina tvrtka zaslužila biti od posebnog interesa države, a jedna od novina koju se najavljuje u sklopu tog dokumenta je transformacija Jadrolinije.
Ta tvrtka jedna je od sedam onih koje nisu osnovane kao trgovačko društvo, nego pravna osoba osnovana i posluje po posebnim zakonima, ali, za razliku od HRT-a, FINA-e, Hrvatskih voda, HINA-e ili HBOR-a i CERP-a, Vlada najavljuje ukidanje zakona o Jadroliniji i njezino preoblikovanje u d.o.o. Procjena je države kao vlasnika da će time nacionalnom brodaru osigurati jasnije definiranje vlasničkih i operativnih odnosa te fleksibilnije poslovanje.
