Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja. Zakon o željeznici i Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, da istu čine, donji i gornji ustroj željezničkih pruga, objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija, elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi, oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.
Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkog jedinstva i interoperabilnosti. To se može realizirati jedino postizanjem zahtjevne razine učinkovitosti pruga. Tehnička specifikacija za interoperabilnost su strukturni ili funkcionalni podsustavi s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva za postizanjem jedinstvenog tehničko-tehnološkog funkcioniranja svih podsustava.
U željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara, organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice.
Zabrinjava nas činjenica da se upravo u dijelu održavanja željezničkom infrastrukturom vršeno konstantno smanjenje broja izvršitelja čime će se po nama sigurno narušava tehničko tehnološko jedinstvo i interoperabilnost.
Posljednje poduzete mjere , Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. gdje je došlo do izdvajanju i cijepanju osnovne građevinske djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture u Pružne građevine d.o.o., a za koju je HŽ Infrastruktura d.o.o. registrirana i za koje je dobila i Rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom, mi smatramo kao grubo kršenje odrednica Zakona o željeznici što se sigurno odražava na osiguranje sigurnog tijeka željezničkog prometa.
Moramo upozoriti da smo se ovakve prakse izdvajanja i smanjivanja broja izvršioca u djelatnostima održavanja u proteklim godinama već nagledali a iskustvo nam je pokazalo da je to u konačnici bilo daleko skuplje za kako za poduzeće tako i za državu sa napomenom da manji broj izvršioca utječe na kvalitetu, količinu te pravodobnost održavanja a tako i na kvalitetu i sigurnost prometa putnika i roba.
Podsjetiti ćemo da RH ima 2700 km pruge, od kojih mnoge iziskuju kapitalni remont, remont i rekonstrukciju a poglavito konstantno održavanje.
Unazad deset i više godina, radilo se samo interventno održavanje kako bi se koliko toliko održavala sigurnost prometa, ali neminovno je bilo smanjenje brzina jer niti jedan plan nije sadržavao stvarne potrebe pruge za očuvanjem brzina i sigurnosti prometa, nego su bila limitirana sredstva i broj radnika, što je bilo nedovoljno a i sama sredstva nisu bila na raspolaganju kada su nam trebala.
Konstantno i kontinuirano održavanje postaje sve teže pa i nemoguće u određenim trenutcima iz jednostavnih razloga, a to su kako izostavljanje pojedinih radova odnosno neugovaranje određenih poslova između HŽI d.o.o. i PG d.o.o. tako i nedostatak izvršitelja u PP Održavanje pruga u PG d.o.o..
Poseban problem je nemogućnost funkcioniranja Radnih grupa koje sa malim brojem pružnih radnika pokrivaju veliko područje održavanja, a Voditelji radnih grupa i Pružne poslovođe nisu više „ izvršni radnici „ odnosno izgubili su uvjete iz Pravilnika 646 ( PG d.o.o. nije osigurao nastavna školovanja navedenih radnika iz Pravilnika 646 kao kod Vozača pružnih vozila ) što je dodatni problem za voditelje nadzornih grupa koji moraju osiguravati izvođenje radova , odnosno „čuvati“ radnike PG – a dok isti rade na pruzi , dodjeljujući im čuvare pruge ili svoje pomoćnike , pa isti samom tom činjenicom ne odrađuju svoje primarne zadaće iz opisa poslova, a to su pregledi pruge, skretnica, objekata i pružnog pojasa sukladno pravilnicima i propisima , što definitivno utječe na pravovremeno i kvalitetno održavanje pruge i pružnih postrojenja i time i na siguran tijek odvijanja željezničkog prometa.
Svjesni smo da se tradicionalan način održavanja koji je bio temeljen na teritorijalnom ustroju manjih radnih jedinica, koje su na svom području obavljale radove i nadzor polako napušta, svjesni smo da treba preći na funkcionalnije načine održavanja , ali to je moguće napraviti onda kada se izgrade i osuvremene pruge pa se tek tada može govoriti o reorganizaciji i eventualnom smanjenju radnika.
Tomislav Špoljarević
