Posts Tagged obavijesti

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila s liste strateških poduzeća koja moraju 60 posto dobiti uplatiti u državni proračun izuzeti dvije tvrtke – Odašiljači i veze te HŽ Infrastrukturu. Tako Odašiljači i veze neće morati uplatiti 11,7 milijuna kuna, a HŽ Infrastruktura 6,6 milijuna kuna, kako je pojasnio ministar financija Zdravko Marić.

Ministarstvo financija predložilo je Vladi Republike Hrvatske da se trgovačka društva Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb i HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb uvrste u popis trgovačkih društava na koja se odredbe Odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u Državni proračun Republike Hrvatske za 2016.godinu ne primjenjuju.

Trgovačko društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb planiralo je ostvarenom dobiti financirati remont pruge na jednoj od najvažnijih dionica koridora RH na kojoj se odvija najintenzivniji putnički i teretni promet u Republici Hrvatskoj. Zadržavanjem dobiti u Društvu omogućila bi se realizacija planiranog projekta.

ODLUKA

Europska je komisija konačno spremna poslušati radnike i građane. Trenutačno traži mišljenja o tome kako Europu ponovno učiniti socijalnom.

Sindikati su pripremili plan kako socijalna prava staviti ispred interesa velikih kompanija i banaka.

Klikni na http://socialrightsfirst.eu/en

Europska konfederacija sindikata i austrijski OGB i AK izradili su posebnu stranicu http://socialrightsfirst.eu/en na kojoj svatko tko želi poduprijeti stavove europskog sindikalnog pokreta može sa nekoliko „klikova“ mišem učiniti upravo to – zatražiti ponovno uspostavljenje socijalne Europe koju će obilježavati:

– Dostojan posao i pravednije ekonomije
– Bolje plaće i viši životni standard
– Nove zaštite za radnike i snažnija primjene već postojećih prava
– Zajamčena jednaka plaća za jednaki rad i kraj iskorištavanja radnika
– Dobra socijalna zaštita i snažne javne službe
– Ulaganja u radna mjesta i sigurnije zapošljavanje
– Zajamčena sindikalna prava i poštivanje na radnom mjestu

Potreban nam je što veći broj ljudi kako bi uvjerili Europsku komisiju.

Podrži nas do 31. prosinca!

Svatko tko želi, može svoje stavove dati i izravno u javnoj raspravi – https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/070bd453-9b33-4be0-9fc9-67da1771a25d?surveylanguage=HR

Poštovani gospodine ministre,

nakon jučer održanog sastanka, vezanog uz određivanje iznosa minimalne plaće i Vašeg završnog obraćanja, očekivali smo da će (kako smo razumjeli) Vlada RH sljedeći tjedan, na temelju rasprave i stavova predstavnika poslodavaca i sindikata donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2017. godinu.

Očekivali smo da će se ipak pokazati više razumijevanja za sindikalne stavove i nužnost da se tako niska minimalna plaća, čiji neto iznos na žalost koketira s linijom siromaštva, osjetnije podigne.

Zabrinjavajući je podatak koji ukazuje da čak 5% zaposlenih pripada siromašnima. U velikoj mjeri to su oni radnici koji za svoj rad primaju minimalnu plaću. Na kraju, 5% povećanje dosadašnjeg iznosa minimalne plaće (sa 3120 kn na 3276 kn) pokazuje da ova vlada kao ni ranije, u određivanju iznosa minimalne plaće, nije imala ni volje ni nadahnuća uzeti odgovorniju ulogu osim uloge hladnog arbitra, koji ne čuje argumente, već donosi odluke. Da je drukčije, tada bi Vlada značajnije povećala iznos minimalne plaće i istovremeno dogovorila neke kompenzacijske mjere i potpore sa dijelovima gospodarstva koji isplaćuju minimalnu plaću. Unatoč tome što su u obrazloženju Uredbe navedeni ekonomski indikatori i njihove vrijednosti, na kojima se temelji predloženo povećanje bruto minimalne plaće, zbroj tih vrijednosti ne odgovara predloženom povećanju od 5%, već točnije iznosi 5,7%. Prema tome bi bruto minimalna plaća trebala iznositi 3.297,84 kuna tj. 21,84 kunu više u odnosu na iznos iz Odluke, ako se već poziva na ekonomske indikatore s poznatim vrijednostima. Osim toga, navedeni su stari podaci o plaćama i indeksu potrošačkih cijena za koje postoje dovoljno dugo noviji podaci. Ne treba se zanemariti niti činjenica kako nije metodološki korektno miješati različita vremenska razdoblja, tj. koristiti podatke o plaćama od početka tekuće godine, a podatke o indeksu potrošačkih cijena od listopada prošle do rujna tekuće godine.

Jučer se od predstavnika HUP-a u razgovoru vrlo jasno čula poruka, kako će, ako u sljedećih nekoliko godina ne budu u mogućnosti značajnija sredstva uložiti u modernizaciju i razvoj, jednostavno propasti zbog konkurencije drugih. Jasno je kako se tu ne radi o sredstvima koja se za ulaganje mogu „uštedjeti“ na niskoj razini minimalne plaće i kako im za to trebaju daleko veća sredstva. A za to im treba snažna pomoć vlade. Niti ti sektori, niti Hrvatska u cjelini ne mogu svoju konkurentnost graditi na niskoj cijeni rada i obespravljenim radnicima. Tu ne samo da će uvijek bitikonkurentnijih i da će hrvatske tvrtke koje na tome grade svoju konkurentnost i dalje propadati, nego je to put ka cjelovitom osiromašenju Hrvatske. Materijalnom i ljudskom. Tko god može, seliti će u zemlje u kojima će imati i veću sigurnost i bolju zaradu. Taj prvi, nužni korak, trebalo je napraviti sa značajnijim povećanjem minimalne plaće, a onda i plaća u cjelini. Svoj je prvi korak ova vlada kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak napravila na način da će njima vrlo visoke plaće porasti na neto iznose i veće od novog bruto iznosa minimalne plaće, dok te iste izmjene minimalna plaća, upravo zbog toga što je toliko niska, neće osjetiti niti za lipu. Kad već nisu uvaženi sindikalne prijedlozi i primjedbe, vezani uz izmjene Zakona o porezu na dohodak, željeli smo vjerovati kako će ova vlada onda barem više osjetljivosti pokazati pri određivanju novog iznosa minimalne plaće.

Očito smo se prevarili!

S poštovanjem

Predsjednik
Krešimir Sever

IZVOR

Vlada je na sjednici usvojila smjernice za izradu proračuna RH, te smjernice za 2018. i 2019. godinu.

Vlada je na sjednici prihvatila smjernice za izradu državnog proračuna te smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. Vlada je predvidjela prihode proračuna u iznosu od 119,6 milijardi kuna, a rashode od 126,5 milijardi kuna, uz projiciranu stopu rasta BDP-a od 3,2% i 1,6% BDP-a. Ujedno, usvojila je i paket od 16 poreznih zakona te ih poslala u Hrvatski sabor u drugo čitanje.

“Smjernice za izradu proračuna daju okvir za ekonomsku i fiskalnu politiku čiju su ciljevi definirani u programu Vlade”, poručio je na početku sjednice premijer Andrej Plenković. Naglasio je kako Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku. Na rashodnoj strani naglasakje stavljen na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja”, poručio je Plenković. Uz ostalo istaknuo je kako MORH može očekivati rast svog proračuna na 1,23 posto BDP-a, a osigurana su i sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Prema riječimaministra financija Zdravka Marića, proračun za 2017. planiran je uz pretpostavku gospodarskog rasta na razini od 3,2% s ciljem da deficit opće države bude 1,6 posto BDP-a. Rekao je i kako bi osobna potrošnja trebala porasti za 3,6%, investicije za 6,8%, izvoz roba i usluga 4,6%, auvoz roba i usluga 6,2%. Proračunski prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više od prihoda predviđenih rebalansom ovogodišnjeg proračuna, dok su rashodi u iznosu od 126,5 milijardi kuna viši za 4,7 milijardi kuna u odnosu na prijedlog rebalansa.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević zahvalio se zbog većeg proračuna za Ministarstvo obrane. Poručio je kako će nova sredstva osigurati poboljšanje uvjeta rada vojnika.

Paket od 16 poreznih zakona upućenSaboru na drugo čitanje

Nakon usvajanja smjernica za proračun Vlada je usvojila paket od 16 poreznih zakona i uputila ih u Hrvatski sabor u drugo čitanje. Premijer Plenković kazao je kako je cilj porezne reforme jednostavnost, prohodnost i sigurnost poreznog sustava, rasterećenje građana i poduzetnika. Dodao je kako su nakon sjednice Vlade održane u Vukovaru odlučili u cijelosti zadržati olakšice za Vukovar.

Vlada je usvojila i Nacrt prijedloga zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona te Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU).

IZVOR

Dana 24. studenoga 2016. godine održan je u Zagrebu redovni – izborni Sabor sindikata, na kojem je nazočilo 63 saborska zastupnika.

U uvodnome dijelu sjednice Sabora zastupnicima su se obratili gosti: Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, Ivan Kršić, član uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., Mario Musa, predsjednik uprave Pružnih građevina, te naše sindikalne kolege i partneri Zoran Maršić, predsjednik SŽH-a i Ivan Forgač , predsjednik SHŽ-a.

U svojim su obraćanjima svi, između ostaloga, istaknuli značaj postignutog Sporazuma između sindikata i uprave kojim je pozitivno okončan postupak mirenja i kojim je sklopljen Kolektivni ugovor za HŽ Infrastrukturu d.o.o., čime su osigurana prava radnika bez drastičnih umanjenja.

Ono što je još važnije za naglasiti je činjenica da su sindikati preuzeli odgovornost da sudjeluju u procesu rješavanja pitanja radnika kako bi se postigao cilj , a to je sklapanje Kolektivnog ugovora.

Citirati ćemo izjavu predsjednika NHS-a, Krešimira Severa, da su sindikati prepoznali ozbiljnost situacije i upravo svjesni teških vremena koja nam predstoje, pokazali viskoki stupanj odgovornosti i spremnost da žele biti ispred vremena , a ne dozvoliti da vrijeme pregazi sve nas.

Nakon uvodnoga obraćanja gostiju, započelo se sa radnim dijelom sjednice Sabora.

Zastupnici Sabora sindikata izabrali za naredno četverogodišnje razdoblje rukovodstvo sindikata.

Za predsjednika sindikata ponovno je izabran SLAVKO PROLETA.

Za zamjenicu predsjednika sindikata ponovno je izabrana MIRJANA KONJIĆ.

Sabor sindikata potvrdio je i dopredsjednike sindikata zadužene za rad po djelatnostima, koji su prethodno izabrani od strane saborskih zastupnika (predstavnika djelatnosti) na prethodno održanim sjednicama djelatnosti:

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u građevinskoj djelatnosti održavanja je TOMISLAV ŠPOLJAREVIĆ, a zamjenik dopredsjednika je DAMIR SABOLOVIĆ.

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u djelatnosti održavanja SS i TK je ZDRAVKO KUČINIĆ, a zamjenik dopredsjednika je DARKO KOS.

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u djelatnosti održavanja EEP-a je RADE PROSENJAK, a zamjenik dopredsjednika je ŽELJKO PRIBANIĆ.

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u djelatnosti Ostali je VILKO KUBIČKO, a zamjenik dopredsjednika je IVAN KATIĆ.

Na sjednici Sabora potvrđeni su i članovi Nadzornog odbora sindikata koji su izabrani na prethodno održanim sjednicama djelatnosti sindikata: Dragan Momčilović, Nada Babić, Božidar Županić, Dalibor Dragočajac, Marko Papak, te članovi Statutarne komisije: Mirjana Konjić, Zdravko Kučinić, Bruno Buhač, Rade Prosenjak, Tomislav Špoljarević.

Na Saboru sindikata podnesena su i Izvješća o radu sindikata u proteklom razdoblju koja su jednoglasno usvojena.

Posebno izvješće podnio je predsjednik sindikata Slavko Proleta, a vezano je uz potpisivanje novog Kolektivnog ugovora za HŽ Infrastrukturu d.o.o., koji je sklopljen na razdoblje od 3 godine i 6 mjeseci.

U postupku mirenja, a nakon najave štrajka dva reprezetativna sindikata, potpisan je Sporazum o mirnom okončanju postupka čiji je sastavni dio novi Kolektivni ugovor za HŽ Infrastrukturu d.o.o. Nakon dugotrajnih pregovora u postupku mirenja ostvaren je cilj ugovaranja prava radnika upravo kroz kolektivni ugovor. U ovom postupku mirenja sindikati su obranili i svoje pravo ugovaranja da se povoljnije od zakonskog minimuma, ugovore prava radnika u procesu kolektivnog pregovaranja o kolektivnom ugovoru.

U vremenu kada su se očekivali udari na sve dodatke na plaću ali i ostala materijalna prava radnika i kada je isticala produžena primjena pravnih pravila iz Kolektivnog ugovora sa 30. 11. 2016. godine, a poslodavac je namjeravao donijeti jednostrani Pravilnik o radu u kojem su prava radnika bila svedena na minimum ili ih uopće nije bilo, možemo reći da su sindikati pokazali spremnost odgovorno preuzeti teret pregovaranja o kolektivnom ugovoru i sklopiti ga.

Ključni trenutak u cijeloj priči, kada se kolektivni pregovori nisu pomicali naprijed bila je upravo najava štrajka dva sindikata, sa zakonitim razlogom za isti, zbog sklapanja kolektivnog ugovora.

U ovakvim trenucima kada je prijetila opasnost donošenja Pravilnika o rad ui gubitka skoro svega, naravno da su postojali kompromisi. Tu se i očitovala spremnost da se preuzme i odgovornost.

U nastavku sjednice predsjednik Nadzornog odbora sindikata podnio je Izvješće o provedenom nadzoru financijskog poslovanja sindikata za razdoblje I-IX 2016. godine koje je jednoglasno usvojeno.

Sabor sindikata jednoglasno je usvojio i Financijski plan poslovanja sindikata za 2017. godinu.

Za naredno četverogodišnje razdoblje jednoglasno su usvojene Programske osnove djelovanja sindikata.

Za provođenje Programskih osnova rada sindikata, svakako će biti bitno daljnje razvijanje odnosa međusobnog povjerenja i osjećaja odgovornosti svih relevantnih čimbenika unutar sindikata, što će voditi ka realiziranju zajedničke vizije sindikata i njezinom operativnom provođenju, a za konačni cilj će svakako imati jačanje sindikata.

Sindikat je jak onoliko koliko je brojno i jako članstvo koje predstavlja. Osjećaj za probleme i njihovo rješavanje svakako će ulijevati sigurnost našim članovima i svakako doprinijeti i povećanju broja članova u sindikatu.

Snaga sindikata je u njegovoj spremnosti da promptno reagira na sve događaje i postavljene zadaće koje će biti pred nama u narednom razdoblju i da za to ima spremne članove i educirane sindikalne povjerenike.

Sindikat infrastrukture HŽ-a