Posts Tagged obavijesti

To je još jedan važan korak u ostvarivanju europskog stupa socijalnih prava, tek nekoliko dana nakon što ga su Europski parlament, Vijeće i Komisija objavili na sastanku na vrhu za pravedna radna mjesta i rast održanom u Göteborgu.

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis izjavio je: „Novi uvjeti rada otvaraju nove prilike. Ljudima trebamo omogućiti da ih iskoriste i da se osjećaju zaštićeno neovisno o poslu koji obavljaju. Na tome počiva stup socijalnih prava. Želimo da naši sustavi socijalne zaštite budu održivi, odgovarajući i pravedni.Razgovaramo sa socijalnim partnerima o tome kako bi svatko mogao izdvajati za doprinose i akumulirati prava.”

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, dodala je: „Komisija predano radi na jačanju socijalne dimenzije Europe. Danas poduzimamo daljnje korake u drugoj konkretnoj inicijativi u okviru europskog stupa socijalnih prava. U današnjem svijetu svi radnici trebaju imati pristup socijalnoj zaštiti bez obzira na to jesu li samozaposleni ili rade na temelju standardnih ili novih vrsta ugovora o radu. Želim da svi zaposleni budu pokriveni sustavima socijalne zaštite u skladu sa svojim doprinosima. To je važno da bi naši sustavi socijalne zaštite bili odgovarajući, održivi i da bi se njima uzela u obzir međugeneracijska pravednost.”

U EU-u je 2016. godine 40% svih zaposlenih bilo u nestandardnom radnom odnosu ili su bili samozaposleni. Procjenjuje se da je dovoljan pristup socijalnoj zaštiti i povezanim uslugama koje proizlaze iz radnog odnosa za polovinu njih dvojben. Na današnjem tržištu rada nastaju novi oblici rada, a ljudi sve češće mijenjaju posao i vrstu radnog odnosa. Udio nestandardnog zaposlenja i samozaposlenja sve je veći, posebice mladih.

U skladu s relevantnim načelima europskog stupa socijalnih prava Komisija želi poduprijeti pristup socijalnoj zaštiti za sve temeljen na doprinosima. Primjerice, osobe u nestandardnom radnom odnosu ili samozaposlene osobe zbog statusa svojeg radnog odnosa nemaju dovoljan pristup socijalnoj zaštiti i stoga su izložene većoj ekonomskoj nesigurnosti te su slabije zaštićene od socijalnih rizika. Rješavanjem tog problema pripomaže se ispunjenju cilja stupa socijalne zaštite kojim se želi povećati pripravnost naših socijalnih modela za budućnost i obuhvatiti pitanje međugeneracijske pravednosti, čime se stvara najbolje moguće buduće radno okružje.

Kako bi se to postiglo, Komisija pokreće drugi krug savjetovanja sa socijalnim partnerima kako bi od njih prikupila stajališta, pritom se vodeći Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i svojom predanosti socijalnom dijalogu. Ako su otvoreni za pregovore, socijalni partneri mogu to javiti Komisiji u sljedećih sedam tjedana. Usporedno s tim otvoreno je i šire javno savjetovanje. Prikupljaju se stajališta svih relevantnih dionika, primjerice javnih tijela, poduzeća, samozaposlenih, radnika zaposlenih putem internetskih platformi te civilnog društva.

Komisija na temelju zaključaka koji proizađu iz tih savjetovanja namjerava predstaviti prijedlog u prvoj polovini sljedeće godine.

Kontekst

Komisija je europski stup socijalnih prava predstavila kao Preporuku Komisije koja je stupila na snagu 26. travnja 2017. i kao prijedlog zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije. Nakon što su o navedenom raspravili Europski parlament, Europska komisija i države članice, sve stranke potpisale su tekst izjave na sastanku na vrhu za pravedna radna mjesta i rast održanom 17. studenoga 2017. u Göteborgu u Švedskoj.

Odgovornost za provedbu europskog stupa socijalnih prava zajednička je i leži na svim razinama. Komisija je od početka svojeg mandata predstavila nekoliko zakonodavnih prijedloga provedbe stupa na razini EU-a, uključujući nedavni prijedlog potpore ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika Usto, Komisija je pokrenula dva savjetovanja sa socijalnim partnerima – jedno o modernizaciji propisa o ugovorima o radu, a drugo o pristupu socijalnoj zaštiti za sve. Od 26. travnja do 23. lipnja 2017. socijalni su partneri imali priliku izraziti svoje mišljenje o tim dvjema temama. Druga faza savjetovanja o modernizaciji propisa o ugovorima o radu bila je otvorena od 21.rujna 2017. do 3.studenoga 2017.

Danas je započela druga faza savjetovanja o pristupu socijalnoj zaštiti. U njoj se rad nastavlja na temelju rezultata rasprava iz prve faze. Usporedno s tim Komisija pokreće javno savjetovanje te će saslušati ključne dionike, primjerice predstavnike samozaposlenih osoba, civilnog društva i pružatelja usluga socijalne zaštite.

Junckerova Komisija kao prioritet je odredila izgradnju pravednije i socijalnije Europe, kako se vidi u političkim smjernicama iz srpnja 2014. U rujnu 2015. u svojem prvom govoru o stanju Unije predsjednik Juncker rekao je: „Moramo predanije raditi na uspostavi pravednog i istinski paneuropskog tržišta rada. […] U okviru tih mjera, želja mi je uspostaviti europski stup socijalnih prava kojim će se u obzir uzeti promjene s kojima se suočavaju europska društva i tržište rada.”

Predsjednik je u svojem zadnjem govoru o stanju Unije 13. rujna 2017. potvrdio da je Komisija predana nastavku rada na stupu socijalne zaštite i da ga smatra presudnim za stvaranje dubljeg, pravednijeg i socijalnijeg unutarnjeg tržišta: „Ako u Europi želimo izbjeći socijalnu rascjepkanost i socijalni damping, onda bi se države članice trebale dogovoriti o europskom stupu socijalnih prava u najskorijem roku, a najkasnije na sastanku na vrhu koji će se u studenome održati u Göteborgu. Nacionalni socijalni sustavi još će dugo biti različiti i odvojeni. No barem bismo trebali dogovoriti uniju europskih socijalnih standarda, u kojoj postoji zajedničko shvaćanje socijalne pravednosti. Europa ne može funkcionirati bez uključivanja radnika.”

• Europski stup socijalnih prava u 20 načela
• Nacrt direktive o ravnoteži profesionalnog i privatnog života kojim se jača roditeljski dopust i uvodi plaćeni dopust za očeve i dopust za pružatelje skrbi
• Prijedlog za reviziju „Direktive o pisanoj izjavi“ kako bi se unijela veća jasnoća u uvjete zapošljavanja, te po mogućnosti osnovna prava, za više radnika, uključujući samozaposlene radnike
• Savjetovanje o mogućim akcijama za pristup socijalnoj zaštiti za osobe u svim oblicima zaposlenja, uključujući samozaposlene

ETUC pozdravlja inicijativu, ali predstavljeni paket daleko je od onoga što sindikati žele i radnici trebaju.

Sindikati su pokrenuli i novu web stranicu  https://socialrightsfirst.eu/ na kojoj traže Bolju Europu za radnike: snažniji Stup socijalnih prava.

ETUC je utvrdio 10 ključnih elemenata za ostvarivanje  Europskog stupa socijalnih pravauključujući akcijski plan za ostvarenje prava, nove EU zakone, ulaganja i bolje ekonomske politike koje osiguravaju ne samo fiskalne, već i socijalne ciljeve.

1. Pokrenimo se

Radnici više ne mogu čekati. Vrijeme je da se prijeđe s riječi na djela. Nacionalne vlade EU trebaju podržati Europski stup socijalnih prava (ESSP). Europska unija i države članice moraju se suprotstaviti inerciji poslodavaca i podržati Stup i predložen paket zakonodavnih inicijativa.

2. Akcijski plan za ostvarivanje prava

Potreban je Akcijski plan za ostvarivanje prava iz Europskog stupa socijalnih prava, koji bi uključivao konkretne akcije i preuzimanje obveza za provedbu svakog od 20 načela i prava; To podrazumijeva i hodogram (plan) iz kojeg bi bilo jasno kako će se prava realizirati.

3. Ulaganje u ostvarivanje prava

Mobiliziranje postojećih sredstava EU, kao i novog proračuna Europske unije za razdoblje od 7 godina, u svrhu provedbe ESSP-a. Javnim službama mora biti na raspolaganju dovoljno sredstava kako bi se osigurao efektivan pristup socijalnom stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i drugim uslugama na način na koje su predviđene u Europskom stupu socijalnih prava.

4. Europsko zakonodavstvo koje će omogućiti provedbu prava

Direktive o radu kao put k ostvarivanja prava za sve radnike u EU

Nužno je riješiti društvene probleme s kojima se suočavaju radnici i sindikati – uključujući rastuću nejednakost, visoku nezaposlenost, niske plaće i prekarne poslove – a koji potkopavaju mogućnost da koriste EU prava u području rada i zapošljavanja.

Za što se ETUC zalaže?

1. Priznavanje prava na učinkovitu provedbu, donošenjem mjera koje bi omogućile radnicima i njihovim sindikatima da provode i izvršavaju prava.

2. Direktiva o zaštiti atipičnih radnika kao mjera zaštite od kazualizacije rada, ugovora o radu s nula sati rada i nesigurnog rada.

3. Direktiva o online platformama koja bi osigurala da osobe koje rade digitalno imaju status radnika, da su pokrivene radnim i socijalnim zakonodavstvom i zaštićene na jednak način kao i radnici u drugim sektorima: da primaju minimalnu plaću i imaju pristup socijalnoj zaštiti.

4. Direktiva o minimalnoj razini prava za samozaposlene osobe trebala bi sadržavati pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje u skladu s nacionalnim propisima i praksom, pravo na primjerenu naknadu za rad, na socijalnu sigurnost, obrazovanje i osposobljavanje za rad i sigurne i zdrave uvjete rada.

5. Dostojanstvo radnika i zaštita njihovih podataka. Direktiva o privatnosti na radnom mjestu treba zaštititi radnike od digitalnog nadzora koji pretjerano narušava njihovu privatnost, štititi osobne podatke radnika u radnom odnosu, urediti baratanje umjetnom inteligencijom i druge prakse koje bi mogle ugroziti dostojanstvo, zdravlje i sigurnost osoba pri radu.

6. Revizija Direktive o jednakoj plaći kako bi se uključili planovi za jednakosti na radnom mjestu i omogućile kontrole, sankcije i odvraćajuće mjere za poslodavce koji se ne drže pravila – s ciljem končanog postizanja jednakosti plaća za žene.

7. Brzo donošenje i početak provedbe nove Direktive o ravnoteži izmeđuposla i privatnog života kako bi se poboljšao sustav dopusta iz obiteljskih razloga, uključujući plaću i fleksibilnije obavljanje rada.

8. Hitno donošenje mjera za zaštitu radnika izloženih dizelu, reprotoksinima i nanotehnologijama kako bi se unaprijedila zaštita zdravlja i sigurnosti na radu.

9. Jednaka plaća za jednak rad kroz učinkovitu reviziju Direktive o upućivanju radnika i mjere prikladne za suzbijanje prevara i zlouporaba, naročito praksama tvrtki koje posluju samo na papiru (tzv. letterboxkompanije)

10. EU treba uspostaviti sustav zaštite zviždača. Radnici koji otkrivaju nepravilnosti i malverzaciju često dobiju nedovoljnu ili čak nikakvu zaštitu i nad njima se nerijetko vrši odmazda.

5. Aktivna potpora svih tijela EU-a

Želimo da sve institucije EU poštuju, podržavaju i budu posvećene ostvarivanju ciljeva ESSP-a, uključujući tako i Sud pravde Europske unije i Europsku središnju banku.

6. Bolje ekonomske politike EU-a

Europski semestar, koji na godišnjoj razini definira ekonomske politike, ozbiljno je naštetio radnim mjestima, radnicima i gospodarstvu udarima na javnu potrošnju i kolektivno pregovaranje. Godišnje preporuke iz područja ekonomske politike ugrozile su radnička prava i gospodarski oporavak.

Junckerova Komisija napravila je iskorak k prebacivanju fokusa ekonomskih politika s čistog administriranja mjera štednje na procese koji barem uzimaju u obzir pitanja kapaciteta i najvećih nejednakosti.

Načela iz Europskog stupa socijalnih prava trebaju biti sprovedena kroz godišnji ekonomsko-politički ‘semestar’ (kao i na druge načine kao što je to europsko pravo i proračun). ‘Semestar’ bi zapravo trebao postati ekonomski i socijalni semestar koji jednako ozbiljno vrednuje položaj radnika i njihovih prava kao što to čini s fiskalnom ravnotežom.

Nema svrhe imati Europski stup socijalnih prava ako se on ne ostvaruje kroz preporuke za oblikovanje ekonomskih politika. Sindikati očekuju da će se u preporukama za pojedine zemlje 2018. godine vidjeti takva praksa.

Europska Komisija nastoji više uključiti sindikate i poslodavce u proces ‘semestra’ na nacionalnoj razini, i ETUC radi na tome da olakša sindikatima takav angažman. Takva praksa bitna je kako bi ‘semestar’ doista postao i socijalni i ekonomski ciklus javnopolitičkog odlučivanja.

Poštena plaća – potrebno je proširiti kako bi se obuhvatilo kolektivno pregovaranje za poštenu plaću i radne uvjete.

7. Socijalni napredak u europskim ugovorima

U europskom pravu ekonomske slobode imaju primat nad socijalnim pravima. Posljedica je to sudske prakse Suda pravde Europske unije.

Za europske sindikate to je značilo otežavanje obrane radnika od nepoštene konkurencije u plaćama i radnim uvjetima, kao i otežavanje borbe za jednaki tretman radnika migranata i domaćih radnika i poboljšanje uvjeta života i rada radnika diljem Europe.

ETUC predlaže dodavanje Socijalnog protokola europskim ugovorima. Takav protokol pojasnio bi odnos između socijalnih prava i ekonomskih sloboda. Protokol bi trebao biti sastavni dio europskih ugovora, obvezujuć na najvišoj mogućoj razini i utjecati na odluke Europskog suda.

Svrha Socijalnog protokola bila bi:

1. potvrditi da jedinstveno tržište nije samo sebi cilj, nego služi postizanju socijalnog napretka narodima Unije

2. pojasniti da ekonomske slobode i pravila natjecanja ne mogu imati prioritet nad temeljnim socijalnim pravima i socijalnim napretkom i da u slučaju sukoba i sporova, socijalna prava imaju prednosti

3. pojasniti da se ekonomske slobode ne mogu tumačiti kao davanje prava na njihovo prakticiranje u svrhu izbjegavanja ili zaobilaženja nacionalnog radnog i socijalnog zakonodavstva i prakse, ili nepoštene konkurencije u području plaća i radnih uvjeta.

8. Potpora sindikatima i socijalnom dijalogu

Socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata ključan je za uređene i uspješne ekonomije. Prijeko je potreban i na nacionalnoj razini, i na razini Europske unije.

Na razini Europske unije, socijalni dijalog je doveo do važnih sporazuma koji su našli svoje mjesto u europskom pravu, kao što su to oni o roditeljskom dopustu, radu u nepunom radnom vremenu i ugovorima o radu na određeno vrijeme.

Posljednjih godina postoje određeni problemi s pretakanjem u europsko pravo, kod sporazuma o frizerima i sporazuma o središnjim državnim uredima. Europska komisija trebala bi pomagati proces u kojem sporazumi iz socijalnog dijaloga postaju dio europskog prava, a ne opstruirati taj proces.

EU bi trebala promicati i podupirati socijalni dijalog u svim državama članica, a Europska komisija pomagati jačanje kapaciteta stvarajući jake poslodavačke udruge i sindikate sposobne za pregovore i provedbu sporazuma.

U svim zemljama EU potreban je pravni okvir koji omogućuje socijalni dijalog između udruga poslodavaca i sindikata na sektorskoj i nacionalnoj razini.

9. Kolektivno pregovaranje: poštena plaća i radni uvjeti

EU treba poticati i podupirati kolektivno pregovaranje i ulogu sindikata u njemu. To znači:

• suzdržavanje od takvog djelovanja EU institucija koje podriva sustav kolektivnog pregovaranje i minimalne plaće
• povećanje pokrivenosti broja radnika i sektora kolektivnim ugovorima, uključujući i nestandardan rad i radnike
• financijsku potporu za jačanje kapaciteta za kolektivno pregovaranje, posebice za pregovaranje na sektorskoj i nacionalnoj i razini, i pravni okvir koji omogućuje i rezultira snažnim kolektivnim pregovorima
• osigurati da pravila javne nabave promoviraju pravo na kolektivno pregovaranje i davanje prednosti tvrtkama koje poštuju kolektivno pregovaranje
• inicijativu po pitanju povećanja minimalne plaće i jačanja sustava minimalne plaće tamo gdje postoje
• zatvaranja jaza u plaćama između muškaraca i žena, borbu protiv nepravednog sustava minimalne plaće za mlade radnike i oslovljavanje drugih nepoštenih diskriminatornih praksi u plaćama i socijalnog dampinga, jamčenjem jednake plaće za jednak rad.

10. Pravedna tranzicija

Osnivanje Fonda za pravednu tranziciju za održivo upravljanje klimatskim promjenama i tranzicijom k niskougljičnoj ekonomiji, te digitalizacijom i automatizacijom: utemeljeno na otvaranju radnih mjesta, zaštiti radničkih prava, nadogradnji vještina i socijalnoj zaštiti. Nijedan radnik ne smije biti zaboravljen u procesu dekarbonizacije i digitalizacije; Umjesto toga, potrebna je pravedna tranzicija i kvalitetno upravljanje njome.

Podsjetimo na slučaj od prije nekoliko godina kada je vlasnik farme pilića u Istri radnike poslao na poligraf, a što je naišlo na veliko negodovanje javnosti. Dokle smije ići poslodavac vođen interesima tvrtke i posla, zaštiti poslovnih tajni, a dokle ide radnikovo pravo na privatnost? Kako tu uklopiti nenarušavanje radničkih prava i radnikovog dostojanstava? Gdje je granica svojevrsnog “Big Brothera” na poslu?

Zaštita prava

– Mi, svi poslodavci, agenciji smo već morali dostaviti određene dokumente o tome koje osobne podatke prikupljamo od radnika i klijenata. Ne zato što to želimo, nego zato što to moramo. Želimo li nekoga zaposliti, treba nam niz osobnih podataka te osobe i o tome izvještavamo agenciju – kaže Zdravko Grubeša, vlasnik đakovačke tvrtke Revizija Grubeša koja zapošljava 19 radnika.

U Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ističu da Zakon o zaštiti osobnih podataka nema posebne odredbe o zaštiti privatnosti na radnom mjestu i korištenju nadzornih uređaja u svrhu kontrole radnika od strane poslodavca.

– Stoga pravnu osnovu u smislu čl. 7. Zakona o zaštiti o osobnih podataka nalazimo u posebnim propisima – Zakonu o zaštiti na radu te mišljenjima Radne skupine iz čl. 29. Direktive 95/46 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom prijenosu takvih podataka pod nazivom “Opinion 2/2017 on data processing at work”. Vezano uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) – ona daje mogućnost da se nacionalnim zakonodavstvom uredi ovo pitanje, tj. predvide preciznija pravila s ciljem osiguravanja zaštite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika u kontekstu zaposlenja, osobito za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu, što uključuje ispunjavanje zakonski propisanih obveza, ili obveza propisanih kolektivnim ugovorima, za potrebe upravljanja, planiranja i organizacije rada, jednakosti i različitosti na radnome mjestu, zdravlja i sigurnosti na radu, zaštite imovine poslodavca ili klijenta i za potrebe ostvarenja i uživanja prava i koristi iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolektivnoj osnovi, te za potrebe prestanka radnog odnosa, ističe načelnica AZOP-ove Službe za zaštitu osobnih podataka Branka Bet-Radelić.

Ta pravila, dodaje, uključuju prikladne i posebne mjere za zaštitu ljudskog dostojanstva ispitanika, njegovih legitimnih interesa i temeljnih prava, posebno u odnosu na transparentnost obrade, prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću i sustava praćenja na radnom mjestu.

Korištenje nadzora

Za Grubešu provjera telefonskih poziva radnika, njihovih mailova i sl., je, kaže, ludost.

– Ako nemate povjerenja u radnika, onda bolje da se raziđete – dodaje.

U AZOP-u ističu da nadzor računala, e-pošte, telefona na radnom mjestu pripada u područje informacijske sigurnosti te je korištenje i nadzor nad računalom i telefonom kao sredstvima rada u vlasništvu poslodavca potrebno urediti internim pravilima i procedurama – pravilnikom o informacijskoj sigurnosti.

– Poslodavac ima pravo i ovlast nadzirati radnika na radnom mjestu ako je to definirao internim pravilnicima, odnosno, pod uvjetom da je radnik prethodno upoznat s takvom odlukom poslodavca. Nadzirati računalo i e-poštu kojom se radnik koristi dopušteno je ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Primjerice, stav je Europske komisije, a koji slijedi i Hrvatska, da poslodavac smije nadzirati sadržaj e-pošte kojom se radnik koristi u slučajevima sumnje na mobing, otkrivanje poslovnih informacija konkurentu poslodavca i sl. Dakle, samo izuzetne okolnosti mogu opravdati takav nadzor koji mora biti radnicima vrlo jasno priopćen, odnosno, ako vrijednost dobara koja se želi zaštiti spomenutim nadzorom i stupanj ugroze koji mu prijeti prevladava u odnosu na zaštitu osobnih podataka – navodi Bet-Radelić.

– Ako radnik hoće raditi, radit će, ako neće neće, neće tu pomoći kamere. Videonadzor ima smisla samo u zaštiti imovine – ocjenjuje Zdravko Grubeša.

– Zakon o zaštiti na radu, čl. 43, kao poseban zakon, definira da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija te smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstava, provala, nasilja, krađa i sl. na radu i u svezi s radom – kaže Bet-Radelić. Radnici moraju biti prethodno informirani o takvoj obradi osobnih podataka tako da je to propisano internim aktom, pravilnikom o radu u kojem je navedena zakonita svrha obrade osobnih podataka, razdoblje njihovog čuvanja te imenovane osobe koje imaju pristup takvim podacima, tj. poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran kamerama. Zabranjeno je njihovo postavljanje u WC-u i prostoru za presvlačenje.

– Najviše kamera, tj. nepovjerenja u radnike i napada na njih, vidimo u ugostiteljstvu i trgovini, u djelatnostima koje su najveći generatori sive ekonomije. Čemu sve to? Lopovi su ti koji se najviše boje da ih netko ne okrade, jer znaju sami po sebi kako se to radi – kaže Grubeša.

SLANJE RADNIKA NA ALKOTEST I ZDRAVSTVENE PREGLEDE

Što misli o poslodavcima koji bi inzistirali na slanju radnika na alkotest ili, pak, poligraf, Zdravko Grubeša kaže: “Ne bi mi to nikada palo na pamet. Jedino na što sam poslao svoje radnike jest sistematski pregled, o svom trošku. Ne radi nekog svog hira, nego radi njih, radi zdravlja”, kaže ovaj poslodavac.

– Ova pitanja također su definirana Zakonom o zaštiti na radu. Tako je njegovim čl. 36. propisano da osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, dok je čl. 59. propisano da se provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja alkometrom ili drugim prikladnim uređajem ili sredstvom.

U EU KAZNE DO 20 MILIJUNA EURA

U slučaju poslodavčeva kršenja prava radnika na zaštitu privatnosti i osobnih podataka na radnom mjestu Zakonom o zaštiti osobnih podataka predviđene su novčane kazne za prekršaj od 20.000 do 40.000 kuna, odnosno od 5.000 do 10.000 kuna za odgovornu osobu.

– Opća uredba o zaštiti podataka predviđa znatno strože kazne za kršenje prava na zaštitu privatnosti i osobnih podataka, ovisno o težini povrede i to u rasponu do 10.000.000 eura, ili ako se radi o poduzetniku do dva posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, odnosno do 20.000.000 eura, ili do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tome što je veće, naglašava Branka Bet-Radelić.

SINDIKATI: MJERE KOJE NE ZNAČE I VEĆU PRODUKTIVNOST

Je li rad u uvjetima gdje poslodavac pregledava računalo, mailove i pozive radnika te ga snima videonadzorom pravi način poslodavca u nastojanju da podigne produktivnost u svom kolektivu? Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako je na samom poslodavcu, menadžeru koji organizira sustav rada da organizira, osmisli rad tako da radniku ne ostaje puno praznog prostora.

– Koliko će radnik imati vremena da “šmugne” na internet, na Fejs…, šalje privatne mailove, obavlja privatne pozive – ovisi o poslodavcu koliko je umiješan organizirati rad. Ako poslodavac poseže za takvim oblicima provjere radnika, tada to radnik mora unaprijed znati te unaprijed biti upozoren da službeno računalo i sl. ne smije koristiti privatno, a sve to mora pratiti napisani pravilnik o tome i s kojim radnik također mora biti upoznat – kaže Sever.