Putovanje vlakom u Europi postaje sve praktičnije i održivije, a moderna željeznica ključ je daljnjeg prometnog razvoja i dekarbonizacije prometa radi čega se u Hrvatskoj za izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture trenutačno ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća.
Željeznica je ekološki najprihvatljivija i dugoročno održiva vrsta prijevoza ljudi i dobara. Naime, odgovorna je za manje od 0,5 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom, a samo jedan teretni vlak može prevesti količinu tereta, odnosno kontejnera, za koji je cestovnim putem potrebno čak 70 kamiona! U Hrvatskoj je elektrificirano 39 posto mreže, što je jedan od razloga zašto je željeznica „zelena“ vrsta prijevoza, a ta je brojka u porastu s obzirom na aktualna ulaganja u infrastrukturu.
Europski zeleni plan do 2050. predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto, a to se planira ostvariti preusmjeravanjem čak 75 posto cestovnoga tereta na željeznicu i unutarnje plovne putove. Iako se iz današnje perspektive to čini dalekim, taj je cilj ostvariv. Naime, glavnina trenutačnih ulaganja u željezničku infrastrukturu provodi se kroz 13 kapitalnih EU-ovih projekata na dvama ključnim međunarodnim prometnim koridorima: od luke Rijeka preko Zagreba do Mađarske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije, kojima ujedno prolazi većina teretnog željezničkog prometa.
HŽ Infrastruktura je u velikom investicijskom ciklusu i plan je do 2035. uložiti oko šest milijardi eura u pruge, kolodvore, željezničko-cestovne prijelaze i prateću infrastrukturu, čime bi se modernizirala gotovo polovina postojeće mreže. Već sada se može reći da je Hrvatska jedno veliko željezničko gradilište. Uz obnovu postojećega kolosijeka na najopterećenijim dionicama gradi se drugi kolosijek, čija je svrha povećati kapacitet pruge, brzine i razinu sigurnosti prometovanja. Gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza kao što su završeni radovi, radovi u tijeku, provedba natječaja ili izrada dokumentacije.
U provedbi takvih kapitalnih projekata pojavljuju se i brojni izazovi s obzirom na to da se trebaju nadoknaditi desetljeća nedovoljnog ulaganja. Željeznica je specifična i obnova se ne izvodi brzo. Dodatan je izazov uskladiti željeznički promet s izvođenjem radova jer, usprkos njima, hrvatskim prugama dnevno vozi oko 900 putničkih i teretnih vlakova.
Na željeznici nema alternativnih puteva kao što je to slučaj u cestovnome prometu te je nemoguće zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi. Zbog toga se pojavljuju česti tzv. zatvori pruga, kašnjenja ili zamjenski prijevoz autobusima. Stoga su i rokovi izvođenja radova dugi, a često se i probijaju zbog izvanrednih okolnosti. To znači mnogo planiranja, kompromisa i strpljenja svih uključenih dionika, ponajviše prijevoznika čije poslovanje ovisi o željeznici, a u konačnici i putnika.
Hrvatska je tranzitna država Europske unije koja se nalazi na vrlo važnome geoprometnom položaju. Po novoj europskoj uredbi, nalazimo se na trima europskim željezničkim prometnim koridorima, čime se otvaraju dodatne mogućnosti za korištenje europskim novcem. U konačnici, ulaganje u željeznicu donosi brojne koristi, kako ekonomske tako i ekološke te društvene.
Infrastrukturni projekti stvaraju radna mjesta i potiču gospodarski razvoj, željeznica je učinkovitija za masovni prijevoz robe i ljudi te se preusmjeravanjem dijela tereta i putnika s cesta na željeznicu rasterećuje prometna infrastruktura i smanjuju prometne gužve, osobito u prigradskome prijevozu, a posljedično i čuva okoliš.
