Posts Tagged obavijesti

Kada bi se u narednih 20 godina u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložilo ukupno 50 milijardi kuna, dovelo bi se je u stanje u kojem je bila kad je izgrađena prije 40 do 100 godina, rečeno je na tribini “Kakvu željeznicu želimo” koju je jučer organizirao Savez za željeznicu, uz pomoć Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Zaključeno je da Hrvatska nema najgore željeznice, ali da jako zaostajemo za zemljama Europske unije te, ono što je posebno zabrinjavajuće, konstantno nazadujemo.

Jedan od glavnih razloga za postojeću situaciju je nepostojanje strategije te činjenica da se u 28 godina hrvatske neovisnosti na čelu Hrvatskih željeznica izrotiralo 25 Uprava. Ante Bajo iz Instituta za javne financije ističe da je financijsko stanje HŽ-a neodrživo i bazira se na državnom proračunu. “Hrvatska željeznica je registrirana kao javno trgovačko poduzeće, ali godišnje između 50 i 80 posto novca za funkcioniranje pojedinih tvrtki unutar toga sustava dolazi iz proračuna. Govorimo o milijardama kuna, a nakon što je 2013. Vlada ukinula HŽ Holding, zapravo se i ne zna precizno koliko koja od brojnih povezanih tvrtki troši i dobiva iz proračuna”, kazao je Bajo.

Na nepostojanje neke zajedničke osi željezničkog sustava nakon ukidanja Holdinga upozorava i Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ona upozorava na vrlu nisku razinu investicija u željeznicama te ističe da se u proteklom razdoblju 85% investicija odnosilo na cestogradnju, a manje od 10% na željeznice. Svi ovi problemi su doveli da je prosječna brzina na istim prugama manja nego što je bila u vrijeme Austro-Ugarske. Rapidan primjer za to je, kažu željezničari, da im je 1990. od Zagreba do Vinkovaca trebalo dva sata, a danas četiri sata. Zbog svega toga su željeznice sve manje popularne u Hrvatskoj, iako su najsigurniji način prijevoza i u zadnjih 10 godina nije bilo smrtnih slučajeva među putnicima. Službene statistike govore da se u EU 28,2% tereta preveze željenicama, a u zemljama poput Švicarske i Austrije to doseže gotovo 50%.

U Hrvatskoj je to 17,3%. Po pitanju putnika je još gore jer se svega 3% putnika u vozi željeznicom, a u EU je to 8,4%. U Švicarskoj se 17,3% ukupnih putnika preveze vlakom, a Austriji 12,1. Češka i Slovačka su na osam posto.

Budući sindikati prikupljaju i obrađuju posebno zaštićenu kategoriju podataka koja se odnosi na članstvo u sindikatima, NHS je u suradnji sa AZOP-om organizirao posebnu edukaciju za sindikate tijekom koje su predavači, temeljem unaprijed dostavljenih pitanja, predstavnicima sindikata udruženih u NHS pojasnili njihove obveze koje proizlaze iz Uredbe.

Opći prikaz Uredbe o zaštiti podataka, ali i specifičnosti koje se odnose na sindikate, predstavila je Ivana Žiljak, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka AZOP-a, dok je o službeniku za zaštitu osobnih podataka i evidenciji obrade podataka govorila Višnja Marić, viša savjetnica u Službi za nadzor i Središnji registar.

Nakon održanih stručnih prezentacija, predstavnici AZOP-a odgovarali su na sva pitanja prisutnih te pojašnjavali nejasnoće u primjeni GDPR-a.

Ove godine i međunarodne i europske sindikalne organizacije obilježavaju Dan zaštite na radu na način da ukazuju na važnost sindikalnog djelovanja u stvaranju i održavanju zdravog i sigurnog radnog mjesta.

U priopćenju Međunarodne konfederacije sindikata navodi se kako diljem svijeta loši uvjeti rada ubijaju jednog radnika svakih 11 sekundi. Iako se sve ove smrti mogu izbjeći, broj smrtnih slučajeva se povećava, upozorava Sharan Burrow, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata te naglašava kako iz toga razloga sindikati organiziraju stimulirajuću kampanju za sigurnost, pravdu i odgovornost.

Svaka smrt vezana uz rad može se izbjeći. Imamo znanja. Imamo tehnologiju, možemo živjeti mjesecima u praznini svemira.

Ali na Zemlji, broj radnika koje je ubio njihov posao raste. Ne zbog nedostatka znanja. Zbog nedostatka volje.

Kompanije se ocjenjuju prema njihovim godišnjim poslovanjima, ne prema evidenciji nesreća. Korporativni menadžeri su bogato nagrađeni za ukidanje radnih mjesta, outsourcing i profit. U najmanju ruku potrebna je velika nesreća kako bi zdravlje i sigurnost radnika bile tema upravnih odbora.

Ta nezainteresiranost ili oholost dođe na naplatu. Prema procjenama Međunarodne organizacije rada, objavljenim u rujnu 2017. godine, smrtne ozljede ili bolesti u vezi s radom su se povećale na 2.78 milijuna godišnje. Većina tih smrti, 2.4 milijuna su rezultat bolesti u vezi s radom, ne nesreća.

To je zaustavljiva epidemija koja broji jednu smrt vezanu uz rad svakih 11 sekundi, svaki dan, neprekidno.

Međunarodna organizacija rada procjenjuje troškove ovog gubitka na 3.94% globalnog BDP godišnje ili 2.99 milijardi američkih dolara.

Kako ne bi bilo zabune, ovi podatci su podcijenjeni. Ne povezuju se uvjeti rada s bolestima te za cijele kategorije uvjeta rada nitko ne broji koliko smrtnih slučajeva uzrokuju, kao npr. srčani udari koji se većinom smatraju prirodnom smrću, ne povezujući ih s previše rada kao i obolijevanje od raznih oblika raka. Isto tako, povećao se i broj samoubojstava povezan s očajem radnika koji uzrokuju promjene u načinu rada (nesigurnost rada i preveliko opterećenje radom).

Isto tako, u priopćenju se upozorava kako na vraćanje već iskorijenjenih bolesti, kao što je plućna bolest Crna pluća, tako i na pojavu novih rizika, kao što su novi materijali (nanomaterijali), novi načini rada povezani uz gig ekonomiju, eksplozija povremenog rada. Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje su svakodnevna činjenica u radnom životu mnogih žena, koje su preobične da bi zainteresirale medije ili uplašene za ostanak u svijetu rada da bi zatražile pomoć. Ovakav način nasilja na radnom mjestu pokazuje koliko je jasna i bitna uloga sindikata u osiguravanju radnih mjesta sigurnim mjestima.

Zbog svega navedenoga sindikati su odabrali temu za obilježavanje 28. travnja „Sindikalno organizirana radna mjesta su sigurnija radna mjesta“ kao i zbog činjenice kako je teza dokazana u raznim istraživanjima i u praksi.

Međunarodna konfederacija sindikata zbog toga osnažuje globalnu kampanju o zaštiti na radu, posvećujući se radu na globalnoj zabrani azbesta te obnovi kampanje bez raka povezanih s poslom. Isto tako, visoko na listi prioriteta su i bolesti koje su uzrokovane očajem radnika, uključujući i samoubojstva i mentalne bolesti.

Također, sindikati zaštitu na radu žele vidjeti među temeljnim načelima i pravima na radu Međunarodne organizacije rada, uz postojeće temeljne standarde o prisilnom radu, dječjem radu, diskriminaciji te slobodi na udruživanje i kolektivno pregovaranje.

Isto tako, Europska konfederacija sindikata (ETUC) ukazuje da je najbolji način osiguravanja zdravog radnog mjesta svih radnika osnivanje radničkog odbora za zaštitu na radu uz potporu potpuno educiranog te posvećenog povjerenika radnika za zaštitu na radu, imenovanog od strane sindikata. Potreba za više povjerenika radnika za zaštitu na radu opravdava se činjenicom kako u EU više od 3,700 radnika umire u nesrećama svake godine te je više od 200.000 smrti posljedica bolesti vezanih uz rad.

Povjerenici radnika za zaštitu na radu imenovani od strane sindikata jedini poznaju stvarnost radnog mjesta i uistinu znaju što se događa na dnevnoj razini te su sposobni identificirati rizik prije rukovoditelja. Povjerenici radnika za zaštitu na radu također služe i kao kanal za radnike da se čuje njihov glas.

ETUC zaključuje kako povjerenici radnika za zaštitu na radu imenovani od strane sindikata radno mjesto stvarno čine sigurnijim te pozivaju EU na poboljšanje prava koja povjerenici radnika za zaštitu na radu imaju kao i na obnovu obveze za njihovo osnaživanje kako bi odlučno djelovali na svim radnim mjestima.

U tom svjetlu Nezavisni hrvatski sindikati prisjećaju se 2014. godine, kada su donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu sindikati ostali bez mogućnosti imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu bez nekakvog suvislog opravdanja. Isto tako i danas, u jeku izmjena Zakona o zaštiti na radu i to kako bi poslodavci uštedjeli milijune kuna koje sada izdvajaju za zaštitu na radu, nadležno ministarstvo ostaje gluho i slijepo na zahtjeve sindikata. Navedeno dovoljno govori o odnosu države prema sindikatima i njihovom shvaćanju uloge povjerenika radnika za zaštitu na radu. O shvaćanju važnosti prevencije i unaprjeđivanja zaštite na radu dovoljno govori i činjenica smanjivanja zakonskog broja sastanaka odbora za zaštitu na radu.

Da se ulaže i mali dio onoga što je predviđeno da će se uštedjeti Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, u 2017. godini možda ne bi poginula 22 radnika te možda ne bi bilo 1.699 osoba teško ozlijeđenih na radu.[1]

Isto tako, možda ne bi bilo prijavljenih 18.036 ozljeda na radu te 206 profesionalnih bolesti u 2017. godini, što je u odnosu na 2015. više za 1.808 ozljeda i 67 slučajeva profesionalnih bolesti.[2]

O odnosu države prema zaštiti na radu dovoljno govori i činjenica kako 4 godine nakon stupanja Zakona o zaštiti na radu na snagu, još uvijek nisu donijeti svi potrebni provedbeni propisi. Isto tako, Vlada RH nije donijela niti Nacionalni program zaštite na radu, iako je na to obvezna sukladno zahtjevima Europske unije, kao i Konvencije br. 155 Međunarodne organizacije rada o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju.

Ne zaboravimo, Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda govori kako svatko ima pravo na rad, slobodni izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

Filadelfijska deklaracija (o cilju i svrsi Međunarodne organizacije rada) kaže kako sva ljudska bića, bez obzira na rasu, vjeru ili spol, imaju pravo tražiti kako materijalno blagostanje tako i duhovni razvoj u uvjetima mira i dostojanstva, ekonomske sigurnosti i jednake dostupnosti.

Povelja Europske unije o temeljnim pravima govori kako svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se čuvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.

Europska socijalna povelja u svom članku 3. govori o pravu na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (članak koji Republika Hrvatska nažalost nije ratificirala).

Ustav Republike Hrvatske govori kako se svakome jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

Ne zaboravimo, pravo na zdrav i siguran rad osnovno je ljudsko pravo.

Ne zaboravimo, pravo na život i zdravlje osnovna su ljudska prava koja ne prestaju važiti na ulazu na radna mjesta.

Sjećajmo se mrtvih. Borimo se za žive.

“To su ciljevi koji su temeljeni i na našem političkom programu kao Vlade i u skladu su s preporukama iz izvješća Europske komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019.”, izjavio je. Za ostvarivanje tih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih područja.

Ovo je pravi okvir i pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi, smatra Plenković, jer ministri znaju što su strateški prioriteti, dok su gospodarski rast i i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Plenković smatra da je sada pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori.

“Očekujem isto tako i izvanredne rezultate u još jednoj turističkoj sezoni koja će sigurno dati dodatni ekonomski poticaj”, zaključio je Plenković.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a

U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini po 2,5 posto. U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Što se tiče proračuna opće države za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon što je u 2017. po prvi puta ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna. Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom “nula” za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini. Do 2021. javni dug pada sa 78 na 66 posto BDP-a

U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja za 12 postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Time je u posljednje dvije godine udio duga u BDP-u smanjen za gotovo 6 postotnih bodova, a uštede na kamatama iznosile su 2 milijarde kuna. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.

Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a. Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava EU-a za državu članicu.

Mjere za jačanje konkurentnosti

Među planiranih 59 mjera u 11 reformskih područja navodi se niz mjera za jačanje konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati. Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.

Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike. U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je ‘na stolu’ smanjenje opće stope PDV-a.

Između ostalog Vlada do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoja 1,4 posto BDP-a do 2020. kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak te će se nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih troškova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10 posto ukupnog opterećenja. Nastavlja se liberalizacija tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5 posto s dodatnih barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019.

Do kraja 2018. će se uvesti jedinstveni elektronički postupak za pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana, kao i potpuno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave. Planira se i okrupniti javne isporučitelje vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje s ciljem učinkovitog upravljanja infrastrukturom, kao i ujednačavanja cijena vodne usluge na jednom uslužnom području.

U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Taj novi model podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada.

Program restrukturiranja prometnog sektora

Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju.

Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom. Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tako se u svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada razmatra izmjena zakona o mirovinskom osiguranju kojom će se postupno ubrzati izjednačavanje dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te postupno ubrzati podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce.

Ujedno se razmatra povećanje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz korištenje mirovine omogućit će se još nekim kategorijama umirovljenika da uz mirovinu ostvare dodatan prihod u starosti. U cilju provedbe mjere unaprjeđivanja kapitaliziranog mirovinskog sustava planiraju se provesti izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Što se pravosuđa tiče, priprema se reorganizacija mreže sudova, smanjit će se broj općinskih i prekršajnih sudova s 46 na 34 općinska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima očekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta.

U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada ističe se provedba pilot faze kurikularne reforme je prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme – 72 škole će sudjelovati u pilot fazi kurikularne reforme, a 151 škola u projektu e-Škola. Pristupit će se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.

Demografska obnova

Oko demografske obnove Vlada planira unaprjeđenjem zakonske regulative u području doplatka za djecu omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50 na 70 posto proračunske osnovice, kako bi se proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za treće i četvrto dijete. Među ostalim, najavljena je i izrada novog Zakon o socijalnoj skrbi te će se provesti integracija upravljanja socijalnim naknadama kako bi se osigurao transparentan sustav socijalnih naknada (s podacima o vrsti i iznosu naknada za svakog korisnika).

U zdravstvu se nastavlja reforma bolničkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica (do sada je sklopljeno 6 ugovora/12 bolnica, u planu je sklopiti ugovore za još 5 bolnica). Također, novim zakonskim prijedlogom uspostavit će se novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept.