Posts Tagged obavijesti
18.03.2019. – “67 je previše” – sindikati pokreću inicijativu za raspisivanje referenduma o mirovinama
Posted by zkerkez in Obavijesti on 18. ožujka 2019.
Referendumska inicijativa „67 je previše“ od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Referendumska inicijativa sastavljena je od tri sindikalne centrale – Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata. Sindikalne centrale oštro su se suprotstavile prošlogodišnjim izmjenama mirovinskog zakona te su najavile pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma protiv zakonskih odredbi kojima se, među ostalim, skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje.
Referendumsko pitanje
Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života. Kako je pred kraj prošle godine bilo premalo vremena za organiziranje referendumske inicijative te je postojala mogućnost da između dva saborska čitanja Vlada donekle promijeni zakonske odredbe, sindikati su odlučili igrati na sigurno i pokrenuti referendumsku inicijativu kad izmjene zakona stupe na snagu.
S obzirom da je riječ o izmjenama koje u primjenu kreću s višegodišnjom odgodom, vremena imaju dovoljno.
Oglas kojim inicijativa „67 je previše“ kreće u kampanju za privlačenje objavljen je u današnjem tiskanom izdanju dnevnika Novi list. „Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju“, glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijeloga izmjena postojećih zakonskih odrebi. Sindikati tako traže da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Penalizacija 12, umjesto sadašnjih 18 posto
Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa „67 je previše“, traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).
Dosta će truda sindikati trebati uložiti da biračima objasne zbog čega bi trebali potpisati njihovu referendumsku inicijativu. Naime, kompleksnost samog mirovinskog zakona i traženih izmjena teško je sažeti u jednostavno pitanje kojim se traži potpora najmanje 400 tisuća birača čije potpise na referendumsku inicijativu treba prikupiti u dva tjedna. Postaviti samo pitanje jesu li birači za to da se u Hrvatskoj do daljnjeg u mirovinu odlazi s napunjenih 65 godina života te da se smanji penalizacija prijevremenog umirovljenja ne bi bilo dovoljno jasno bez iznošenja konkretnih članaka zakona koje treba mijenjati, tim više jer žene još uvijek odlaze u punu mirovinu i prije napunjenih 65 godina života, za razliku od muškaraca.
Žene u mirovinu sa 65 godina od 2030. godine
Aktualnim zakonom Vlada je ubrzala period u kojem se žene izjednačavaju s muškarcima za odlazak u mirovinu, a potom i prijelazno razdoblje u kojem i muškarci i žene dosežu dob od 67 godina za starosnu mirovinu. Kako sindikati traže odustajanje od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina, tako je potrebno izmijeniti i odredbe zakona kojima se regulira prijelazno razdoblje (i za punu starosnu i za prijevremenu starosnu mirovinu).
Prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.
Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.
Inicijativa „67 je previše“ traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.
Hrvatska zaostaje za EU kada je riječ o očekivanom trajanju života
Sindikati su tijekom rasprava o izmjenama u mirovinskom sustavu tražili da se zakonska dob za umirovljenje vrati na 65 godina, a sada to zahtjevaju referendumskom inicijativom, jer Hrvatska za EU prosjekom zaostaje kada je riječ o očekivanom trajanju života, kao i očekivanom trajanju života u zdravlju. Tako je očekivano trajanje života u Hrvatskoj, prema zadnjim pokazateljima, za 2,8 godina niže od prosjeka EU, a prema projekcijama Hrvatska se neće ni 2070. značajnije približiti prosjeku Unije te će zaostajati 1,5 godina. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj nakon 65 godine, pak, dvostruko je kraće od prosjeka EU te za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina. Istodobno, prosjek EU za muškarce iznosi 9,8, a za žene 10,1 godinu. Sindikati, pritom upozoravaju da niti jedna od novijih članica Unije, odnosno zemlje koje su s Hrvatskom usporedive po očekivanom trajanju života, nisu podigle dob za umirovljenje na 65 godine te da će se to u mnogim zemljama dogoditi tek 2030. godine.
Kada je riječ o penalizaciji, upozoravali su da radnici, najčešće, u prijevremenu mirovinu odlaze pod pritiskom poslodavaca. Stoga su tražili i da se, umjesto radnika, kažnjavaju poslodavci koji radnike tjeraju u prijevremenu mirovinu.
18.03.2019. – Sindikati će od 27. travnja do 11. svibnja prikupljati potpise za referendum za odlazak u mirovinu sa 65 godina
Posted by zkerkez in Obavijesti on 18. ožujka 2019.
Sindikalna referendumska inicijativa “67 je previše”, koja se protivi odlasku u mirovinu u dobi od 67 godina, najavila je u ponedjeljak da će prikupljati potpise za raspisivanje referenduma od 27. travnja do 11. svibnja, a objavili su i referendumsko pitanje kojim se predlaže vraćanje dobi od 65 godina za odlazak u starosnu mirovinu.
Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata i Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata na konferenciji za novinare predstavili su inicijativu za prikupljanje potpisa za referendum, kojim se traži izmjena postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju.
Referendumsko pitanje u obliku zakonskog prijedloga
Referendumsko pitanje uobličeno je u prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se predlaže odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u dobi od 60 godina i s 35 godina mirovinskog staža, smanjenje penalizacije prijevremene mirovine s 0,3 na 0,2 postom, te odgađanje poravnavanja dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu.
Potpisi za raspisivanje referenduma prikupljat će se od 27. travnja do 11. svibnja diljem Hrvatske, a sindikalni čelnici ističu kako bi građani bi mogli glasovanjem na referendumu izravno ukinuti mirovinsku reformu koju je progurao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, protiv koje su sindikati još na prosvjedu u listopadu najavili referendum.
“Jasno je da se u Hrvatskoj ne može raditi do 67. godina starosti, jasno je da je penalizacija u Hrvatskoj za prijevremeni odlazak u mirovinu previsoka, jasno je da se previše ubrzalo izjednačavanje žena i muškaraca na 65 godina starosti. Jedno, drugo i treće ključevi su za prikupljanje potpisa”, kazao je Sever.
Naglasio je da se u Hrvatskoj prosječno živi kraće nego u Europskoj uniji (EU), a samo u najrazvijenijim europskim zemljama, koje su i uvodile dulji radni vijek, živi se dulje.
Hrvati su bolesna, izrađena i siromašna nacija
“Život u zdravlju poslije 65 godine starosti u Hrvatskoj je samo pet godina, dok je prosjek EU-a 10 godina. Mi smo bolesna, izrađena i siromašna nacija u kojoj se ljude tjera da rade do iznemoglosti, pa će im se onda omogućiti da rade četiri sata i kada odu u mirovinu”, istaknuo je Sever.
Ribić tvrdi da produljenje radnog vijeka u Hrvatskoj nije nikakva nužnost, već je ta odluka posljedica političkog elitizma koji vlada u Hrvatskoj.
“Za stanje u zemlji, nečuveno iseljavanje i demografsku depresiju krive su elitističke skupine, zato tražimo da se pravo odlučivanja vrati građanima”, poručio je Ribić.
Novosel je rekao da su prošle godine pokušali Vladu odgovoriti od mirovinske reforme.
“Pokušali smo sve, s jasnim argumentima Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i ministru Paviću dokazati da je ovakav prijedlog nerazuman, međutim, govorili smo gluhom i slijepom”, kaže Novosel.
Sindikalni čelnici izrazili su uvjerenje da će građani u dovoljnom broju izaći na prikupljanje potpisa i potom na referendum.
11.03.2019. – NADZOR E-POŠTE I INTERNETA: Smije li poslodavac čitati e-poštu radnika?
Posted by zkerkez in Obavijesti on 11. ožujka 2019.
Početkom stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) posebice su se aktualizirala pitanja privatnosti na relaciji poslodavac – zaposlenik. Često se javljaju pitanja smije li, kada i pod kojim uvjetima poslodavac provoditi videonadzor, vršiti nadzor Internet prometa i službene e-pošte, koje podatke radnika smije objaviti na svojim službenim web stranicama i razna druga pitanja.
Samo nadziranje e-mailova i interneta neizbježno podrazumijeva obradu osobnih podataka i teško se može jasno razgraničiti koje aktivnosti čine dio profesionalnog poslovnog života, a koje ulaze u privatni život. Iz tog je razloga prihvaćeno da je nadziranje e-maila i Internet pristupa zaposlenika na radnom mjestu zapravo obrada osobnih podataka koja mora biti uređena od strane poslodavca i s kojom radnici moraju biti upoznati.
Smije li poslodavac vršiti uvid u poslovnu e-mail adresu?
Da smije, međutim potrebno je prethodno zadovoljiti određene uvjete.
Naime, poslodavac može izvršiti uvid u poslovnu e-mail adresu a sve kako bi zaštitio određena prava i interese, dobio efikasan uvid u poslovni proces i kako bi se zaštitio od mogućih nezakonskih poteza zaposlenika. No, u takvim slučajevima mora postojati ravnoteža između interesa poslodavca i prava na privatnost zaposlenika.
Koje uvjete je potrebno prethodno zadovoljiti?
Potrebno je da je zaposlenik s takvom mogućnošću prethodno upoznat te u takvom slučaju poslodavac mora upotrebu službenog e-maila za privatne potrebe strogo zabraniti ili organizirati na način da temeljna prava zagarantirana Ustavom ne budu prekršena kod pristupa privatnoj korespondenciji.
Kada je potrebno obavijestiti zaposlenika o takvoj mogućnosti?
Zaposlenik bi o predmetnom trebao biti obaviješten već prilikom samog zapošljavanja. Isto je najprikladnije učiniti predočenjem pravilnika, politike ili drugog akta u kojem je takvo postupanje poslodavca uređeno na način da je razvidan: način upotrebe službenog e-maila; pod kojim uvjetima se mogu koristiti službeni mailovi za privatne potrebe; smiju li se koristiti privatne e-mail adrese za vrijeme radnog vremena; koji je postupak za otvaranje službenog e-maila u slučaju duljeg odsustva radnika; način postupanja s e-mail adresom nakon prestanka radnog odnosa; ako radnik ima pristup internetu u vrijeme radnog vremena koje su tehničke i organizacijske mjere od strane poslodavca poduzete i drugo.
Iz navedenog vidimo da je svakom poslodavcu dozvoljeno nadzirati korištenje Interneta i elektroničke pošte svojih zaposlenika te ima pravo kontrolirati i urediti informatičke sisteme i pristup internetu na način na koji istome najbolje odgovara. Međutim, takvo postupanju potrebno je jasno urediti i s njime zaposlenika prethodno upoznati te pri tome nastojat zaštiti privatnost radnika u što većoj mjeri.
8.03.2019. – Kroji li Svjetska banka hrvatsku Nacionalnu razvojnu strategiju 2030?
Posted by zkerkez in Obavijesti on 8. ožujka 2019.
Kad god se u poslovnom tjedniku Lider pokrene tema Nacionalne razvojne strategije 2030 (NRS 2030), redakciji dolaze pitanja kako to da je Svjetska banka glavni kreator te strategije kojoj je cilj postaviti temelje za povećanje potencijala gospodarskog rasta i razvoja, a ne neka domaća institucija. Koja je zapravo uloga Svjetske banke u izradi NRS-a za Lider je protumačilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU) koje je Vlada imenovala koordinatorom za izradu tog strateškog dokumenta.
– Ministarstvo je ugovorilo savjetodavne usluge Svjetske banke za projekt podrške uspostavi sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, u sklopu kojega Svjetska banka izrađuje analitičke podloge za izradu NRS 2030. Svjetska banka, kroz ovaj ugovor, u prvom redu daje podršku MRRFEU u dijelu razrade metodologije i postupaka za cjelokupni sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH – kažu iz resora ministrice Gabrijele Žalac koja je tu suradnju započela u svibnju prošle godine potpisavši ugovor s voditeljicom Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Elisabettom Capannelli. Fiksna naknada za taj projekt koji će trajati 26 mjeseci iznosi 4,3 milijuna eura, a financira se Operativnim programom “Konkurentnost i kohezija 2014-2020”.
Analitičke podloge za NRS 2030 izrađuju se u 12 tematskih područja, a Svjetska banka je za njihovu izradu dobila smjernice od Koordinacijskog tijela te 12 radnih skupina za tematska područja i horizontalne politike za izradu NRS 2030.
Tri komponente savjetodavnih usluga
1. Podrška u pripremi Nacionalne razvojne strategije do 2030 (NRS 2030) – u vidu pripreme analitičkih podloga i ex ante vrednovanja strategije
2. Podrška cjelokupnoj uspostavi i provedbi sustava strateškog planiranja
3. Razvoj kapaciteta za strateško planiranje i olakšavanje provedbe reforme
Dio ugovora je i da Svjetska banka asistira u izradi jednog nacionalnog razvojnog plana i provedbenog programa za jedno pilot ministarstvo. Međutim, tu završava doprinos te međunarodne financijske institucije hrvatskoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji koja mora biti završena do 2030., objašnjavaju iz MRRFEU.
– Svjetska banka nije kreator NRS 2030. U izradu NRS 2030 uključeno je više od 600 dionika iz javnog, znanstveno istraživačkog, civilnog i privatnog sektora kroz radne skupine te građani RH – opovrgavaju iz Ministarstva kuloarske tvrdnje od kojih im se vjerojatno diže kosa na glavi budući da je dosad uloženo mnogo truda u NRS što podcrtavaju činjenicom da je održano 46 događaja na temu “Hrvatska kakvu želimo 2030.”, provedeno je 300 sati u raspravi u koje je bilo uključeno 1,159 sudionika, ispunjeno 1780 online upitnika građana s prijedlozima o razvojnim prioritetima.
Naglašavaju kako je osnovan Upravljački odbor te Međuresorna radna skupina za izradu NRS 2030 te 13 ekspertnih skupina, u koje su uključeni predstavnici resornih tijela državne uprave, predstavnici Izvršne radne skupine, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, predstavnici velikih, srednjih i malih poduzetnika, predstavnici hrvatskih klastera konkurentnosti i ostalih gospodarskih udruženja, predstavnici znanstveno-istraživačkog sektora, predstavnici civilnog sektora, predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i predstavnici civilnog sektora. Također, na regionalnoj razini uključeni su i župani te direktori županijskih razvojnih agencija putem Razvojnih foruma, bilateralnih i multilateralnih sastanaka, radionica i okruglih stolova.
– Svjetska banka nije uključena izravno u rad ekspertnih skupina, ali kao savjetodavna podrška za uspostavu sustava strateškog planiranja, sudjeluje u metodološkim radionicama koje MRRFEU organizira za voditelje ekspertnih skupina na početku i na kraju svake etape izrade NRS 2030 te izrađuje analitičke podloge za resorna tijela državne uprave koja su nositelji radnih skupina – zaključuju.
Svjetska banka do zaključenja ovog članka nije odgovorila na naš upit o utjecaju koji imaju na NRS 2030.
– Ujedinit ćemo svoje globalno stručno znanje i iskustvo kako bismo pomogli hrvatskim tijelima u osnaživanju nacionalnog okvira za strateško planiranje. To je ključno za uspješnu provedbu vladinog programa politika i za učinkovito iskorištavanje nacionalnih sredstava i sredstava EU-a. Radujemo se uspješnoj provedbi ovih važnih aktivnosti u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – izjavila je Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku, pri potpisivanju ugovora o suradnju na tom velikom i strateški važnom projektu za RH.
8.03.2019. – Tko su uzdanici hrvatske budućnosti koji rade na Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030
Posted by zkerkez in Obavijesti on 8. ožujka 2019.
Slijedom nedavne teme u Lideru o kreiranju sveobuhvatne strategije razvoja Hrvatske do 2030. objavit ćemo u nekoliko nastavaka popis članova Tematskih radnih skupina i Radnih skupina koje se odnose izravno na ekonomiju, kako bi javnost imala bolji uvid u rad ovih skupina i tko će stajati iza konačnog prijedloga dokumenta koji bi trebao pripremiti Hrvatsku za budućnost.
Upravljački odbor ovog projekta vode predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, dok u radu sudjeluju predstavnik Sabora, predstavnik Ureda Predsjednice RH, potpredsjednici Vlade, ministri, predstavnik Hrvatske udruge Županija, predstavnik Udruge gradova, predstavnik Udruge općina, predstavnik HUP-a, predstavnik HGK, predstavnik HOK-a, predstavnik sindikata, predstavnik HNB-a te predstavnik HAZU-a.
U prvom nastavku donosimo članove Međuresorne radne skupine za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030 (NRS 2030) zadužene za izradu NRS, suradnju sa Svjetskom bankom na pripremi sektorskih podloga za NRS, izradu prijedloga elemenata strateškog okvira za NRS te pripreme dodatnih relevantnih materijala za NRS.
Članovi:
- Ana Odak, pomoćnica ministrice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, voditeljica Međuresorne radne skupine; Marija Rajaković, načelnica Sektora, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, zamjenica voditeljice Međuresorne radne skupine
- Frano Matušić, državni tajnik, Ministarstvo turizma, član Međuresorne radne skupine; Natalija Havidić, načelnica Sektora, Ministarstvo turizma, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Igor Čižmek, pomoćnik ministra, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, član Međuresorne radne skupine; Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Katarina Ivanković Knežević, državna tajnica, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, članica Međuresorne radne skupine; Ružica Mlakić, voditeljica Službe, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, zamjenica članice Međuresorne radne skupine
- Nikša Tkalec, pomoćnik ministra, Ministarstvo poljoprivrede, član Međuresorne radne skupine; Duška Mia Franić, načelnica Sektora, Ministarstvo poljoprivrede, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Nevenka Benić, državna tajnica, Ministarstvo hrvatskih branitelja, članica Međuresorne radne skupine; Lina Lena Soukup, načelnica Sektora, Ministarstvo hrvatskih branitelja, zamjenica članice Međuresorne radne skupine
- Sanda Šimić Petrinjak, glavna tajnica, Ministarstvo unutarnjih poslova, članica Međuresorne radne skupine; Branko Turić, voditelj Službe, Ministarstvo unutarnjih poslova, zamjenik članice Međuresorne radne skupine
- Maja-Marija Nahod, pomoćnica ministra, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, č1anica Međuresorne radne skupine; Irena Križ Šelendić, načelnica Sektora, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, zamjenica članice Međuresorne radne skupine
- Ante Modrić, načelnik Sektora, Ministarstvo obrane, član Međuresorne radne skupine; Ana Marčeta, voditeljica Službe, Ministarstvo obrane, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Gorana Roje, voditeljica Službe, Ministarstvo državne imovine, članica Međuresorne radne skupine; Maja Miličić, viša savjetnica specijalistica, Ministarstvo državne imovine, zamjenica članice Međuresorne radne skupine
- Ivica Poljičak, državni tajnik, Ministarstvo kulture, član Međuresorne radne skupine; Krešimir Račić, viši stručni savjetnik, Ministarstvo kulture, zamjenik člana Međuresorne radne skupine
- Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, član Međuresorne radne skupine; Nikica Šikić, načelnik Sektora, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, zamjenik člana Međuresorne radne skupine
- Gordan Žanić, Ministarstvo zdravstva, član Međuresorne radne skupine; Domagoj Trupeljak, Ministarstvo zdravstva, zamjenik člana Međuresorne radne skupine
- Lana Letilović, pomoćnica ministra, Ministarstvo pravosuđa, članica Međuresorne radne skupine; Mirela Kevešević, viša stručna savjetnica, Ministarstvo pravosuđa, zamjenica članice Međuresorne radne skupine
- Danijela Stepić, načelnica Sektora, Ministarstvo financija, članica Međuresorne radne skupine; Ana Michieli Pavuna, voditeljica Službe, Ministarstvo financija, zamjenica članice Međuresorne radne skupine
- Damir Kaufman, glavni tajnik, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, član Međuresorne radne skupine; Daniela Šimunović, načelnica Sektora, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Nikolina Brnjac, državna tajnica, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, članica Međuresorne radne skupine; Josip Bilaver, pomoćnik ministra, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, zamjenik članice Međuresorne radne skupine
- Darko Nekić, državni tajnik, Ministarstvo uprave, član Međuresorne radne skupine; Andreja Bakula, načelnica Samostalnog sektora, Ministarstvo uprave, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Zdravko Gavran, voditelj službe, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, član Međuresorne radne skupine; Emilija Vučinić-Margeta, voditeljica Službe, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
- Tome Antičić, državni tajnik, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, član Međuresorne radne skupine; Ivana Pavlaković, načelnica Sektora, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, zamjenica člana Međuresorne radne skupine
-
Trenutno pretražujete arhivu.
Brze poveznice
Pogodnosti
