U Zagrebu je u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održana Nacionalna rasprava o prvom preliminarnom nacrtu dokumenta Europske komisije – Europski stup socijalnih prava o kojemu je u ožujku 2016. godine pokrenuta javna rasprava koja traje do kraja 2016. godine.
Stup je osmišljen za primjenu u europodručju, ali je moguće dobrovoljno pridruživanje ostalih država članica.
Polazište za stup socijalni su ciljevi i prava utvrđeni u primarnom zakonodavstvu EU-a, koje se sastoji od Ugovora o Europskoj uniji (UEU-a), Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a), Povelje o temeljnim pravima i sudske prakse Suda Europske unije. Kako bi se u okviru javne rasprave ova problematika što potpunije razmotrila, stup obuhvaća i područja u kojima je EU nadležan donositi propise i područja za koja su prije svega odgovorne države članice te u kojima EU ima potpornu i dopunsku ulogu. Također je potaknut praksom na nacionalnoj razini i međunarodnim izvorima prava. Nacrtom stupa postojeća se prava ne utvrđuju ponovno niti ih se mijenja te ona vrijede i dalje.
Cilj je dopuniti ih navođenjem niza temeljnih načela koja bi trebala postati zajednička državama članicama sudionicama u njihovu pristupu pitanjima zapošljavanja i socijalnoj politici, s posebnim naglaskom na problematiku s kojom se suočava europodručje. Kad bude uspostavljen, stup bi trebao postati referentni okvir za procjenu uspješnosti u području rada i socijalne politike država članica sudionica te za pokretanje reformi na nacionalnoj razini i, konkretnije, služiti kao pokazatelj ponovnog usklađivanja unutar europodručja.
Načela koja su u Stupu predstavljena raspoređena su u skladu s dvadeset područja politike koja se smatraju ključnima za dobro i pravedno funkcioniranje tržišta rada i socijalnih sustava.Uzeta su u obzir gospodarska i socijalna pitanja, različita situacija u pojedinačnim europskim državama te promjene stanja na terenu. Cilj je rješavanje ključnih pitanja pri uspostavi povezanije i pravednije ekonomske i monetarne unije, kao što je potreba za poboljšavanjem konkurentnosti, veća uključenost na tržištu rada, razvoj dostatnih minimuma socijalne zaštite, iskorištavanje ljudskih potencijala u potpunosti, osiguravanje održivosti javnih financija te povećavanje sposobnosti prilagodbe gospodarskih struktura i povećavanje njihove otpornosti na poremećaje.
Glavne su teme Europskog stupa socijalnih prava:
1. Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada koji uključuju:
- vještine, obrazovanje i cjeloživotno učenje,
- fleksibilni i sigurni ugovori o radu,
- sigurne promjene radnog mjesta,
- aktivna potpora zapošljavanju,
- ravnopravnost spolova i ravnoteža između profesionalnog i privatnog života te
- jednake mogućnosti
2. Pravedniji uvjeti rada:
- Uvjeti zapošljavanja
- Plaće
- Zdravlje i sigurnost na radu
- Socijalni dijalog i uključenost radnika
3. Primjerena i održiva socijalna zaštita:
- Integrirane socijalne pogodnosti i usluge
- Zdravstvena zaštita i naknade za vrijeme bolovanja
- Mirovine
- Naknade za nezaposlene
- Minimalna primanja
- Invalidnine i povezana prava
- Dugoročna njega
- Briga o djeci
- Stanovanje
- Dostupnost osnovnih usluga
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), savjetodavna je tijelo i okuplja predstavnike poslodavaca, sindikata i drugih organizacija civilnog društva iz svih država članica. Temeljem svoje savjetodavne uloge zaduženo je i za pripremu Mišljenja o Europskom stupu socijalnih prava te se u svim državama članicama EU provode nacionalne rasprave o stupu prava.
Nacionalna rasprava u Hrvatskoj održana je u Europskoj kući i započela je prezentacijom ključnih nalaza istraživanja „Geometar nejednakosti“ Centra za mirovne studije te se nastavila sa dvije tematske rasprave.
U prvoj raspravi „Inkluzivno tržište rada i pravedni uvjeti rada„ uvodna su ulaganja održali prof. dr. Mario Vinković sa Pravnog fakulteta u Osijeku, dr. sc. Mislav Žitko sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Jelena Ostojić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tijekom druge tematske rasprave „Primjerena i održiva socijalna zaštita i uključivanje“ svoje se uvodne stavove iznijeli prof.emeritus dr.sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Zdenko Babić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Paul Stubbs sa Ekonomskog instituta u Zagrebu.
