Posts Tagged obavijesti

Na današnjoj sjednici Vlada RH je utvrdila konačni prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o željeznici.

PITANJA KOJA SE UREĐUJU OVIM ZAKONOM

U skladu s pravnom stečevinom Europske unije Prijedlogom Zakona određuje se izuzeće od primjene važećeg Zakona o željeznici u smislu da se propisuje da se odredbe vezane uz neovisnost osnovnih funkcija i financiranje upravitelja infrastrukture, uvjeti za pristup uslugama i ubiranje naknada za korištenje željezničke infrastrukture te dodjela željezničkog infrastrukturnog kapaciteta ne
primjenjuju na infrastrukturu u privatnom vlasništvu koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta. U skladu s upitom iz EU Pilota briše se iz definicija pojam „željezničke infrastrukture“ (koji je određivao pravni status iste), te se pravni status određuje posebnim člankom a pojam i sastavni dijelovi željezničke infrastrukture ostaju određeni posebnim člankom. Mijenja se i definicija pojma industrijskog kolosijeka, pri čemu se briše određivanje pravnog statusa istog. Istovremeno se određuje da industrijski kolosijeci nisu sastavni dijelovi željezničke infrastrukture. Dodaje se, u skladu s Direktivom 2012/34/EU, i odredba da željezničku infrastrukturu uz jednake uvjete mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici na način propisan Zakonom o željeznici. U skladu s upitom iz EU Pilota briše se pojam „redovno održavanje željezničkog vozila“ (neispravan pojam za „heavy maintenance“) te se na odgovarajuća mjesta u Zakonu o željeznici navodi opisni tekst istog.

S ciljem uređivanja zemljišno-knjižnih odnosa i omogućavanja apliciranje projekata i povlačenje financijskih sredstava iz EU fondova mijenjaju se odredbe o imovinskopravnim odnosima željezničke infrastrukture. Određuje se da je građenje, modernizacija, obnova i održavanje željezničke infrastrukture u interesu Republike Hrvatske te s tim u vezi i pitanje izvlaštenja nekretnina. Novim dodanim člankom definira se pravni status željezničke infrastrukture. Određuje se da je željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju odluke o razvrstavanju željezničkih pruga, s pripadajućim elementima u vlasništvu Republike Hrvatske i javno dobro u općoj uporabi. Određuje se i nemogućnost otuđivanja i stjecanja stvarnih prava osim na propisani način.

U skladu s upitom iz EU Pilota u Prijedlog Zakona dodaje se odredba o poštivanju okvira za ubiranje naknada i dodjelu kapaciteta i posebna propisana pravila kod odgovornosti upravitelja infrastrukture za vlastito upravljanje, rukovođenje i unutarnji nadzor. U skladu s Direktivom 2012/34/EU dodaju se odredbe o donošenju poslovnog plana upravitelja infrastrukture uz obvezno prethodno savjetovanje s korisnicima i odredbe o vođenju registra imovine upravitelja infrastrukture te odredbe o obvezi suradnje upravitelja infrastrukture s drugim upraviteljima infrastrukture glede sustava za određivanje naknada za obavljanje usluga željezničkog prijevoza koji prelazi više od jedne infrastrukturne mreže unutar Europske unije i obvezi uspostave odgovarajućih postupaka.

S ciljem financijske konsolidacije uz postojeću odredbu u Zakonu u željeznici da se naknada za financiranje željezničke infrastrukture uplaćuje po litri naplaćene trošarine za energente u iznosu od 0,20 kuna na račun upravitelja infrastrukture, pri čemu se dodaje odredba da se taj iznos uplaćuje najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u državnom proračunu za pojedinu godinu.

U skladu s odredbama Direktive 2012/34/EU određuje se da željeznički prijevoznik, uz pravedne, nediskriminirajuće i transparente uvjete, dobiva pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi za obavljanje usluga međunarodnog prijevoza putnika, koje uključuje kabotažu i pristup uslužnim objektima, uz uvjet da regulatorno tijelo, na temelju zahtjeva nadležnog tijela ili zainteresiranih željezničkih prijevoznika, određuje da li je osnovni cilj usluge prijevoz putnika između kolodvora smještenih u različitim državama članicama na temelju mjera koje donosi Europska komisija.

Određuje se i obveza upravitelja infrastrukture za odgovorom u određenom roku na ad hoc zahtjeve za pojedinim trasama vlakova i procjenu potrebe za rezervnim kapacitetima koji će ostati na raspolaganju u okviru konačnog voznog reda i u slučaju zakrčene infrastrukture.

U skladu s odredbama Direktive 2012/34/EU dodaje se odredba da upravitelj infrastrukture, odnosno operator uslužnog objekta, ne određuje samo visinu naknade za željezničke usluge već i metodologiju načina izračuna naknada. U skladu s odredbama Direktive 2012/34/EU dodaje se odredba da se naknade za minimalni pristupni paket i za pristup prugom uslužnim objektima mogu izmijeniti kako bi se uzeo u obzir trošak onečišćenja okoliša uzrokovanog željezničkim prijevozom, prema veličini uzrokovanog onečišćenja.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o željeznici (EU)

IZVOR

Vladajući i oporba podržali su u srijedu u Saboru Konačni prijedlog zakona o osiguranju radničkih tražbina kojim se utvrđuju pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem te u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće.

Također, njime se utvrđuju vrste i opseg zaštićenih prava te uređuje djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina.

Podržavši Prijedlog zakona, Marija Jelkovac (HDZ) rekla je da su u njemu uvedene novine koje dovode do bolje zaštite potraživanja radnika u slučaju stečaja ili blokade računa poslodavca. “To je potrebno pogotovo u današnje vrijeme kada mnogi poslodavci ‘preko noći’ odlaze u stečaj, a potraživanja ostanu nenaplativa”, kazala je. Naglasila je da se tim zakonom, i u slučaju blokade poslodavca, štite egzistencijalna prava radnika te se njime predviđa i da isplaćena prava radnika budu izuzeta od ovrha.

Marta Luc Polanc (SDP) istaknula je da se tim zakonom uz ostalo radnicima osigurava egzistencijalni minimum jer se njime regulira isplata minimalne plaće u bruto iznosu, isplata minimalnih iznosa otpremnina, a putem Agencije jamči se isplata pravomoćno presuđenih iznosa naknade štete zbog ozljeda na radu ili profesionalnog oboljenja ako je zahtjev pokrenut prije blokade poslodavca ili pokretanja stečaja.

Prijedlog zakona podržao je u ime Kluba nezavisnih zastupnika i HSU-a Silvano Hrelja rekavši kako je u njemu podržan najveći broj primjedbi socijalnih partnera i ima i njihovu potporu, kao i Gospodarsko-socijalnog vijeća, a prijedlog toga zakona podržao je i Stjepan Čuraj u ime Kluba HNS-a.

Zastupnici HDZ-a i HNS-a podržali su i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama kojim se povećava transparentnost državnih potpora te dopunjuju postojeće odredbe u dijelu koji se odnosi na registar državnih potpora. Te izmjene i dopune Zakona, istaknuto je, odnose se samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

Zastupnici su raspravili i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora kojim se osigurava provođenje Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora. Iznos zajma je 22 milijuna eura uz rok otplate od deset godina, uključujući četiri godine počeka na otplatu glavnice.

IZVOR

Republika Hrvatska primila je potvrdu Europske komisije o odobrenju financiranja 15 prometnih projekata iz 3. Poziva CEF-a, u ukupnoj vrijednosti od 90.994.078,00 eura, od čega bespovratna sredstva, koja je Hrvatska dobila za provedbu ovih projekata, iznose 72.215.410,75 eura.

Dvanaest projekata dobilo je maksimalni iznos sufinanciranja od 85 posto, a njih 9 Hrvatska će provoditi samostalno, dok će 6 provoditi u partnerstvu s ostalim zemljama članicama.

Neki od projekata koji su odobreni na ovom, trećem Pozivu su: Nadogradnja infrastrukture i razvoj terminala i pratećih objekata u luci Slavonski Brod, Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka (Basin), Priprema dokumentacije za rekonstrukciju dionice željezničke pruge Oštarije-Škrljevo i dionice željezničke pruge Okučani-Vinkovci, Nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – cargo terminal Bakar, Nadogradnja infrastrukture u luci Rijeka – lučki komunikacijski sustav, Priprema Studije utjecaja na okoliš za rijeku Savu, Pridruživanje Croatia Airlines obitelji EGNOS, SESAR projekt Hrvatske kontrole zračne plovidbe, CROCODILE 3 Hrvatska i mnogi drugi.

Ukupno na tri Poziva CEF-a odobrena 32 prometna projekta u ukupnoj vrijednosti većoj od 422 milijuna eura

Odobrenjem ovih 15 projekata, Hrvatska ima odobreno ukupno 32 prometna projekta koji se sufinanciraju iz CEF-a, odnosno odobreno nam je projekata u ukupnoj vrijednosti 422.808.914,15 eura, čime smo na 93,05% iskorištenosti CEF instrumenta za promet. Podsjetimo, Republici Hrvatskoj, odnosno Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kao koordinatoru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) na dosadašnja dva poziva odobreno je 17 projekata sa ukupnim sufinanciranjem od 350.593.503,40 eura bespovratnih sredstava.

Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) je instrument je osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unapređenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pomoću kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Cilj instrumenta je pomoći u stvaranju međusobno povezanih mreža visokih performansi širom Europe, koje će biti ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.

IZVOR

Na portalu e-savjetovanje otvorena je javna rasprava o Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.) – https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=5509

Javna će rasprava trajati do 8. srpnja.

Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljuje izmjene Zakona o radu, a koje idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnih mjesta i novih oblika rada, hrvatski radnik strahuje od tog procesa jer je bauk nesigurnosti radnog mjesta sve veći.

Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju više nema te da je dosad samo išla naruku poslodavaca. Upozorava na to i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. Govori, istina, u prilog oporavku na tržištu rada, no ističe i rast rada na određeno. U prva četiri mjeseca 2017. godine potražnja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no čak 47 posto oglašenih radnih mjesta bilo je na određeno.

Iznad prosjeka EU-a

– Daljnje fleksibilizacije ne može biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona naruku radniku, da može pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih čak 19,3 posto radi na određeno, a prosjek Europe je 12 posto – upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Račanovu i Milanovićevu, te dodaje da tu praksu sada prihvaća i HDZ-ova.

– Fleksibilizaciji rada na štetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se snažno otvorio prostor za rad na određeno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne može jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budućnosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drastično smanjuje potencijale zemlje koja bilježi najveći rast udjela rada na određeno u EU-u – upozorava Sever te podastire poražavajuće brojke: “U ožujku je čak 94 posto novozaposlenih na određeno.” Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere – rad na određeno, rad preko agencija, angažman studenata.

Nesigurni oblici rada znače nezadovoljnog radnika s manjom produktivnošću.

– Svi ti trendovi su neizbježnost. Na djelu je ljudožderski kapitalizam, profit pod svaku cijenu. Mi tu ništa ne možemo – slikovito komentira đakovački ekonimist Mirko Križić.

Na rast rada na određeno upozoravaju i u Sindikatu turizma i usluga (STUH). Upravo u turizmu ovo ističu kao boljku – brojni poslodavci rad na neodređeno zamijenili su ugovorima na određeno i sezoncima.

– Iz najava ministra Ćorića o izmjenama radnog zakonodavstva vidljiva je namjera daljnje fleksibilizacije, a već ovo što je dosad napravljeno s ugovorima na određeno poprima ozbiljne razmjere. I agencijski poslovi na putu su fleksibilizacije što ljude odvodi izvan zemlje – kaže predsjednik STUH-a Eduard Andrić.

Reforme potrebne

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tržište rada jedno od područja na kojemu su reforme najpotrebnije.

– Činjenica je da je od početka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na određeno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije čudno. Do početka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurnošću poslovanja taj se broj značajno povećao. U državama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapošljavanja od ugovora na određeno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati širu sliku – kaže HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.

Kako najave o izmjenama ZOR-a idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnog mjesta, a Vlada istovremeno promiče mjere za demografski oporavak, Krešimir Sever kaže kako je tu na djelu dihotomija unutar iste vlasti. Na upit hoće li dići glas protiv ovakvih najava izmjena ZOR-a, sindikalisti zasad oprezno odgovaraju. “Zasigurno ćemo organizirati industrijske akcije, no od mjerodavnih želimo čuti što se točno sprema”, kaže Andrić.

– Nastavi li se s fleksibilizacijom, nemamo izbora jer Hrvatska to ne može podnijeti. Ne može postojati takva politika koja će se do te mjere odnaroditi. Ako nam se to izmjenama ZOR-a sprema, onda na ulicu trebaju izaći svi, i radnici, i umirovljenici zbog svojih unuka, i roditelji zbog svoje djece, i mladi zbog svoje budućnosti”, kaže Sever.
Suzana ŽUPAN

MRMS: Štititi radnike i pridonijeti razvoju poduzetništva

Na naš upit o tome na što će se konkretno odnositi izmjene ZOR-a te kako komentiraju najave o daljnjoj fleksibilizaciji radnih mjesta i novim oblicima rada, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) stigao je kratak odgovor. “Promišljanja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava usmjerena su k pronalaženju izmjena radnog zakonodavstva koje će pridonijeti razvoju poduzetništva u Hrvatskoj, a istodobno u što većoj mjeri štititi položaj radnika, u suradnji s našim socijalnim partnerima, uz istodobno kontinuirano usklađivanje s europskom pravnom stečevinom”, odgovor je Ministarstva.

Stjepan Šterc
demograf

Nesigurnost radnog mjesta okidač za iseljavanje

Najave daljnje fleksibilizacije radnih mjesta zabrinjavaju i demografe. “Od 2011. u migracijama sudjeluje više od 50 posto stanovništva u dobi od 19 do 39 godina. Od 2011. do danas napustilo nas je, prema podatcima stranih država, više od 250.000 ljudi od kojih je oko 180.000 radno aktivne dobi, dobre obrazovne strukture. To nije ruralna migracija. Hrvatsku napuštaju i nezaposleni i zaposleni, a nesigurnost radnog mjesta pokazala se kao dominantan, prevladavajući razlog”, upozorava demograf Stjepan Šterc.

Nataša Novaković
direktorica HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale

Radne odnose fleksibilizirati u korist i poslodavca i radnika

“HUP snažno podržava intenciju MRMS-a da se iduće godine krene sa značajnim reformama, te da se radni odnosi učine fleksibilnijima na obostranu korist i poslodavaca i radnika. HUP izmjene ZOR-a smatra nužnima jer sadašnji Zakon ne prati trendove ni promjene nastale na tržištu rada zbog digitalizacije. U posljednjih 10 godina način na koji obavljamo svoje poslove drastično se promijenio, velik broj poslova može se obavljati čak i samo upotrebom pametnih telefona i prijenosnih računala. Upravo stoga mislimo da je Zakon potrebno modernizirati, omogućiti fleksibilnije mjesto rada i vrijeme rada te sukladno dobrim EU praksama uvesti nove oblike rada. Ono što također smatramo nužnim jest da se posebna pozornost pokloni malim poslodavcima te da se njima omogući jednostavnije zapošljavanje odnosno otkazivanje ugovora o radu. Iako se ZOR već nekoliko puta otvarao, mijenjao i usklađivao s pravnom stečevinom EU-a, većih promjena nije bilo, a samo usklađivanje je loše provedeno”, ističe HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.

IZVOR