Arhiva za kategoriju Obavijesti

Do kraja iduće godine bit će raspisan natječaj za odabir izvođača radova za izgradnju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, a do tad bi trebali biti izrađeni i idejni projekti za obje dionice takozvane nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, Karlovac – Oštarije/Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, potvrđeno je iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o projektima kojima će, uz izgradnju dvokolosiječne pruge od Karlovca do granice s Mađarskom, u različitim fazama izgradnje, riječka luka biti povezana dvama kolosijecima sa Zagrebom, Mađarskom i dalje s drugim tržištima srednje Europe.

Veliki izazov

Prema informacijama iz HŽ Infrastrukture, u tijeku je dovršetak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te ishođenje građevinskih dozvola za dionicu Škrljevo – Rijeka – Jurdani, dugu 29,7 kilometara, dok bi izrada idejnih projekata i ishođenje lokacijske dozvole za dionicu nizinske pruge Skradnik – Krasica – Tijani trebala biti završena u roku od pet mjeseci, a dionice Karlovac – Oštarije/Skradnik do studenoga 2026. godine.

Ukupna duljina nove pruge od Karlovca do Tijana bit će, prema HŽ Infrastrukturi, nešto više od 111 kilometara, od čega 39,1 kilometar otpada na dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik, a 72,2 kilometra na dionicu Skradnik – Krasica – Tijani. Izgradnjom tih dviju dionica put od Zagreba do Rijeke skratit će se za 56 kilometara, ističu iz HŽ Infrastrukture, dok će se vrijeme putovanja skratiti višestruko, budući da će nova pruga biti projektirana za brzine vlakova do 160 kilometara na sat.

Od Karlovca do Oštarija, odnosno Skradnika, pritom će biti riječ uglavnom o rekonstrukciji postojeće pruge, uz dogradnju dodatnog kolosijeka, dok će najveći izazov biti dionica od Skradnika do Tijana, na kojoj će se graditi posve nova dvokolosiječna pruga.

O zahtjevnosti terena kojim će prolaziti možda najbolje govori podatak da će od predviđenih 72 kilometra duljine pruge čak 48 kilometara prolaziti tunelima, uz veliki broj vijadukata, usjeka i željezničkih nasipa. Ukupno će na trasi od Karlovca do Rijeke biti izgrađeno 14 tunela, duljine 57 kilometara i 17 vijadukata. Ukupna duljina vijadukata bit će oko deset kilometara, pri čemu će najveći izazov za građevinare predstavljati dva tunela, Kapela 1, duljine deset kilometara i Kapela 2, duljine 15 kilometara.

Na trasi od Skradnika do Tijana predviđena je i izgradnja novih kolodvora i stajališta, uz niz spojnih pruga za povezivanje s postojećom lokalnom mrežom, posebno na području Rijeke i okolice.

Projektiraj i gradi

Ukoliko idejni projekti i lokacijske dozvole budu izrađeni na vrijeme, realno je očekivati da bi natječaj za izradu glavnog projekta i pratećih dozvola te gradnju mogao biti raspisan tijekom 2027. godine.

Prema najavama ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega Butkovića, natječaj će se raspisivati za cijelu dionicu od Karlovca do Rijeke, i to po sistemu »design and build«, odnosno u postupku javne nabave tražit će se izvođač koji će odraditi i projektiranje i gradnju pruge, što bi trebalo značajno skratiti proceduru do početka gradnje.

Prethodno je Ivan Kršić najavio i donošenja niza mjera kojima bi se ubrzali imovinsko-pravni i ostali prateći poslovi, a kao realan rok za izgradnju nizinske pruge naveo je 2036. godinu.

Dionica kroz Rijeku “teška” 350 milijuna eura

Nešto prije 2036. trebala bi, ne bude li novih kašnjenja, biti završena i dionica dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, čija je procijenjena vrijednost čak 350 milijuna eura, za niti trideset kilometara pruge.

– Nakon provedenog novog postupka javne nabave, 2024. je sklopljen ugovor za dovršetak izrade glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola. Krajem 2026. očekuje se raspisivanje javne nabave za radove.

Do sada je izrađena studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi, studija utjecaja na okoliš, idejni projekt te je ishođena lokacijska dozvola. Planirano trajanje radova je četiri godine.

IZVOR

Na vrhuncu su radovi na temeljitoj rekonstrukciji željezničkoga kolodvora u Koprivnici koji su dio megaprojekta gradnje drugoga kolosijeka.

Od ukupno 15 kolosijeka u kolodvoru, trenutačno su samo tri u funkciji, a svi ostali su u rekonstrukciji. U HŽ infrastrukturi kažu kako je cilj do kraja listopada završiti 12 kolosijeka, a onda prijeći na rekonstrukciju prva tri, uz glavnu kolodvorsku zgradu.

Dovršavaju se i radovi na novom pothodniku dužine 150 metara koji se proteže ispod cijeloga kolodvora i spaja šire središte grada sa zapadnim dijelom, otočnom peronu duljine 400 metara i izgradnji dizala za osobe smanjene pokretljivosti.

Ipak, odlična je vijest kako se višednevna zatvaranja pruge i zamjenski prijevoz autobusima mogu očekivati samo do kraja godine. Od iduće godine toga više neće biti, najavljuju u HŽ infrastrukturi. Cijeli je projekt, inače, na oko 80 posto dovršenosti, a najveći preostali zahvat je obnova kolodvora Koprivnica.

SEDAM NOVIH MOSTOVA

Do kraja godine, dakle, trebala bi se pustiti u promet oba kolosijeka nove pruge između Dugog Sela i mađarske granice kod dravskog mosta. Kompletni radovi na kolodvorima Koprivnica i Dugo Selo bit će završeni iduće godine.

Riječ je o projektu gradnje drugoga i obnove postojećeg kolosijeka pruge od Križevaca do novog mosta na Dravi prema Mađarskoj. Trasa je duga više od 42 kilometra. Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU. Vlakovi će moći juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Na trasi će biti sagrađeno čak sedam novih mostova, četiri željeznička vijadukta i galerije, deset nadvožnjaka i podvožnjaka, obnovit će se ili sagraditi devet kolodvora i stajališta.

IZVOR

Ovih je dana prvi put s gledišta okoliša prihvaćena cjelokupna trasa nove nizinske pruge, odnosno trase dionica Karlovac – Oštarije/Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani na novoplaniranoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, izvijestila je HŽ Infrastruktura.

Naime, 16. rujna izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za dionicu pruge Skradnik – Krasica – Tijani, dok je istovjetno rješenje za dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik ishođeno 19. svibnja 2025.

Projektna dokumentacija

Također, nastavlja se izrada projektne dokumentacije (idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole) za obje dionice. Za modernizaciju dionice Karlovac – Oštarije/Skradnik 12. kolovoza 2025. potpisan je Ugovor za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole. Pružatelji usluge su Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design i Mobilita vision, a rok za izradu je do studenoga 2026. Vrijednost ugovora iznosi oko 1,5 milijuna eura.

Za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani Ugovor za izradu idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu potpisan je u studenome 2024., a rok za izradu je veljača 2026. Pružatelji usluge su Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design i Geotehnički studio. Vrijednost tog ugovora iznosi više od tri milijuna eura. Ukupna duljina novoplanirane željezničke pruge od Karlovca od Tijana iznosit će 111 km, od čega 39,1 km otpada na dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik, a 72,2 km na dionicu Skradnik – Krasica – Tijani.

Izgradnjom tih dviju dionica put od Zagreba do Rijeke skratit će se za 56 km. Planirana dvokolosiječna pruga za mješoviti željeznički promet bit će projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora te jedno stajalište.

Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, rekao je nedavno Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Važnost pruge

Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju. Profesori Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta prezentirali su studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, prema kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka – Zagreb do 2035.

Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju. Prema optimističnom scenariju koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb – Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

IZVOR

HŽ Infrastruktura – služba za održavanje pruga

Oni su poslovni iz sjene.

0-24, 365 dana u godini. Bez odmora, bez pauze – uvijek spremni.

Na kiši, snijegu i ledu, na -10 i +40. U danima kad mnogi ne bi ni izašli van, oni su na pruzi.

Mostovi, usjeci, otvorene pruge, kolodvori i skretnice – svaki dio gornjeg ustroja je u njihovim rukama. Oni nadziru, popravljaju i održavaju. Mijenjaju istrošene pragove i skretnice, otklanjaju kvarove i nepravilnosti, zamjenjuju oštećenu opremu. Nakon elementarnih nepogoda i izvanrednih događaja prvi izlaze na teren – jer sigurnost ne smije čekati.

Svaki kilometar mreže HŽ Infrastrukture oni poznaju bolje nego itko. Sigurnost prometovanja svih vlakova i putnika doslovno je u njihovim rukama.

Žuta vozila, žute lokomotive i vagoni, TMD-ovi, podbijačice i druga tehnološka čuda – i moderna i ona koja već desetljećima služe na prugama – sve to je samo alat. Prava snaga leži u ljudima koji njima upravljaju i u službama koje zajedno rade da bi naši vlakovi vozili sigurnim i ispravnim tračnicama.

Da vlakovi voze sigurno, da stignu na cilj, da željeznica živi – tu su oni.

I da, uprkos svemu ovome… Nismo najbrži, ali povezujemo.

IZVOR

Puno je kilometara željeznice u Hrvatskoj, doduše većim dijelom neelektrificirane i jednokolosiječne. Da bi se maksimalno iskoristila pruga već su pokrenuti neki projekti modernizacije koji bi trebali vratiti život željezničkom prometu i rasteretiti ceste, no pred HŽ-om je još puno posla. Važan pothvat na vidiku je pokretanje radova obnove stare nizinske pruge u smjeru Rijeke – odnosno od Karlovca to Oštarija. Nema sumnje da će posao biti vrtoglavo skup kad je već sama izvedba idejnog projekta trebala koštati 2 milijuna eura.

Provedbom projekta nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba do državne granice s Mađarskom trebala bi se znatno povećati apsorpcijska moć riječke luke. Ova pruga je sastavni dio Mediteranskog koridora zajedno s pravcem Zagreb-Zidani Most u Sloveniji.

Za jedan sastavni dio tog pravca, kojih 40 kilometara od Karlovca do Oštarija, sada je potpisan ugovor za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole za modernizaciju. Posao od milijun i pol pripao je odabranoj zajednici ponuditelja.

Program obnove

Karlovac-Oštarije jedna je od željezničkih trasa koje ulaze u EU projekte razvoja željezničke pruge vrijedne milijarde eura. Na toj trasi priprema se modernizacija oko 40 kilometara željezničke pruge. U svom Programu obnove i modernizacije željezničke infrastrukture do 2030. godine iz HŽ-a za ovaj posao sami ističu da je dio najsloženijeg i najskupljeg investicijskog ciklusa u željeznicu, odnosno projekta takozvane nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba do državne granice s Mađarskom.

U prosincu prošle godine raspisan je natječaj za Uslugu izrade idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole za modernizaciju dionice pruge smještene na M202 Zagreb GK-Rijeka. Ponude za posao do 2,1 milijun eura trebale stići do 4. prosinca 2024. godine, nakon čega je u lipnju je odabran izvođač, a polovicom kolovoza konačno je i potpisan ugovor s odabranom zajednicom ponuditelja.

Odabrana zajednica tvrtki Granova, ŽPD, BBD-Bridge&Building Desing i Mobilita Vision idejni projekt na kraju će izraditi za znatno manje od procjene, odnosno za 1,47 milijuna eura bez PDV, odnosno 1,84 milijuna eura s uključenim PDV-om. Prema ugovoru imaju 15 mjeseci za izvedbu.

Povezivanje šireg područja

Kako se može pročitati na Elektroničkom oglasniku javne nabave, projektni zadatak predviđa da odabrani provedu pripremne radove te da izvedu idejne projekte za ishođenje pravomoćne lokacijske dozvole. Lokacijska dozvola, kao i pravomoćna lokacijska dozvola za modernizaciju i izgradnje prometnog pravca Zagreb-Rijeka odnosila bi se na povezivanje šireg područja Karlovca i Oštarija.

Na pravcu od okvirno 40 kilometara, planira se izvedba građevine infrastrukturne namjene u funkciji prometa namijenjene transportu putnika i roba, uz zadovoljenje tehničko-tehnoloških uvjeta. Postoji i razlog zašto je izvedba modernizacije vrlo važna.

– Razlog poduzimanja zahvata je postojanje ‘uskog grla’ na Mediteranskom koridoru, kako u smislu brzine odvijanja željezničkog prometa tako i u smislu kapaciteta prometa na postojećoj dionici pruge. Potrebno je stvoriti alternatiru postojećoj trasi obzirom na nemogućnost postizanja brzina, kapaciteta, osnovnih zahtjeva operabilnosti, slobodnog profila i postojeća izgradnja, stoji u projektnom zadatku koji objavljuje naručitelj HŽ Infrastruktura.

Od Karlovca do Skradnika

Idejni projekt koji će realizirati odabrana zajednica ponuditelja osigurat će se etapnost i faznost građenja koji će se primijeniti na realizaciju predmetnog projekta. Predmetna trasa kreće na kraju dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac, neposredno prije postojećeg mosta preko rijeke Kupe, a kraj dionice trebao bi biti početak kolodvora Skradnik čija gradnja je predviđena projektom Izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dionici Skradnik-Krasica-Tijani.

Dok je s izvođačem posao u kolovozu zapečaćen ugovorom, Zapisnik o pregledu pristiglih ponuda otkriva da odabrani čak nije bio najjeftinjii. Javile su se još tri zajednice ponuditelja i jedan zavod koji je bio zainteresiran za proejktiranje.

Tri ponude (u koju ulazi najbolja) ‘vrtile’ su se oko cifre od 1,5 milijuna eura, a ponuditelj Inženjerski projektni zavod s ponudom od 1,8 milijuna eura bio je nešto skuplji. Dok je zajednica Tiringa i IBŽ-a (Inženjerski biro za željeznice) daleko odskakala po skupoći s ponudom od 3,25 milijuna eura, no samo je odabrana tvrtka ispunila sve tražene uvjete.

Važan koridor

Podsjećamo, predmetna dionica je sastavni dio glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet M202 od Zagreba preko Karlovca do Rijeke koja se nalazi na Mediteranskom transeuropskom željezničkom koridoru. Riječ je o ogranku važnog teretnog koridora RFC 6 na sveobuhvatnoj TENtec mreži, ali i na već spomenutom Mediteranskom koridoru.

U Programu obnove i modernizacije željezničke pruge do 2030. godine koji je u studenom 2020. objavila HŽ Infrastruktura piše da su ukupne investicije na tom dijelu Mediteranskog koridora (tada bile) procijenjene na iznos od oko 2,5 do 3 milijarde eura, kao i da je novac velikim dijelom financiran iz europskih fondova. S obzirom na poskupljenja materijala i ‘ruku’ sada se već može pretpostaviti da bi radovi u trenutnoj fazi bili procijenjeni na još više.

Ipak je za izvedbu svih planiranih radova na razvoju željeznice procijenjeno da će koštati i do 8 milijardi eura. 

IZVOR