Posts Tagged obavijesti

To više nije pitanje samo sindikata, nego cijelog društva, to je pitanje budućnosti zemlje, stvaranja neprijateljskog okruženja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav, kaže Krešimir Sever

Nestandardno, atipično zapošljavanje, odnosno fleksibilniji oblici rada, pokazao je i novi OVI indeks Ekonomskog instituta, u porastu je u Hrvatskoj.

Prije devet godina udio oglasa za posao s ugovorima na određeno vrijeme u ukupnom broju oglasa za posao bio je 20,8 posto, da bi lani porastao na 47,2 posto. Posljedica je to s jedne strane krize u kojoj su se poslodavci teže odlučivali zapošljavati radnike za stalno, ali i promjena Zakona o radu koje su olakšale zapošljavanje na određeno vrijeme te, među ostalim, značajno olabavile uvjete za poslovanje Agencija za privremeno zapošljavanje te omogućile dopunski rad.

U kojoj mjeri je fleksibilizacija radnog zakonodavstva potaknula atipično zapošljavanje svjedoče i podaci Europskog statističkog ureda prema kojima u Hrvatskoj atipični oblici zapošljavanja rastu brže nego u drugim članicama, a udio radnika koji su u nekom obliku rada na određeno vrijeme veći je od prosjeka EU-28 za više od sedam postotnih bodova.

Snažnija edukacija

Hrvatska, tako, ubrzano upoznaje model atipičnog rada koji je proteklih godina sve više i više pod povećalom. Ne upozorava više samo europski sindikalni pokret na pogubnost cjepkanja radnih mjesta, već i stručna javnost jer se iz istraživanja u istraživanje dokazuje kako su fleksibilni oblici rada doveli do porasta siromaštva među radnom populacijom. A to i sama Europska komisija priznaje u svojim dokumentima. U nedavnoj analizi, francuski ekonomisti Philippe Askenazy i Christine Erhel među ostalim zaključuju kako bi se politike, umjesto na fleksibilizaciju tržišta rada trebale usmjeriti na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kao i snažniju edukaciju nisko kvalificirane radne snage. Oni navode kako je fleksibilizacija radnih odnosa u krizi dijelom korištena kao lijek za smanjenje nezaposlenosti. No, ona ne samo da narušava kvalitetu radnih mjesta već se odražava i na smanjenje produktivnosti. Izračunali su, na primjeru Francuske – za 20 posto.

Velika gospodarstva Europe – Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija – primjećuju autori, doživjele su oštar pad produktivnosti u jeku krize, između 2008. i 2010. godine, i sporo se vraćaju na razine iz predkriznog vremena. Objašnjenje tog fenomena vide u politikama zapošljavanja koje više od desetljeća promoviraju mnoge vlade. One su rezultirale smanjenjem klasičnih radnih mjesta na neodređeno, odnosno deregulacijom ugovora o radu na neodređeno vrijeme, uz istodobnu promociju atipičnih oblika rada.

Mini poslovi

Drugim riječima, rasli su fleksibilni oblici zapošljavanja, kao što je rad na određeno vrijeme, povremeni rad, rad sa skraćenim radnim vremenom, »nulsatni« ugovori, samozapošljavanje. Za Hrvatsku je, pak, specifično samozapošljavanje, rad na određeno, agencijski rad te studentski rad koji se nerijetko iskorištava, odnosno pokriće je za ugašeno klasično radno mjesto koje onda dijele dva ili više studenata.

Specifičnost je i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje je praktično proteklih godina bilo jedina mogućnost ulaska mladih na tržište rada. No, Vlada je još svojim programom rada najavila daljnju fleksibilizaciju radnih odnosa. U ovoj godini tako će se obaviti usklađivanje Zakona o radu (ZOR) s direktivama EU-a, dok se iduće godine »otvara« kompletan zakon. U kojem smjeru, donekle oslikava sam ministar rada navodeći kako njime valja obuhvatiti nove oblike rada. A to će u praksi zasigurno značiti i mogući pokušaj reaktiviranja mini poslova, ideje koja je za SDP-ove koalicijske Vlade propala pod pritiskom javnosti.

Zbijanje redova

– Sindikati ne mogu poduprijeti daljnju fleksibilizaciju radnog zakonodavstva. Ali, to više nije pitanje samo sindikata, nego cijelog društva, to je pitanje budućnosti zemlje. To je pitanje stvaranja neprijateljskog okruženja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav – veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izražavajući bojazan da »nas čekaju teška vremena«, a »ako padnemo na tom ispitu, gotovo je«.

Nesigurni poslovi samom radniku donose niža primanja i nerijetko o takvim radnicima treba skrbiti i socijalni sustav, a s druge strane gube sustavi socijalne sigurnost i cijela ekonomija. Na taj probem ukazuju i francuski istraživači ističući kako politika zapošljavanja zasnovana na nižim troškovima rada i fleksibilnijim oblicima rada ne samo da utječe na produktivnost rada, već ugrožava i financiranje socijalnog modela države.

Sindikati su još za vladine programske najave fleksibilizacije radnog zakonodavstva oštro poručili da to neće dopustiti, a žele li se obraniti, već bi sada trebali početi zbijati redove za promjene koje će brzo stići.

IZVOR

U sljedećih pet godina u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložit će se 10 milijardi kuna, a od toga će 85 posto sredstava biti osigurano iz fondova EU. Uz sedam milijardi kuna, koliko će biti “teško” investicijsko održavanje, ukupna ulaganja u željeznicu tako će u pet godina iznositi 17 milijardi kuna. To je jedan od naglasaka s konferencije Željeznica – generator rasta? Da ili ne? koja je jučer održana u Zagrebu u organizaciji Saveza za željeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice županija.

Strateški su ciljevi Europske unije do 2050. povećanje udjela željezničkog prijevoza na udaljenosti većoj od 300 kilometara te putnika i tereta za više od 50 posto, a do istog razdoblja potrebno je udio prijevoza putnika automobilom smanjiti na ispod 50 posto. U Savezu za željeznicu navode da prijevoz putnika treba preusmjeriti na održive modove prijevoza – pješačenje, bicikliranje i javni prijevoz. Što se tiče javnog prijevoza, on mora počivati na integriranim sustavima gdje se zajedničkom kartom može putovati bilo vlakovima, autobusima, tramvajima… U takvim sustavima najveći dio prijevoza također bi trebao biti na željeznici.

Na konferenciji je rečeno da razvijene zemlje ulažu mnogo u razvoj željeznice zbog mnogo dobrih razloga. Tako, primjerice, svaki uloženi euro u razvoj željeznice vraća četiri eura dobiti u gospodarstvo. Željeznica je znatno učinkovitija ekološki, energetski i prostorno od cestovnog prijevoza. Dvokolosiječna moderna pruga, primjerice, može u istoj jedinici vremena prevesti putnika i robe kao i autocesta sa 16 trakova. Upozoreno je da za svaki kilometar koji prevali bilo koji automobil u Europi naše društvo mora izdvojiti prosječno jedan euro po kilometru za eksterne troškove prometa te ostale troškove poput infrastrukture i parkiranja. Željeznica za isti prijevoz generira u prosjeku deset puta manje troškove uz znatno veće ekonomske i društvene efekte za građane i gospodarstvo. Ti se efekti očituju uz znatno veću realnu mobilnost radnog i ostalog stanovništva, smanjenje iseljavanja stanovništva, pozitivne učinke na vrijednost nekretnina i na vrijednost biznisa u željeznici. To praktično znači da za svu vrijednost ulaganja željeznica vraća višestruke iznose društvu i gospodarstvu, poručeno je.

IZVOR

Željeznicu su zapostavljale sve dosadašnje vlade iako bi Hrvatska od razvoja željezničkog prometa imala višestruke gospodarske i društvene koristi, glavni je zaključak skupa “Željeznica, generator rasta – da ili ne?”

Na skupu koji je održan u utorak u organizaciji Saveza za željeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice županija, rečeno je da su strateški ciljevi Europske unije do 2050. godine povećati udjel putničkog i robnog željezničkog prijevoza na udaljenostima preko 300 kilometara za više od 50 posto.

Modernizacija željeznice

Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić želi da željeznica s pratećom industrijom i lukama postane strateška industrija kojoj bi vlade trebale posvetiti posebnu pažnju. Traži hitnu i ubrzanu modernizaciju željeznice upozoravajući kako bi u protivnom za nekoliko godina mogla biti potpuno nepotrebna.

– Razvijene zemlje u željeznicu ulažu puno, a svaki euro uložen u razvoj željeznice vraća četiri eura dobiti gospodarstvu. Željeznica je ekološki, energetski i prostorno znatno učinkovitija od cestovnog prijevoza, rekao je Maršić. Ističe da za svaki kilometar koji prevali automobil u Europi, društvo za parkiranje i druge troškove infrastrukture mora prosječno izdvojiti jedan euro. S druge strane, željeznica u prosjeku stvara desetak puta manje troškova uz znatno veće efekte za građane i gospodarstvo.

Cestovni promet kao glavno logističko sredstvo

Zapostavljenost hrvatskih željeznica potkrijepljena je podatkom kako je udio željeznica u teretnom prometu na razini EU-a 28 posto, a u Hrvatskoj tek 17 posto dok je udio željeznica u putničkom prometu u EU-u 8,4 posto, a kod nas tri posto. Osim pruga, rečeno je, u dosta lošem stanju su i kolodvori. Izaslanik predsjednice Republike Darinko Bago rekao je da bi Hrvatska imala velike koristi od dobrih željeznica i modernih pruga, no i on tvrdi kako je željeznica zapostavljena.

Za predsjednika Nadzornog odbora HŽ Infrastrukture Ivana Miloša u Hrvatskoj se, iako je bitno skuplji, cestovni promet gotovo prešutno nametnuo kao glavno logističko načelo. Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je hrvatski vanjski dug uz ostalo narastao i zbog ulaganja u cestovni promet. On tvrdi kako bi se uz ulaganja od desetak milijardi kuna u željeznicu moglo otvoriti 20.000 novih radnih mjesta.

Potpredsjednik Saveza za željeznicu Zvonimir Viduka naglasio je da su, uz hrvatsku stagnaciju željezničkog prijevoza, neke zemlje poput Poljske, Češke ili Rumunjske posredstvom željezničkog sektora razvile svoje industrije.

Prodekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinarić naveo je da željezničkom sektoru nedostaje kvalitetnih planova koje bi pratilo gospodarstvo. Za bivšeg direktora HŽ-a Marijana Klarića stanje u željezničkom sektoru nije tako crno. Za njega u Hrvatskoj ne postoji bolji projekt od riječke nizinske pruge.

Istaknuti su i neki projekti obnove ili izgradnje željezničke infrastrukture, pa su recimo u tijeku projekti pruga Dugo Selo – Križevci, vrijedan 198 milijuna eura, Gradec – Sveti Ivan Žabno (29,3 milijuna eura) te Rijeka – Brajdica (198 milijuna eura) dok su u pripremi projekti Križevci – Koprivnica (297 milijuna eura), Zaprešić – Zabok (80,5 milijuna eura), Vinkovci – Vukovar (70 milijuna eura) i Zagreb – Savski Marof (475 milijuna eura).

IZVOR

Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu danas, u utorak 9. svibnja 2017. održana je konferencija „Željeznica – generator rasta? Da ili ne?“ na kojoj se okupilo oko 180 predstavnika znanosti, struke i industrije vezane uz željeznicu te politike. Svrha konferencije bila je aktualizacija teme željeznice u hrvatskoj javnosti te poticanje donositelja odluka na strateško promišljanje i aktivno rješavanje problema željezničkog prometa, kao i ukazati na ekonomsku i društvenu važnost željezničkog sustava, kao i prateće industrije. Konferenciju je organizirao Savez za željeznicu uz potporu Hrvatske gospodarske komore, FPZ-a i Hrvatske zajednice županija te desetak sponzora. U ime pokroviteljice Konferencije, predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, skup je pozdravio predsjednik Hrvatskih izvoznika i direktor Končar industrije Darinko Bago.

Generalni odgovor na pitanje koje je konferencija postavila bio je: da, željeznica može i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. To praktično znači da svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode za gospodarstvo i građane kroz mobilnost stanovništva te kroz teretnu logistiku. Time se može utjecati na rast BDP-a i na smanjenje iseljavanja. Ali, naglašeno je da se nikako ne smiju ponoviti greške koje su se desile sa građevinskim sektorom koji je nakon izgradnje hrvatskih autocesta otišao u stečaj jer se istodobno nije pripremio za nastup na međunarodnom tržištu.

Konferencija se odvijala kroz dva panela. Na prvom su sudjelovali predstavnici željezničkih tvrtki i željezničke industrije, ekonomski analitičari, znanstvenici i predstavnici HGK. Na drugom su sudjelovali predstavnici političkih stranaka HDZ-a, SDP-a, Živog zida, ORAH-a, jedan nezavisni župan i predstavnik Saveza za željeznicu. Na prvom panelu pokušali su se dijagnosticirati razlozi zaostajanja željeznice u Hrvatskoj u odnosu na parametre EU te ponuditi rješenja za bolju željeznicu, a na drugom su političari – bivši dužnosnici pokušali opravdati svoje dosadašnje odluke vezane uz željeznicu, a aktualni dali obećanja da će željeznica sada biti prioritet.

Kao ključne riječi koje bi mogle pridonijeti boljoj željeznici na oba panela istaknute su: dugoročna strategija i kontinuitet u njenom poštivanju, bolja koordinacija među dionicima vezanim uz željeznički promet, te odgovorno upravljanje sustavom željeznica. Naime, svi sudionici istakli su da nije problem u novcu – novca ima samo ga se ne koristi racionalno. Do 2020. godine u europskim fondovima osigurano je 10 milijardi kuna, ali kako je rekao pomoćnik ministra pomorstva prometa i infrastrukture Josip Bilaver, Hrvatska je u EU ušla nespremna i nema gotovih projekata na koje bi se taj novac potrošio. Ekonomski analitičar Damir Novotny istakao je da tih 10 milijardi kuna znači i 20.000 novih radnih mjesta. Zamjenik predsjednika Saveza za željeznicu i direktor tvrtke Altpro Zvonimir Viduka rekao je to da domaća željeznička industrija vidi svoju šansu u tim projektima jer je preživjela dosadašnjih dvadeset i pet godina premalog ulaganja u željeznicu isključivo zbog toga što se okrenula stranim tržištima. Prodekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinarić, kao temeljni problem naveo je realizaciju prošle prometne strategije (1999.- 2010.) u kojoj se na željeznice potrošilo samo 7 posto ukupnog novca, a preko 80 posto potrošeno je na autoceste. „Izmučeni bjesomučnim investicijama u ceste“ sada imamo kvalitetne i prazne ceste sa fiskalnim dugom koji prijeti državnoj likvidnosti i loše željeznice koje ne mogu nadoknaditi izgubljene godine. Kao rješenje predložio je formiranje agencije koja će upravljati investicijama u željeznicu kako bi one postigle očekivani efekt – a to je konkurentna prijevozna usluga i kvalitetan prijevozni proizvod.

Admiral Davor Domazet Lošo naveo je to da u svijetu postoji 17 geostrateških prometnih točaka, a Luka Rijeka jedna je od tih sedamnaest (i jedna od samo 4 u Europi). Ali ta prednost nije iskorištena i sami smo sebe izolirali jer nismo napravili nizinsku prugu. Ne postoji dilema treba li se ona graditi ili ne, nego samo pitanje tko će je prije i brže napraviti.

Akademik Ivan Miloš ustvrdio je to da se i ovakvim željeznicama koje trenutno imamo, učinkovitost može povećati za 500 posto, uvođenjem integriranih sustava praćenja prometa, umrežavanjem svih dionika na jednoj platformi, samo kad bi se birokracija prestala opirati novim rješenjima.

Bivši direktor HŽ-a Marijan Klarić optimistički je sa prisutnima podijelio svoje iskustvo dugogodišnjeg željezničara i čelnika u dva mandata, na način da je pohvalio tisuće vrijednih ljudi koji strpljivo i vrijedno rade na željeznici, čekajući da ona postane državni prioritet. I on se složio s konstatacijom da novca ima, samo se struka i politika trebaju dogovoriti oko scenarija, strategije i ciljeva i svi zajedno bez podjela i optuživanja krenuti raditi.

Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj objasnila je ulogu HGK u povezivanju industrije i željeznice, a Sanja Vučić, zamjenica direktorice razvoja HŽ Infrastrukture iznijela je podatke o ulaganjima u infrastrukturu koja se financiraju iz EU fondova.

Na „političkom panelu“ bilo je vrlo živo. Tihomir Lukinić, glavni tajnik Živog zida rekao je to da kad Živi zid dođe na vlast „ministra prometa tražit ćemo na Fakultetu prometnih znanosti“, a za izradu ukupne strategije Hrvatske formirat će „Odbor za budućnost“ koji će odrediti smjer kojim Hrvatska treba ići. Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je to da ćemo sve projekte koje smo osmislili u strategiji moći ostvariti „..kad izmislimo čarobnu formulu financiranja“. Predsjednik ORAH-a Mladen Novak, podsjetivši na stav jednog ministra financija RH iz devedesetih – da je rješenje za željeznicu da se ona zatvori, a radnike pusti kući i isplaćuje im plaća – okarakterizirao je to kao prosječan stav dosadašnje politike prema željeznici. U drugom panelu sudjelovao je i župan bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs koji je ispričao svoje iskustvo dvadesetogodišnjeg lobiranja za prugu Gradec – Sveti Ivan Žabno (dio pruge Zagreb-Bjelovar) čija bi gradnja trebala završiti ove godine. Istakao je i važnost željeznice za lokalnu zajednicu jer omogućava mobilnost stanovništva i zaustavlja iseljavanje.

Zaključujući konferenciju, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić rezimirao je ciljeve organizacije ovakvih diskusija koje će Savez nastaviti i dalje:

„Dvadeset pet godina ponavljamo istu priču o željeznici kao generatoru gospodarstva. U tom razdoblju broj željezničara smanjen je za 30.000. I danas je upravo 41 radnik ostao bez posla u HŽ Cargu, a istodobno Njemačke željeznice zapošljavaju 10.000 novih radnika. Ali unatoč tomu, još nije kasno, moramo sačuvati ono što imamo, od infrastrukture do ljudi, ne smijemo mijenjati strategije sa svakom promjenom vlasti, na vodeća mjesta moramo postavljati stručne, odgovorne i moralne ljude, a češće pitati korisnike što očekuju od željeznice i raditi u njihovom interesu. Moramo prestati trošiti novac na način da od njega nemamo ništa. Zato će Savez za željeznicu nastaviti sa ovakvim javnim razgovorima i dalje. Želja je nastaviti pritisak na donositelje odluka u cilju stvaranja moderne i učinkovite željeznice, kao nositelja integriranog prijevoza putnika te intermodalnog prijevoza tereta, odnosno željeznice kao važnog dijela održivog prometnog sektora Hrvatske.“

Vlatka Škorić

IZVOR

Sa središnjega sindikalnog prosvjednog skupa održanog na Međunarodni praznik rada u Slavonskom Brodu, pod geslom “Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta”, upućena je poruka Vladi u kojoj se zahtijevaju veće plaće za hrvatske radnike, povećanje minimalne plaće i bolji uvjeti za rad te pravo na dostojanstven život.

“Gospodo draga, ako je vama samo tako potrošiti još ponovno 100, 200 milijuna kuna za vaše egzibicije sa izborima, za vaše prepucavanje, onda niste dostojni niti ste zalužili ponovno se pojaviti pred nama i ponovno tražiti povjerenje hrvatskih građana. Stim novcima sagradite baremjednu bolnicu, barem jednu školu”, poručio je Vladi predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel u govoru na središnjem sindikalnom prosvjednom skupu održanomu brodskoj Tvrđavi.

Novosel je također rekao kako prosvjednici koji su se okupili u Slavonskom Brodu nisu na prosvjed došli zbog njega i njegovih sindikalnih kolega, nego zbog svojih obitelji kako bi poručili da žele da u Slavoniji ima radnih mjesta dostojnih radnika.

Obraćajući se prosvjednicima kojih se u Tvrđavi okupilo nekoliko tisuća, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske (NSH) Krešimir Sever rekao je kako je Slavonski Brod nekada bio simbol hrvatskog gospodarstva i industrije, a danas je to grad čiji građani nemaju pravo ne samo na radna mjesta, nego ni na čisti zrak.

Političarima “svih boja”: Nemate pravo biti neodgovorni prema narodu

“U ovom gradu ljudi nemaju pravo ni na kolektivne ugovore, niti na čisti zrak, niti na budućnost, niti na radna mjesta. Šaljemo poruku da nam je dosta, da imamo pravo na drukčije. Gospodarske i socijalne politike koje su se vodile u Europi, pa i u Hrvatskoj, tijekom krize osiromašile su gospodarstvo pa i građane”, ustvrdio je Sever rekavši kako hrvatski radnici danas s pravom traže povećanje minimalne plaće te svih plaća u privatnom i javnom sektoru. Po njegovim riječima, jedino povećanje plaća jamstvo je za otvaranje novih radnih mjesta i stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Političarima “svih boja” je poručio kako trebaju voditi računa da su na svojim položajima samo radi naroda.”Nemate pravo biti neodgovorni prema ovim ljudima i narodu, prema onima koji su odlučili ostati i onima koji su odlučili otići jer u Hrvatskoj ne vidi budućnost zbog vas”, kazao je Sever.

Govorila je i glavna sindikalna povjerenici PPDIV-a osječkog Kandita Brigit Strujić koja je navela kako je Slavonija nekada bila “puna zadovoljnih radnika dok danas iz te regije odlaze i mladi i stari”.

“U Slavonski Brod smo došli iz više razloga. U Brodu ljudi teško mogu disati, bukvalno zbog rafinerije, preneseno zbog izostanka života, izostanka rada, izostanka inicijative”, kazao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekavši kao građani Slavonskog Broda imaju pravo na čisti zrak i da im je država to dužna osigurati, a ako to ne čini, onda netko u državi ne radi dobro svoj posao. Ribić se također založio za rast plaća jer, rekao je, njihov rast osigurava i rast gospodarstva.

“Svi to govore, a nisu jedino čuli Bruxelles, Berlin i usnuli i poslušni Zagreb koji i dalje govori neistinu o tome da moramo smanjivati troškove rada da bi smo bili konkurentni. I dalje to ponavljaju kao papagaji, zaspali u vremenu i prostoru”, poručio je optuživši Vladu da milijardu kuna izdvaja iz državnog proračuna za stručno osposobljavanje radnika, a da najviše takav kadar zapošljavaju banke kojim je to besplatni kapital.

Optužio je i državu da je prevarila i udaljila se od svojih građana umjesto da im služi, a kao jednog od protagonista “takve politike” imenovao je ministra financija Zdravka Marića rekavši kako je Marić podigao neto plaće najbogatijima, a učitelju za 100 kuna, dok radniku ni toliko.

Do Tvrđave prosvjednici su došli u prosvjednoj povorci gradskim ulicama od željezničkog kolodvora noseći transparente koji su pozivali na poštivanje prava na rad, veće plaće i dostojanstven život radnika. U Tvrđavi im je, nakon prosvjednog skupa, poslužen grah uz prigodni zabavni program. Prosvjed su zajednički organizirali SSSH, Matica hrvatskih sindikata i Nezavisni hrvatski sindikat.

IZVOR