Posts Tagged obavijesti

Kao i dosadašnjih godina sindikalne središnjice i u njih udruženi sindikati i ove godine prosvjedno obilježavaju 1. svibnja, Međunarodni praznik rada.

Središnje mjesto događanja je Slavonski Brod budući je Slavonija, uz Dalmaciju i Liku, regija s najizraženijim problemima nezaposlenosti, niske stope aktivnosti, posebno mladih, te iseljavanja. Slavonija se ubrzano prazni i umire, mladi odlaze trbuhom za kruhom, a Hrvatska postaje zemlja sve siromašnijih ljudi, a sigurnim korakom grabi prema zemlji bez najboljih svojih ljudi!

Glavna poruka ovogodišnjeg prvosvibanjskog prosvjeda je: „Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta“.

Plan obilježavanja je sljedeći:

• Iz Zagreba će predstavnici sindikata vlakom krenuti u Slavonski Brod.
• Okupljanje od 7.15 na Glavnom kolodvoru u Zagrebu
• Polazak vlaka u 8.00
• U 9.50 sati zaustavljanje u Kutini i ukrcaj prosvjednika
• Od 11 sati okupljanje prosvjednika u Slavonskom Brodu ispred Željezničkog kolodvora
• Do 11.30 dolazak vlaka u Slavonski Brod
• 12.00 kretanje prosvjedne povorke od Željezničkog kolodvora prema Tvrđavi Brod
• 12.30 – 15.00 središnje prosvjedno obilježavanje (Tvrđava): govori, glazbeni program i podjela graha
• 16 sati povratak vlaka za Zagreb i autobusa za ostale gradove

IZVOR

Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, ove će godine tri sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) obilježiti prosvjednim skupom u Slavonskom Brodu na koji će prosvjednici stići “vlakom solidarnosti” iz Zagreba i drugih hrvatskih krajeva, sa zahtjevom za većim plaćama i kvalitetnijim radnim mjestima.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel najavio je u ponedjeljak da će 1. svibnja oko 700 sindikalaca “vlakom solidarnosti” sa zagrebačkog Glavnog kolodvora krenuti u Slavonski Brod s porukom da su “radnici motor razvoja Hrvatske, a Hrvatska je vlak bez voznog reda”.

Slavonija nekad bila obećana zemlja

“Želimo podsjetiti kako su ljudi nekad hrlili u Slavoniju za boljim životom, jer je bila obećana zemlja, a danas vlakovima i ostalim prijevoznim sredstvima brojni hrvatski građani, poglavito mladi, iseljavaju iz Slavnije, Dalmacije, Like i cijele Hrvatske”, rekao je Novosel na konferenciji za novinare.

Sindikati traže porast plaća kroz sustav kolektivnih ugovora te povećanje minimalne plaće na najmanje 50 posto prosječne plaće u državi. Satnica u Hrvatskoj je 2,6 era, a u Njemačkoj 8,5 eura, što znači da se u Hrvatskoj 3,5 mjeseca radi za jednu njemačku plaću. Dok god to ne shvate privatni poslodavci i Vlada kao poslodavac u javnom sektoru, Hrvatskoj nema budućnosti ni oporavka, poručio je Novosel.

Ustvrdio je da sindikati više neće dopustiti da se profit ostvaruje samo preko leđa radnika, zbog čega će 1. svibnja u prosvjedu sudjelovati više tisuća ljudi. “To nije prosvjed protiv, nego prosvjed za, koji nas vodi cilju jer će svaki idući prosvjed biti protiv Vlade i mnogih poslodavaca”, ističe Novosel.

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever rekao je da nakon krize poslodavci svoju konkurentnost grade uštedama na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima, umjesto na novim tehnologijama, a razliku povlače u profit, stoga treba postaviti pitanje njegove preraspodjele.

Hrvatska postaje zemlja sve siromašnijih ljudi

U Hrvatskoj kao da je vrijeme stalo i sve više tone, postaje siromašna zemlja sve siromašnijih ljudi, pa je vrijeme da se stanje preokrene, ustvrdio je Sever i podsjetio da se dodatno nastoji uštedjeti smanjenjem troškova zaštite na radu. Sindikati traže mijenjanje nepravične raspodjele stvorene dobiti, stabilna, sigurna i kvalitetna radna mjesta, i plaću od koje se može dostojno živjeti, a ne preživljavati, poručio je Sever.

U Hrvatskoj su životni troškovi kao u razvijenim zemljama EU-a, a istodobno plaće solidno zaostaju, stoga tražimo povećanje svih plaća, jer će to značiti i povećanje mirovina, rekao je Sever naglasivši kako nema stabiliziranja mirovinskog sustava s produljenjem roka za odlazak u mirovinu nego tek kroz povećanje uplata u mirovinski sustav.

Glavna tajnica MHS-a Mirela Bojić založila se da u raspodjeli stvorenog bogatstva više sudjeluju oni koji ga najviše stvaraju te upozorila na sve veće iseljavanje iz Hrvatske, osobito mladih, zbog nezaposlenosti, niskih plaća i nesigurnih radnih mjesta.

IZVOR

Vlada RH na sjednici održanoj 20.4.2017. donijela Odluku o financiranju projekta „Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić-Zabok“

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj dana 30. listopada 2014. godine, donijela je Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine („Narodne novine66, broj: 131/2014) (u daljnjem tekstu: Strategija).

Kroz prije navedenu Strategiju, Republika Hrvatska se obvezala uspostaviti željeznički promet kao okosnicu javnog prijevoza posebno u onim područjima gdje ga postojeća/ potencijalna potražnja i geomorfološke karakteristike čine izvedivim.

Projekt Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić-Zabok predefiniran je Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija66 2014.-2020. unutar Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost, Investicijskog prioriteta 7iii Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke, specifičnog cilja 7iiil Povećanje uporabe i važnosti željezničke mreže.

Ukupna procijenjena vrijednost prihvatljivih troškova za projekt „Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić-Zabok66, prijavitelja HŽ Infrastrukture d.o.o., iznosi 80.840.824,00 eura (614.390.261,00 kuna) bez poreza na dodanu vrijednost, a sastoji se od sljedećih elemenata:
a) Projektiranje b) Otkup zemljišta c) Radovi na modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo) d) Dodatni troškovi (pričuve) e) Nadzor nad radovima modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok f) Promidžba i vidljivost g) Upravljanje projektom i administracija

6.021.169,00 kuna 13.685.206,00 kuna
512.280.417,00 kuna 51.228.043.00 kuna
27.875.424.00 kuna 300.002,00 kuna 3.000.000,00 kuna

Ostali neprihvatljivi troškovi za projekt „Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić- Zabok66, koje nije moguće financirati iz sredstava Europske unije već ih osigurava društvo HŽ
Infrastruktura d.o.o. iz vlastitih sredstava, iznose 20.905.608,00 eura (158.882.620,00 kuna), a sastoje se od sljedećih elemenata:

a) PDV (porez na dodanu vrijednost) 20.022.286,00 eura b) Troškovi projektiranja nastali prije 1.1.2014. godine 883.322,00 eura

U skladu s Člankom 114. Zakona o proračunu („Narodne novine”, br. 87/2008, 136/2012 i 15/2015), aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije planiraju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Isti se donosi za razdoblje od tri godine odnosno za prvu godinu plan, a za naredne dvije godine projekcije.

Zajedničko nacionalno pravilo 06 Dodjela bespovratnih sredstava, verzija 2.0. odobreno od ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a stupilo je na snagu u travnju 2016. godine, određuje da „Nadležno tijelo Odluku o financiranju velikog projekta donosi nakon što predmetni projekt dobije pozitivno mišljenje od strane neovisnog stručnjaka za kontrolu kvalitete” (Independent Quality Review – IQR), a sve temeljem članka 102. Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine, o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, Uredbe EU 480/2014 od 3. ožujka 2014. godine, koja dopunjuje Uredbu (EU) br. 1303/2013 od 17. prosinca 2013. godine, Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskih fondova za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006. (od 11. srpnja 2006. godine).

Financijska odluka, te Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (EU dio i nacionalno učešće) dodjeljuje se za cjelokupan iznos prihvatljivih izdataka za period trajanja projekta, a u isto vrijeme sredstva nisu planirana za cijelo to razdoblje u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu obzirom da će se projektne aktivnosti nastaviti i nakon 2019. godine.

Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. u obvezi je osigurati sredstva za financiranje poreza na dodanu vrijednost kao i za sve neprihvatljive troškove vezane za financiranje provedbe Projekta.

ODLUKA

Sredinom 1970-ih na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, upozoravaju iz MMF-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je vlade razvijenih država da pomognu radnicima. Treba ih zaštititi, kažu iz MMF-a, od posljedica liberalizacije međunarodne trgovine, koja nakon svjetske krize iz 2008. postaje sve nepopularnija.

Slobodna je trgovina, naime, djelomice urodila gubitkom radnih mjesta i osjećajem zanemarenosti kod velikog dijela stanovništva. To je dovelo do Brexita, dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a i do širenja populističkih pokreta. MMF smatra da države trebaju smanjivati socijalne nejednakosti i da radnike treba bolje plaćati. Taj »međunarodni financijski policajac« poziva vlade neka troše više novca za obrazovanje ljudi i za prekvalifikaciju radnika kako bi mogli raditi na bolje plaćenim radnim mjestima.

Ublažiti šokove

U zajedničkom izvješću koje su sastavili MMF i Svjetska trgovinska organizacija (WTO), od vlada se traži da ojačaju mreže socijalne sigurnosti zaposlenih i poduzmu ostale mjere kako bi se ublažili šokovi globalizacije. Slobodna je trgovina dovela do veće konkurencije i premještanja industrije sa Zapada u zemlje u razvoju. MMF procjenjuje da je iz SAD-a, primjerice, više od milijun radnih mjesta »odselilo« u Kinu.

– Više treba napraviti da bi se ublažile nedobrodošle nuspojave vidljive na nekim područjima, kao što su rast nejednakosti, gubitak radnih mjesta te dugotrajni ekonomski i socijalni problemi – rekla je Christine Lagarde, izvršna direktorica MMF-a.

Radnicima se može pomoći »poticanjem rasta i boljom raspodjelom dobara«, tvrdi Lagarde. Istina, MMF upozorava da za gubitak radnih mjesta u razvijenim zemljama nije kriva samo slobodna trgovina. Tome je najviše pridonio tehnološki napredak. Međutim, MMF je priznao da je problem i u tome što su usporedo s globalizacijom rasle i socijalne nejednakosti, što kod velikog dijela stanovništva stvara osjećaj prikraćenosti.

Mnoštvo istraživača već je proteklih godina upozorilo da plaće zaposlenih na razvijenom Zapadu već 40 godina stoje u mjestu, ili realno padaju. To je konačno potvrdila i skupina MMF-ovih stručnjaka, koji su objavili da »udio u nacionalnim dohocima, koji se isplaćuje radnicima, pada od 1980-ih godina«. Istodobno, kažu, povećava se udio kolača koji se preraspodjeljuje u korist kapitala. Radnici su u sve većem gubitku.

Okretanje sebi

– Udio rada u dohotku pada, što znači da plaće rastu sporije od produktivnosti, odnosno od količine proizvedenih dobara po satu rada. Rezultat toga jest da sve veći dio rastuće produktivnosti odlazi kapitalu – kažu stručnjaci MMF-a. Kad se udio radnika u ukupnom kolaču smanjuje, onda dohodovne nejednakosti rastu.

Primjerice, sredinom 1970-ih godina na plaće zaposlenih odlazilo je 54 posto od nacionalnog dohodovnog kolača u Europi, SAD-u, Japanu, Australiji i ostalim razvijenim zemljama. Danas se udio plaća u raspodjeli nacionalnog dohotka smanjio na 51 posto, na najnižu razinu u pola stoljeća, kažu iz MMF-a.

– Budući da se gospodarski rast usporio, sve je raširenija spoznaja da koristi od tog rasta nisu široko raspodijeljene. To je ojačalo zazor prema ekonomskoj integraciji i poduprlo politiku okretanja sebi – kažu stručnjaci MMF-a. Christine Lagarde predlaže vladama da povećaju minimalne plaće, tamo gdje je to moguće, kao i da ojačaju progresivno oporezivanje. To znači da bogati trebaju plaćati daleko veće poreze od siromašnih. »MMF-ova istraživanja pokazuju da će izbjegavanje pretjeranih nejednakosti pomoći gospodarskom rastu«, rekla je ovih dana direktorica MMF-a.

– Prvi i najvažniji korak jest da se uozbiljimo kad je riječ o uključivom rastu – poručuje Lagarde političarima. Kad stidljivo spominje frazu »uključivi rast«, Lagarde vjerojatno misli na daleko jasniju poruku koju je britanska premijerka Theresa May izdvojila kao najvažniju pouku političkog potresa koji se lani dogodio u Britaniji. To je pouka da države i njihova gospodarstva »moraju djelovati za sve ljude, a ne samo u korist povlaštene manjine«.

Čini se da od MMF-a – financijske institucije koja je desetljećima zaštitnik interesa kapitala, u svijetu uređenom po njegovoj mjeri – ne treba očekivati velike promjene u zaštiti radnika. Promatrači vjeruju da su se MMF, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija odjednom sjetile radnika zato što se boje da će negativne posljedice globalizacije potkopati slobodnu trgovinu, dovesti do jačanja protekcionizma, ali i do promjena u radu tih triju svjetskih institucija.

Britanski Financial Times podsjeća da su Sjedinjene Države oduvijek imale presudan politički utjecaj u funkcioniranju tih triju svjetskih institucija. Te institucije sada žele vidjeti kojim će smjerom krenuti Trumpova administracija. Nastoje izbjeći promjene koje je najavio novi američki predsjednik. Budući da je SAD sve veći uvoznik robe i da se njegov trgovinski deficit povećao na rekordnih 500 milijardi dolara, Trump je najavio da će uravnotežiti trgovinu s ostatkom svijeta, posebice s Kinom, Japanom i Njemačkom. Te tri zemlje proteklih su desetljeća postale najveće dobitnice slobodne trgovine u svijetu, jer imaju i najveće trgovinske viškove, najveći izvoz.

Mač protekcionizma

Stoga nije neobično da su dužnosnici MMF-a, Svjetske banke i WTO-a nedavno iz Berlina odaslali zajedničku poruku radi obrane slobodne trgovine u svijetu.

– Ograničavanje trgovine bilo bi poput samonanesene rane, rekla je Lagarde, tvrdeći da bi to naškodilo gospodarskom rastu u svijetu. Ona je još jednom pohvalila sadašnju »globalnu ekonomsku i financijsku arhitekturu«, upozorivši da »mač protekcionizma« visi nad svjetskom ekonomijom. Međutim, nije dugo trebala očekivati odgovor. Američki državni tajnik za trgovinu Wilbur Ross oštro je odvratio direktorici MMF-a da se »razmeće parolama« i da govori »besmislice«.

»SAD se ponaša manje protekcionistički i od Europe, i od Kine, i od Japana«, oštro je odvratio Ross u intervjuu Financial Timesu prošlog vikenda. »Mi imamo trgovinske manjkove sa svim tim zemljama. Zato one i govore o slobodnoj trgovini. U stvarnosti, pak, one provode protekcionizam. I svaki put kada nešto učinimo da bismo se obranili, oni to nazivaju protekcionizmom. To je besmislica«, izjavio je Ross. Prema njegovim riječima, Lagarde i drugi »parolaši« nastoje zaštititi sustav koji je pridonio tome da američki trgovinski deficit od 1970-ih godina naraste poput balona, na 500 milijardi dolara. Amerika, prema riječima Rossa, više neće tolerirati stvaranje njezinih trgovinskih manjkova da bi ostali u svijetu imali viškove.

Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona

Nakon što se tri godine radilo na izradi jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, odustaje se od takvog jedinstvenog zakonskog rješenja koje bi obuhvatilo zaposlene u obrazovanju, znanosti, kulturi, socijali, zdravstvu, policiji, carini, zatvorskom sustavu, kao i državnim tijelima.

Naime, Vlada Nacionalnim planom refomi kojeg priprema i kojeg bi do kraja travnja trebala uputiti Europskoj komisiji, ne odustaje od novog zakona o plaćama, međutim odustaje od jedinstvenog zakona. Tako će se donijeti dva dokumenta – jedan koji će regulirati plaće u državnoj upravi te drugi koji će se odnositi na javnu upravu. Cilj je redividirati sustav plaća u državnoj i javnoj upravi, a prema šturim informacijama koje su za sada poznate, Vlada kani promovirati stimulativan, objektivan i pravedan sustav nagrađivanja, napredovanja i zapošljavanja službenika.

Pravedan sustav

Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona. Iako je i njegova namjera bila uvesti objektivan i pravedan sustav nagrađivanja i napredovanja, iz tada predloženih ideja nije bila vidljiva mogućnost nekih velikih skokova unutar sustava, pa i prelazaka iz jednog u drugi platni razred. Naime, tada je predlagano deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda, a bila je otvorena i mogućnost uvođenja još dva dodatna platna razreda za vojsku i policiju.

Ujednačavanje cijene rada u cijelom javnom sektoru, misao je vodilja Vlade zbog kojih se ulazi u kreiranje novih zakonskih rješenja, koja nikako da ugledaju svjetlo dana. Tako je ideju jedinstvenog zakona prihvatila i bivša vlada Tihomira Oreškovića te je dodatno razradila, namjeravajući jedinstvenim zakonom obuhvatiti oko 390 tisuća zaposlenih.

Osim državnih i javnih službi u kojima je oko 250 tisuća zaposlenih, planirali su u jedinstveni zakonodavni okvir uključiti i agencije, zavode, fondove, javne ustanove, a u drugoj fazi i zaposlene na lokalnoj i regionalnoj razini u tijelima uprave, ali i komunalnim poduzećima. Planovi dviju bivših vlada bili su i kontrola kolektivnih pregovora u javnim poduzećima. SDP-ova koalicijska Vlada planirala je ujednačiti opće odredbe kolektivnih ugovora, primjerice njihovo trajanje, dok je bivša HDZ-Most Vlada najavljivala kako neće kontrolirati sadržaj kolektivnih ugovora, nego njihove financijske učinke. No, ta je Vlada prekratko trajala da bi iznjedrila zakonodavna rješenja. Za sada nije posve jasno planira li aktualna Vlada kontrolirati pregovaračke procese u javnim poduzećima, što je još kod prvih najava izazvalo revolt predstavnika radnika javnih poduzeća.

Kontrola pregovora

Ujednačavanje plaća, pod geslom »jednaka plaća za jednak rad« tako je nešto što na tragu svojih prethodnika namjerava provesti aktualna Vlada. Premda, još nije posve jasno kako će se postaviti prema javnim poduzećima i namjerava li i tamo kontrolirati pregovaračke procese ili samo plaća članova Uprava. Naime, plan je njihova primanja povezati s rezultatima srednjoročnih strateških planova, posebno kada je riječ o strateškim trgovačkim društvima.

I aktualna Vlada je prihvatila SDP-ovu ideju o osnivanju središnjeg koordinacijskog tijela za pregovore u javnom sektoru, kojim bi, prema ranijim planovima, trebalo držati pod kontrolom pregovore na svim razinama.

Novi sustav plaća proširit će se na sve zaposlenike

Na naš upit zbog čega se odustalo od donošenja jedinstvenog zakona o plaćama te se pripremaju dva, u resornom ministarstvu rada odgovaraju:

– Revidiranje sustava određivanja plaća provodit će se u dvije etape. Polazeći od načela jednakosti plaća (jednaka plaća za jednaki rad odnosno rad jednake vrijednosti), neovisno u kojem sektoru zaposlenik radi, novi će se sustav plaća proširiti na sve zaposlenike.