Posebno smatramo nekorektnim obraćanje Uprave radnicima društva  , iznešeno na službenom portalu i objavljeno na oglasnim pločama, kojim se bez cjelokupno danog obrazloženja i prikaza svih relevantnih činjenica po svim predloženim stavkama sindikalnog prijedloga, namjerno prezentira samo jedan dio ponuđenih prijedloga , i time se među radnicima unosi zabluda i iskrivljuju činjenice o stvarnoj namjeri ponuđenog prijedloga.

Reprezentativni sindikati od Uprave traže da nam jasno i argumentirano odgovore na dostavljene prijedloge ušteda koje smo dostavili u svom dopisu A/33-4/2015 od 29.travnja 2015g.

Pri tome tražimo da se očituju o svakom našem pojedinačnom prijedlogu te navedu dali je isti prihvatljiv ili neprihvatljiv.

Uprava društva grubo zanemaruje jednu važnu činjenicu, da su u društvu zahvaljujući pregovorima u dobroj vjeri i svjesni činjenice o teškoj gospodarskoj situaciji sindikati već ostvarili kroz pregovore znatne uštede kroz određena prava iz KU i da su radnici već podnijeli težak teret krize.

Posebno nas zabrinjava činjenica što ne vidimo da Uprava društva poduzima sve potrebne mjere da kroz stvaranje sigurnih uvjeta poslovanja društva u osiguranju ostvarivanja prihoda i naplati sve troškove u pružanju usluga . Isto tako ne smanjuje dovoljno i svoje operativne troškove poslovanja, a na što ukazujemo u svome prijedlogu.

Posebno nedopustivim ocjenjujemo pokušaj Uprave da teret ušteda dodatno prekomjerno prebacuje višestrukim dodatnim smanjenjima primanja(dodataka na plaću) radnika na održavanju kao i u izvršnoj službi.

Reprezentativni sindikati svako nepostupanje Uprave po našim dodatno dostavljenim zahtjevima za dostavom očitovanja, smatrati će nedostatkom volje Uprave za socijalnim dijalogom i pronalaskom rješenja, na što će sindikati svakako i na vrijeme reagirati. 

HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo potpisali su sa Svjetskom bankom ugovor o zajmu od 163,5 milijuna eura za financiranje projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi, izvijestili su danas iz tvrtke HŽ Infrastruktura.

Pismo Vladi Republike Hrvatske

Pismo radnicima HŽ Infrastrukture

Prvi svibanj, Međunarodni praznik rada, podsjećanje je na povijesnu borbu radničke klase u čitavom svijetu i težnju da se stvore humaniji i pravedniji odnos prema radniku/ci.

Stoljetna borba za radnička prava
Federacija trgovačkih organizacija i Radnički sindikat su 1884. godine donijeli rezoluciju o osmosatnom radnom vremenu, koja je trebala stupiti na snagu 1. svibnja 1886. godine.

Bez obzira na sve to, do 1. svibnja pokret je okupio veliki broj tekstilnih, obućarskih i radnika iz ostalih grana privrede. Ali, 3. maja 1886. godine, policija je počela pucati na radnike u “McCormic Ripper works factory” i tom prilikom su ubijena četiri radnika, a veliki broj radnika je ranjen. Čelnici sindikata su sljedeći dan sazvali masovni miting u Hymarket squer-u kako bi protestirali protiv brutalnosti. Miting je prošao bez incidenta, ali kada je na red došao i posljednji govornik ostalo je tek nekoliko stotina štrajkača. Tada je 180 policajaca došlo i naredilo im da se raziđu.

Kada je govornik sišao sa platforme, bačena je bomba na policiju i tom prilikom je ubijen jedan policajac, a ranjeno 70. Policija je odgovorila pucnjavom, ubivši jednog, a ranivši mnoge druge. Iako nikada nije točno utvrđeno tko je bacio bombu, ovaj incident je poslužio kao izgovor za napad na ljevicu i radnički pokret. Policija je upadala i pretraživala domove i kancelarije osumnjičenih radikala, a stotine ih je uhapšeno bez optužbe.

Čelnici radničke partije su uznemiravani, a osam njih koji su bili najaktivniji optuženi su za zavjeru prilikom ubojstva koje se dogodilo u bombaškom napadu na Hymarket-u. Sud je svu osmoricu proglasio krivim, usprkos nedostatku dokaza koji bi ih povezali sa bombašem (od njih osmorice, samo jedan je bio prisutan na mitingu u to vrijeme, dok su se ostali već bili razišli) i osuđeni su na kaznu smrti. Albert Parsons, August Spiss, Adolf Fisher i George Angel obješeni su 11. studenog1887 godine, Louis Leing je izvršio samoubojstvo u zatvoru, dok su ostala trojica oslobođeni 1893. godine. Ne začuđuje činjenica da su država, biznismeni i ostali zvaničnici, kao i predstavnici medija, željeli sakriti pravu istinu o “svibanjskim događajima”, predstavljajući ga kao praznik koji se slavi isključivo na Crvenom trgu u Moskvi. U svojim pokušajima da izbrišu povijesnu istinu i značaj 1. svibnja, umjesto Dana rada proglašen je Dan zakona, praznik koji ima svaku drugu konotaciju, osim one koja bi zaista trebala biti. Bez obzira na sve to, događaji iz 1886. i pogubljenje čikaških radnika je ipak utjecalo na svijest naroda kao i budućih generacija radikala.

Izvor: www.sigmacentar.hr

ČESTITKA ZA 1. SVIBANJ

Svim radnicama i radnicima i članicama i  članovima Sindikata infrastrukture HŽ-a upućujemo iskrene čestitke u povodu 1. svibnja  Međunarodnog praznika rada.

Pravo na rad i pravo na život od vlastitog rada su temeljne  vrijednosti kojih se trebamo prisjetiti na taj dan.

Praznik rada se slavi kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima sa policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero  je radnika osuđeno na smrt.

Proslavljajući ovaj dan potvrđujemo potrebu konstantnog razvoja socijalnog dijaloga.

Sretan Vam 1. svibnja Međunarodni praznik rada!