Nakon godinu i pol dana pregovora sa sindikatima, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila novi Zakon o radu, unatoč tome što je resorni ministar Mirando Mrsić rekao kako nije postignut dogovor.

Cilj zakona je, istaknuo je Mrsić, fleksibilizacija radnih odnosa, sačuvanje radnih mjesta, smanjenje troškova rada i sprječavanje rada na crno.

Ono što je bilo najspornije kod prvog čitanja Zakona u Saboru je uređenje radnog vremena, pitanje otkaza i rad u agencijama za privremeno zapošljavanje.

Ovom verzijom radnici u agencijama će biti više zaštićeniji, imat će pravo na sindikalno udruživanje, ali će umjesto jedne godine, kao što je bilo u prvoj verziji, moći maksimalno raditi čak tri godine preko agencije. Novost je i to da će ubuduće radnici izvan punog radnog vremena moći raditi i kod novog ili povezanog poslodavca i to maksimalno dodatnih osam sati tjedno.

Konačni prijedlog Zakona o radu

Za razliku od prve verzije koja je prošla prvo čitanje u Saboru, spuštena je granica s 56 sati u tjednu, na 50 radnih sati. To se odnosi na nejednako raspoređeno radno vrijeme te na prekovremeni rad. Kada je riječ o zaposlenicima koji će dodatno raditi kod drugog poslodavca izvan radnog vremena, primjerice, jedan će konobar koji kod jednog poslodavca radi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno dodatno još moći raditi i kod drugog poslodavca osam sati tjedno.

– Pred Vladom je prijedlog koji predstavlja kompromis i ide za time da se očuva zaštita radnika, ali i da bude fleksibilnije radno vrijeme – istaknuo je Mrsić.

Na to se dovezao i premijer Milanović koji je pojasnio kako je jedina namjera ovog zakona više posla za radnike.

– Cilj je da imamo više ukupnog prostora za rad. Uvjereni smo da ovo služi ostvarenju namjere i tog cilja. Očekujemo da ljudi to pozdrave jer to je jedina namjera. Inače ne bi ni dirali taj zakon – poručio je Milanović.

Ublažene su i kazne za poslodavce koji počine lakši prekršaj. Točnije, za lakše prekršaje koji nisu društveno štetni, poput, primjerice, ako ne donesu raspored o godišnjem odmoru na vrijeme. Do sada su poslodavci odmah bili kažnjavani, a sada će to predstavljati prekršaj i ako u roku od osam dana ne isprave grešku, tek će onda biti kažnjeni.

BEZ USPJEHA: I DALJE NEMA DOGOVORA OKO ZAKONA O RADU

(NOVI LIST) ZAGREB » Vlada, sindikati i poslodavci ni jučer, kako se i očekivali, nisu postigli dogovor oko izmjena Zakona o radu. Otkazi bez objašnjenja i mogućnosti sudske tužbe kod malih poslodavaca, mogućnost poslodavca da odredi da radni tjedan traje 50 sati, zapošljavanje, odnosno unajmljivanje agencijskih radnika na tri godine, samo su neke odredbe oko kojih se tri strane nisu ni približile dogovoru.

Tako je gotovo besmislen postao nastavaka pregovora, pa će sada Vlada, kao predlagatelj zakona, sindikatima i poslodavcima uputi svoj nacrt zakona za drugo čitanje, a oni će dobiti mogućnost da se očituju u roku od tjedan dana.

Kako je većina novosti sindikatima neprihvatljiva šanse da se i nakon toga postigne dogovor ravne su nuli, pa će Vlada, po svemu sudeći, ako želi da se izmjene ZOR-a izglasaju prije ljetne stanke, u Sabor uputi svoj prijedlog zakona bez suglasnosti sindikata.

– Nisu to bili pregovori jer su sve naše primjedbe bile neprihvatljive: tako pregovori gube smisao. Pa ne možemo pristati na to da zaposleni kod malog poslodavca (do pet radnika) mogu dobiti otkaz bez ikakvog objašnjenja i da još gube pravo na sudsku tužbu. Oni postaju zakinuti u tom pravu na sudsku zaštitu u odnosu na zaposlene kod velikih poslodavca. Agencijske radnike, bez prava koje imaju ostali zaposleni, primjerice regresa ili božićnice, poslodavci mogu zapošljavati na tri godine, što znači da postaju nelojalna konkurencija i zaposlenima na određeno vrijeme, ističe Krešimir Sever predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dodaje da su ovaj put sindikati po pitanju izmjena ZOR-a složni i to sve središnjice koje sudjeluju u pregovorima, te da će nakon što dobiju Vladin prijedlog odlučiti i kakve će akcije poduzeti, ako Vlada ustraje na tome da se nastavi saborska rasprava o njezinu prijedlogu već početkom srpnja ove godine, odnosno da se zakon usvoji prije ljetne stanke. Između ostaloga sindikati su najvljivali i prikupljanje potpisa za peticiju za prijevremene izbore.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) tvrtki Hrvatske željeznice infrastruktura d.o.o. (HŽI) osigurava kredit u iznosu od 40 milijuna eura s ciljem kupnje opreme za održavanje pruga, kao i za program restrukturiranja radne snage. U skladu s pravilima EBRD-a, program restrukturiranja mora biti proveden u skladu s važećom zakonskom regulativom, kao i standardima dobre prakse te baziran na principima savjetovanja i zaštite od diskriminacije.

HŽI i EBRD angažirali su konzultantsku kuću iz Velike Britanije (Ergon Associates) specijaliziranu za radnička prava kako bi pratila i savjetovala u procesu restrukturiranja radne snage, a s namjerom omogućavanja korektnog i nediskriminirajućeg postupanja prema radnicima. Cilj je osigurati usklađenost procesa s važećim zakonima i odredbama kolektivnih ugovora, ali također osigurati i koristi koje će donijeti učinkovito sudjelovanja radnika, organizacija koje ih predstavljaju, kao i relevantnih vladinih agencija u samom restrukturiranju.

Cilj je upoznavanje s pogledima sindikalne organizacije na sam proces restrukturiranja.

Sastanak sa konzulatantima održan je 12.06.2014.u prostorima SIHŽ-a, u Zagrebu, Ulica kneza Branimira 6 , a na istom su nazočili : konzultanti EBRD-a iz Ergon Associates : Alastair Usher , Sarah Mcleish i Željko Zoričić , te predstavnici sindikata SIHŽ(Slavko Proleta, Mirjana Konjić),SŽH (Zoran Maršić, Mladen Joja) i SPVH (Ante Iličić i Srećo Stjepić).

Predstavnici sindikata iznijeli su svoja sindikalna viđenja oko tijeka procesa restrukturiranja i viđenje o daljnjem tijeku istog, s posebnim naglaskom na radnička prava i sigurnost radnih mjesta.

Izneseno mišljenje SIHŽ-a

1. Razvoj prometne infrastrukture neophodan je za ekonomski i socijalni razvoj Republike Hrvatske. 

Budućnost prometne djelatnosti u Republici Hrvatskoj je u promicanju željeznice kao najsigurnijeg i ekološki najčistijeg prijevoza.

Razvoj željezničkog prometa u RH mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje uključujuću specifičnosti koje proizlaze iz geografskog i geopolitičkog položaja zemlje.

Nužno je temeljiti strateško planiranje na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu socijalnih partnera te da takvo planiranje služi kao glavni mehanizam za usmjeravanje strateških razvojnih investicija na svim razinama.

Strukturni fondovi dodjeljuju se zemljama korisnicama na temelju izrađenih Operativnih programa u kojima su definirana prioritetna područja financiranja.

Neophodno je uspostaviti planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije i stabilne mehanizme financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje željezničkog sektor.

2. Strategijom se mora jasno definirati cilj razvitka željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje te njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.

Slijedom toga, a temeljem novog strateškog dokumenta , potrebno je dostići sljedeće ciljeve, za to smatramo isključivo odgovornom Vladu RH i resorno ministarstvo:

– prije svega, na željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet, unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu, kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa,

– povećati ulogu željeznice u prigradskom i gradskom prometu velikih gradova u Republici Hrvatskoj,

– izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukture stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza,

– stvoriti održiv i stabilan sustav financiranja izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

3. Proces restrukturiranja se u mnogo puta do sada svodio samo na pokušaj rješavanja prošlih dugova, smanjenje troškova , ali samo smanjenjem broja zaposlenika u svrhu poboljšanja poslovnih rezultata.

Program restrukturiranja društva donesen je bez provođenja socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerima.

Zaboravljeno je da se radi o kvantitativnim promjenama , ono što je ponuđeno je bez cjelovite vizije i odgovora za budućnost.

Restrukturiranje nema za cilj otpuštanje radnika nego cjelovito preoblikovanje poduzeća na temelju osmišljenih i definiranih procesa.

Treba znati, da čovjek nije troškovni činitelj , jer je čovjek sa svojim sposobnostima činitelj razvoja.

Odgovorno upravljanje okrenuto budućnosti treba uzeti u obzir da samo smanjenje troškova ne osigurava budućnost, ne stvara inovacije za buduća tržišta, ne potiče kreativnost i ne jamči osposobljenost za buduće zadaće.

Za uspješno ozdravljenje poduzeća važni su kvalitetni ljudi i kvalitetni programi, to treba imati prednost u odnosu na novac.

Svrhu restrukturiranja vidimo u osiguranju radnih mjesta, tržišno orijentiranom planiranju, otvaranju novih tržišta, multipliciranju znanja i izobrazbi osoblja.

4. Očuvanje djelatnosti

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije,tj.sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Zakon o željeznici, Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija ,elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa, Pravilnicima koji su doneseni kao podzakonski akti uređuje se siguran tijek odvijanja prometa i tehničko tehnološki uvjeti neophodni za funkciju održavanja i regulacije prometa.

Svjesni smo neophodnosti restrukturiranja, no ne smatramo da se ono treba provoditi na ovakav način, izdvajanjem dijela održavanja iz osnovne djelatnosti.

Naš cilj je očuvanje cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture.

Zato se protivimo privatizaciji Pružnih građevina d.o.o. gdje je prenesena osnovna djelatnost iz HŽ Infrastrukture d.o.o. koju čini održavanje pruga.

5. Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora,konzultacija,i pravovremene razmjene informacija o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa, a posebice onih koji utječu na gospodarsko socijalni položaj radnika.

Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata ,važnih za proces donošenja i provedbe programa, akata vezanih uz položaj radnika.

Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je promoviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospodarsko socijalni status radnika.

Osnovna sindikalna zamjerka je da se definitivno ne provodi socijalni dijalog o svim bitnim pitanjima vezanim za gospodarsko socijalni položaj radnika.

Nužno je jačati partnerske odnose i sve oblike učinkovitog socijalnog dijaloga s ciljem ekonomskog jačanja sektora, kreiranja kvalitetnih radnih mjesta i podizanja atraktivnosti sektora.

Cilj razvoja socijalnog dijaloga, a osobito radi:

– jačanje kolektivnog pregovaranja na razini sektora

– utvrđivanje minimalnih standarda u sektoru

– predlaganja mjera u cilju unaprjeđivanja razine funkcionalnosti i sigurnosti

željezničkog prometa

– sudjelovanja u oblikovanju obrazovnih programa i redefiniranja uloge institucija

potrebnih poslodavcima i sindikatima, kako bi se osigurala edukacija radne snage

sukladno potrebama gospodarstva kao i radnicima radi podizanja njihove zapošljivosti

i prilagodljivosti te verificiranja oblika osposobljavanja ostvarivanjem kojih ce se

premostiti razdoblje u kojem javne obrazovne institucije trebaju provesti potrebne

reforme,

– razvoj dugoročnih mehanizama savjetovanja o bitnim pitanjima vezanim za

gospodarsko-socijalni položaj radnika.

6. Prioriteti suradnje trebaju biti usmjereni na sljedeća područja:

a) Strateški razvoj željezničkog prometa (nova strategija razvoja

željezničkog prometa i ukupna strategija razvoja prometa, pokretanje

novog investicijskog ciklusa ulaganja u infrastrukturu i prometna sredstva)

b) Restrukturiranje željeznice – podjela željeznice,

c) Zbrinjavanje viška radnika, Željeznički fond

d) Utvrđivanje minimalnih standarda u sektoru

e) Ulaganje u ljudske resurse u željezničkom prometu

EBRD-ov izvedbeni zahtjev

EBRD-ov izvedbeni zahtjev

Zagreb, 4. lipnja 2014. – Hrvatska je još jednom završila na konačnoj listi slučajeva o kojima će se raspravljati pred MOR-ovim Odborom za primjenu standarda, zbog kršenja Konvencije MOR-a br. 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, koju je Hrvatska ratificirala 1991. godine.

Sedmi je to puta da se Hrvatska nalazi na neslavnom popisu 25 država koje ne poštuju konvencije MOR-a, a drugi puta je riječ o Konvenciji br. 98. Hrvatska je zadnji puta bila predmetom rasprave Odbora za primjenu standarda 2008. zbog problema azbesta i kršenja Konvencije br. 162.

Na današnjoj sjednici Odbora za primjenu standarda na 103. Međunarodnoj konferenciji rada raspravljat će se o kršenju MOR-ove Konvencije br. 98., i to u nekoliko slučajeva: zaštita radnika od anti-sindikalne diskriminacije tj. pretjerana sporost rješavanja radnih sporova i slabi kapaciteti inspekcije rada; promicanje kolektivnog pregovaranja tj. ograničavanje prava na organiziranje i kolektivno pregovaranja zaposlenih u lokalnoj i područnoj samoupravi Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi; intervencija Vlade u kolektivne ugovore u javnom sektoru; otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora i Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

Zaključci Odbora za primjenu standarda trebali bi biti poznati do kraja tjedna kada će se znati što MOR traži od Vlade RH, priopćili su NHS, SSSH, MHS i URSH.

Odbor za primjenu standarda jedan je od stalnih, tripartitnih odbora MOR-a koji raspravlja na temelju godišnjeg izvještaja Odbora stručnjaka o informacijama i izvještajima o primjeni konvencija i preporuka koje podnose članice MOR-a. Zaključci Odbora od vlada traže poduzimanje konkretnih koraka kako bi se razriješio problem, pozivaju na organiziranje misija MOR-a ili pružanje tehničke pomoći.

Izaslanstvo radnika na Konferenciji čine Dijana Šobota, izaslanica, izvršna tajnica SSSH za međunarodnu suradnju i edukaciju, i Matija Kroflin, zamjenik izaslanice, ekonomski stručnjak u Nezavisnom sindikatu znanosti.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/hrvatska-opet-na-sudu-medunarodne-organizacije-rada-1178

S obzirom na katastrofalne razmjere elementarne nepogode koja je pogodila istočni dio Republike Hrvatske i prouzročila nemjerljivu materijalnu štetu stanovništvu poplavljenih područja, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, Sindikat infrastrukture hrvatskih željeznica, Sindikat željezničara Hrvatske i Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. pozivaju sve radnike HŽ Infrastrukture d.o.o. da , prema svojim mogućnostima, sudjeluju u prikupljanju novčane pomoći stradalom stanovništvu poplavljenih područja.

Novčana pomoć prikupljati će se na način da će se svakom radniku koji za to da pisanu suglasnost ustegnuti iznos koji radnik sam odredi od plaće za mjesec svibanj 2014. godine, a koja će biti isplaćena u mjesecu lipnju 2014. godine. Sva prikupljena sredstva biti će uplaćena na račun Hrvatskog crvenog križa, a po izvršenoj uplati objaviti će se visina iznosa prikupljenih sredstava, dan uplate sredstava i broj računa na koji su sredstva uplaćena.

Radnici koji se odluče na ovaj način pomoći stradalom stanovništvu moći će se izjasniti o visini novčane vrijednosti na popisu koji će se nalaziti kod evidentičara radnog vremena svakog pojedinog radnika, i to u razdoblju od 23. svibnja 2014. godine do 30. svibnja 2014. godine.