Za veliki broj analitičara i prognostičara ova je vlada iznenađenje. Nakon raspuštanja Oreškovićeve vlade (Karamarka i Petrova) rijetko je tko, izuzev “zagriženih” stranačkih članova, očekivao da će HDZ zajedno s Mostom biti u mogućnosti formirati novu vladu. No, upravo se to dogodilo.
– Uz pomoć manjinskih i još ponekih zastupnika u Hrvatskom saboru formirali su stabilnu vladu i unijeli neku vrstu nužnog optimizma u društvo. Optimizma i povećanih očekivanja. Preuzeli su upravljanje zemljom u trenutku kad je već mjesecima pokazivala znakove oporavka od krize pa je i očekivanje bilo sasvim logično.
I još uvijek je. Prvih 100 dana ovu će vladu posebno opečatiti tri događanja – cjelovita reforma poreznog sustava, najava otkupa dionica INE od MOL-a sredstvima od prodaje 25 % minus jedne dionice HEP-a i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. To će nekako pomalo u sjeni ostaviti djelomičan uspjeh u pregovorima i dogovoru sa sindikatima državne i javnih službi, a vezano uz ispunjenje obveze koju je potpisala jedna od ranijih vlada, o povećanju osnovice plaće za 6 %. Sa sindikatima državne službe dogovor je postignut i potpisan, a sa sindikatima javnih službi očekuje se nastavak pregovora koji su već bili došli do pred sam kraj, pred usuglašavanje samog teksta sporazuma i potpise, a onda je Vlada svojim viđenjem dogovorenog “natjerala” sindikate da ustanu od stola, jer nisu mogli potpisati dokument u kojem je stajalo kako se zapravo uvjeti za povećanje plaća, sadržani u ranijem Sporazumu, nisu u potpunosti ispunili, čime je Vlada uz povećanje osnovice željela izbjeći isplatu duga iz 2016. godine.
– Kada je riječ o poreznoj reformi, pokazalo se nekoliko činjenica. Ponajprije, to je bio dovršetak posla kojeg je Ministarstvo financija počelo još u vrijeme vlade gosp. Oreškovića. Na tim je promjenama radio cijeli niz ljudi, ne samo iz ministarstva nego i izvan njega pa tako i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ali ne i iz sindikata. Tu je već Vlada, bez obzira na javno promicanje svojeg opredjeljenja za ravnopravan socijalni dijalog sa socijalnim partnerima, pokazala kako joj je jedan od dva partnera bliži, a to su poslodavci. I bez obzira na tvrdnju kako je to uravnotežen paket poreznih zakona, ipak se pokazalo da su, zbog prigovora javnosti, ali i unutar koalicije, morali odustati od povećanja PDV-a na kruh, mlijeko, ortopedska pomagala, lijekove i knjige, ali poskupljuju ugostiteljske usluge i bijeli šećer. Smanjen je i PDV na isporuku struje i odvoz smeća. Poslodavcima se smanjuje porez na dobit – velikima za dva postotna boda, a malima za osam. U porezu na dohodak ukida se najmanja stopa i smanjuje najviša. Hrvatska će umjesto dosadašnjih tri imati dvije stope poreza na dohodak, bez obzira na to što jedna od ključnih preporuka za smanjenje društvenih nejednakosti zagovara upravo veći broj progresivnih stopa u porezu na dohodak. Pri svemu tome povećava se i neoporezivi dio dohotka kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i olakšica za uzdržavane članove obitelji i djecu. No onim radnicima s niskim, pa i srednjim primanjima, to na netoplaći ne donosi ništa ili samo malo. Ali će zato onima s primanjima od više desetaka tisuća kuna netoplaće porasti od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna. Tako oni koji već zarađuju i više nego dosta, sada zarađuju još više, pa su promjene u sustavu poreza na dohodak samo povećale društvene razlike. Vlada je “debelo” podbacila i s povećanjem minimalne plaće. Nije poslušala ni razumjela sindikalne argumente zašto je minimalnu plaću nužno osjetno povećati da bi se njeni primatelji izmaknuli od granice siromaštva pa ju je povećala tek neznatno. Time se Vlada opet primaknula interesima kapitala i poslodavcima, koji plaću gledaju kao trošak. Ali su zato pojeftinili pokopi, jer se smanjio PDV na urne i lijesove. No, i tu bogatiji više štede jer kupuju luksuznije i skuplje lijesove i urne pa će im i pojeftinjenje biti veće. Ali poskupljuju im karmine u restoranima zbog povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge. Poskupljuju i siromašnijima, ali manje, jer su njihove karmine skromnije.
– Nakon gubitka jedne arbitraže s MOL-om vezano uz INU i strepnje od druge, Vlada najavljuje kako kreće u otkup INE od MOL-a i to prodajom 25 % minus jedne dionice HEP-a. To izaziva podijeljene reakcije javnosti, uključujući političke elite pa i same partnere u vlasti. I dok više-manje svi podupiru vraćanje INE u hrvatske ruke, kad je riječ o načinu, tu su razlike itekako vidljive. Vlada povlači ručnu imenujući povjerenstvo, ali i dalje vozi u istom pravcu, samo pod otporom. U cijelu se priču aktivno uključuju i sindikati. Čini se sasvim izvjesnim da se sve neće moći završiti ni tako jednostavno ni brzo kako je Vlada to zamišljala.
– Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva još je jedna aktivnost započeta za vrijeme mandata vlade gosp. Oreškovića. I ta se aktivnost u pripremnoj fazi odvijala uz sudjelovanje poslodavačkih predstavnika, ali ne i sindikata. Na neke od tih ušteda (zaštita na radu, zdravstveni i sanitarni pregledi), obvezala se unaprijed Europskoj komisiji i vlada Tihomira Oreškovića, još uoči priprema za prošlogodišnji europski semestar, kao dijela Nacionalnog programa reformi, a vezano uz rješavanje ekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj. Ova je vlada to nastavila i očekuje iznos ušteda od 1,5 milijardi kuna. Najviše na zaštiti na radu – čak 1,3 milijarde kuna, kao i stotinjak milijuna na sanitarnim i zdravstvenim uvjetima. Ostalih stotinjak milijuna uštedjet će se na raznim drugim rezanjima, prije svega kroz informatizaciju i pojednostavljenje postupaka. Ne samo da sindikati nisu bili uključeni u te pripremne postupke, nego, sve je jasnije, nije ni struka. Odmah smo na to pismom upozorili predsjednika Vlade, razgovarali i s ministricom Dalić. Sve je rezultiralo prošlotjednim sastankom s potpredsjednicom Vlade ministricom Dalić i njenim timom, na koji su pozvani i predstavnici struke, komora (HOK, HGK), HUP-a, inspektorata, sindikata, a na kojem je dogovoreno uključivanje predstavnika sindikalnih središnjica u radne skupine, ali i aktivno uključenje struke. Taman kad smo se usudili povjerovati da socijalni dijalog u ovom dijelu ima šanse, dolazi informacija kako je ministrica Dalić zajedno s predstavnicima HGK krenula na “roadshow” u Dalmaciju, tamošnjim poduzetnicima “promicati” Akcijski plan. Sindikati opet nisu predviđeni i nisu pozvani.
Uz to valja napomenuti kako je prvoj sjednici GSV-a, s novim Vladinim predstavnicima, nazočio predsjednik Vlade gosp. Plenković i kako je izvršena redovna rotacija u predsjedavanju pa će idućih godinu dana GSV-om predsjedavati Vladina strana, točnije funkciju predsjednika GSV-a preuzeo je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.
– Za iduće razdoblje očekujemo i tražimo pravovremeno uključivanje socijalnih partnera u pripremu Nacionalnog programa reformi za Europski semestar, nastavak razgovora i pregovora sa sindikatima javnih službi, preispitivanje Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, na vrijeme aktivno uključivanje predstavnika socijalnih partnera u izradu prijedloga raznih zakona i propisa i njihovih izmjena i dopuna. Želimo i očekujemo ponovno vraćanje razina socijalnog dijaloga na ranije već dostignute razine, one prije urušavanja za vrijeme vlade Zorana Milanovića.(D.J.)
