Arhiva za kategoriju Obavijesti

HŽ Infrastruktura d.o.o. je s tvrtkom Swietelsky d.o.o. danas, 18. listopada 2022. godine, potpisala ugovor za izvođenje radova na projektu „Obnova pruge na dionici Zagreb Zapadni kolodvor (uključivo) – Zagreb Glavni kolodvor (isključivo)“.

Ugovor je vrijedan 199,1 mil. kn (bez PDV-a) i u cijelosti se financira iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Riječ je o dionici dvokolosiječne željezničke pruge duge 3,4 kilometra koja se nalazi na sjecištu koridora RH1 i RH2. Dionica je od iznimne važnosti za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.

Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci od datuma početka radova. Nakon završetka radova vlakovi će tom dionicom prometovati brzinom do 120 km/h, podignut će se razina sigurnosti i interoperabilnost, a poboljšat će se i mogućnost prijevoza većeg broja putnika u dnevnome migracijskom prometu.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, koji je tom prigodom rekao:

– Ovo je vrlo važan projekt za grad Zagreb. Po njegovu završetku, a uz projekt obnove pruge na dionici Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor koji je pri kraju, od slovenske granice do centra Zagreba imat ćemo prugu po kojoj će vlakovi moći voziti do 120 km/h. Uz pomoć europskih sredstava veliki infrastrukturni projekti u sljedećim godinama bit će koncentrirani upravo na željeznicu.

Tomislav Tomašević, gradonačelnik grada Zagreba, rekao je:

– Dionica pruge koja ide u obnovu jedna je od najvažnijih dionica u gradu Zagrebu, posebno kada je riječ o gradsko-prigradskome željezničkom prijevozu. Željeznica je sastavni dio sustava javnog prijevoza i njezina modernizacija i obnova uvelike će pridonijeti svakodnevnoj migraciji naših građana.

Nakon potpisivanja ugovora Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je to kako je potpisivanje današnjega ugovora nastavak aktivnosti koje HŽ Infrastruktura provodi na modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

– Projekti na kojima radimo diljem Hrvatske željeznicu će učiniti boljom, učinkovitijom i konkurentnom ostalim vrstama prometa. Pružna dionica od Zagreb Zapadnog kolodvora do Zagreb Glavnog kolodvora nastavlja se na dionicu od Savskog Marofa do Zagreb Zapadnog kolodvora, čija obnova završava krajem godine. Također, u tijeku je postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od Zagreb Glavnoga kolodvora do Hrvatskoga Leskovca procijenjene vrijednosti 23,3 milijuna kuna, a što se sufinancira europskim sredstvima. Osim što ćemo time stvoriti uvjete za bolji i privlačniji gradsko-prigradski prijevoz, otvorit će se i mogućnost za rasterećenje gradskih prometnica od cestovnih vozila, što će u konačnici doprinijeti pozitivnome utjecaju na zaštitu okoliša. Tvrtki Swietelsky želimo uspješan rad, ne sumnjajući da će posao izvesti kvalitetno i u zadanome roku. – dodao je.

Predstavnici izvođača radova tvrtke Swietelsky d.o.o. rekli su:

– Tvrtka Swietelsky d.o.o. prisutna je u Hrvatskoj dulje od 20 godina te prati najnovija tehnološka i tehnička iskustva. Samo za gradnju i obnovu željezničkih pruga ima više stotina specijaliziranih strojeva i postrojenja te oko 1000 raznih specijalnih vagona, što podupiru visokostručni rukovatelji i stručnjaci raznih profila i struka. Takav profil tvrtke omogućuje nam izvođenje ugovorenih radova u optimalnome, najkraćemu vremenu. Dionica pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor prolazi kroz samo središte Zagreba, što zahtjeva odabir brze mehanizirane tehnologije izvođenja, posebno zbog ograničenoga pristupa gradilištu, a uz koju je moguće raditi na jednome kolosijeku, dok po drugome istodobno teče željeznički promet.

Projekt obnove pruge na dionici Zagreb Zapadni kolodvor (isključivo) – Zagreb Glavni kolodvor (uključivo) obuhvaća:

• cjelovitu obnovu gornjega i donjega pružnog ustroja, što obuhvaća i obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica na području Zagreb Zapadnog kolodvora
• izgradnju uređenih površina za pristup putnika
• radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima
• obnovu i zamjenu dijela sustava kontaktne mreže.

Kontakt za više informacija o projektu: korporativne.komunikacije@hzinfra.hr

IZVOR

HŽ Infrastruktura (HŽI) i tvrtka Swietelsky potpisale su ugovor za radove na obnovi željezničke pruge na dionici Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor Zagreb čija je vrijednost 200 milijuna kuna, a očekuje se da će radovi biti dovršeni početkom 2024. godine. Ugovor su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisali predsjednik uprave HŽI-ja Ivan Kršić i direktor te prokurist Swietelskog Davor Mavar i Zvonko Dundović.

Rok za izvođenje radova na 3.4 kilometra pruge je 18 mjeseci od uvođenja u radove. Izvođači najavljuju da će početi čim budu mogli, što bi značilo da će obnovljena dionica biti otvorena negdje početkom 2024. godine.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Obojica su istaknuli sve aktivniju suradnju ministarstva i Grada Zagreba u dogovaranju prometnih projekata važnih za glavni grad.

Jedan od njih je obnova pruge od Zapadnog do Glavnog kolodvora što je Tomašević ocijenio jednom od najvažnijih željezničkih dionica za Zagreb, napomenuvši da je Zapadni kolodvor prvi željeznički kolodvor u Zagrebu, a njegova zgrada je zaštićeno povijesno dobro.

“Za građane i integrirani promet Zagreba jako je bitna željeznička infrastruktura i veće brzine vlakova koje će, kada dionica bude obnovljena, biti i do 120 kilometara na sat. S ministarstvom dogovaramo i druge prometne projekte – od nabave novih tramvaja do spajanja zračne luke s gradom, denivelacije pješačkih prijelaza preko pruga i druge, za što će pomoći sredstva iz NPOO-a”, rekao je Tomašević.

Dnevno tu prolazi 210 vlakova

Ivan Kršić iz HŽI-ja rekao je da je dionica pruge Zapadni kolodvor Zagreb – Glavni kolodvor Zagreb vrlo bitna za HŽ jer njome dnevno prometuje oko 210 vlakova, od čega su 70-ak prigradski, a ostalo međunarodni, a tim poslom će se zaokružiti obnova pruge od Savskog Marofa do Zagreba. Na njoj se radovi izvode već oko dvije godine i očekuje se da će krajem godine biti dovršeni, kao i dio pruge od Zaprešića do Zaboka.

“Osim same pruge na toj dionici rekonstruiraju se i svi mostovi, vijadukti, pristupne ceste i ostalo. Počinju radovi i na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, čime počinju radovi na nizinskoj pruzi do Rijeke”, rekao je Kršić.

Dodao je da HŽI trenutno ima otvorenih projekata vrijednih 1.5 milijardi eura, kao i da dugo godina surađuje s tvrtkom Swietelsky, koja se dokazala kao dobar partner. Direktor te tvrtke Davor Mavar je kazao da je ona u Hrvatskoj prisutna 20-ak godina.

“Pratimo sva nova tehnološka dostignuća u obnovi željeznice, imamo više stotina strojeva i oko tisuću vagona koji prate radove, a u svemu je važno da kada radimo, radimo na jednom kolosijeku, dok je drugi otvoren za promet, što će biti i na ovoj dionici”, poručio je Mavar.

Ministar Butković svima je čestitao, ustvrdivši da je zagrebački pružni zahvat dio velike obnove željeznica na čemu je trenutno fokus infrastrukturnih investicija, za što će se sredstva osigurati iz EU-ovih kohezijskih fondova i NPOO-a.

Ministarstvo je, kako je rekao, s Gradom Zagrebom surađivalo i na radovima na remetinečkom rotoru. Najavio je da je do kraja godine moguć i ugovor sa sredstvima iz NPOO-a za nabavu novih 20 tramvaja.

IZVOR

Kakvo je stanje na Hrvatskim željeznicama najbolje znaju oni koji su se njihovim uslugama, još uvijek, prisiljeni koristiti. Na gotovo polovici postaja i kolodvora nema ispravnog rasporeda vlakova, a i da postoje, ne bi bili od neke koristi jer vlakovi nerijetko kasne i po sat, dva, tako da vrijeme dolaska i polaska u praksi ne znači previše.

No, to su lako ispravljive poteškoće, u odnosu na puno ozbiljnije nedostatke na infrastrukturi koja onemogućava normalne brzine, pa se vlakovi na mnogim prugama kreću 40 kilometara na sat. Putovanja na udaljenijim relacijama mjere se danima, a ne satima te je željeznički prijevoz postao sve samo ne jedan od najpouzdanijih i najsigurnijih oblika prijevoza, kao što je to slučaj u svim razvijenim zemljama.

Gradnja upravne zgrade važnija od pruga

Prioritet Hrvatskim željeznicama trebala bi biti ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje kvalitete usluga koje pružaju građanima, koji ih uostalom i financiraju, dobrim dijelom kroz dotacije iz proračuna. No, HŽ Infrastruktura, koja je zadužena za brigu o prugama i kolodvorima, bavi se gradnjom nove upravne zgrade.

HŽ Infrastruktura sprema se na izgradnju nove upravne zgrade, površine od čak 20 tisuća četvornih metara. Zgrada će se nalaziti u neposrednoj blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora. Nova zgrada trebala bi pripomoći, smatraju u HŽ-u, poboljšanju efikasnosti poslovanja i smanjenju režijskih troškova.

Nesposobni i kada im se pokloni novac

U željezničku infrastrukturu nije ulagano desetljećima. Pruge su se uglavnom zatvarale, a ne otvarale. Nakon toga, otvorila se mogućnost obnove infrastrukture kroz financiranje iz EU fondova, ali ni to ne ide glatko, iako nam se nude bespovratna sredstva. Tako je pokrenuta obnova pruge Dugo Selo – Križevci, no njen završetak kasni već tri godine.

Radovi na toj pruzi, ako bude sreće, trebali bi biti dovršeni sredinom 2023. godine, što je oko tri i pol godine nakon prvotno ugovorenog roka. Ako se projekt ne završi do tada, mogli bi se naći u situaciji da Europska komisija zatraži povrat novca, u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Iz ove situacije je vidljivo da problem sa željeznicama nije u novcu, nego i u sposobnosti HŽ-a da odradi posao čak i kada im se novac pokloni.

Željeznički prijevoz u strmoglavom padu

Željeznički prijevoz koji nudi HŽ već je godinama inspiracija za zbijanje šala. Ovog ljeta imali smo više slučajeva u kojima je došlo do kašnjenja ili otkazivanja vlakova jer je netko od osoblja zaspao ili se jednostavno nije pojavio na poslu. Zbog loše infrastrukture na većini pruga imamo vrlo niske brzine kretanja, pa putovanja od kontinenta do Jadrana traju cijeli dan.

Sve je to rezultiralo drastičnim padom broja putnika, koji je u desetak godina pao za gotovo 80 posto. Svi ti problemi neće se riješiti gradnjom nove upravne zgrade HŽ infrastrukture, ali njena gradnja pokazuje da je onima koji trenutno upravljaju željezničkom infrastrukturom vlastita komocija na prvom mjestu, daleko ispred kvalitete željezničkog prijevoza i zadovoljstva korisnika njihovih usluga.

IZVOR

Ovogodišnji Svjetski dan dostojanstvenog rada, 7. listopada, posvećen je milijunima radnika diljem svijeta koji traže pravedne plaće. Neobuzdana inflacija, potaknuta izvlačenjem profita od strane moćnih korporacija koje kontroliraju energiju, prijevoz, hranu i druge ključne robe, šalje još više radnika i njihovih obitelji u siromaštvo.

Više od polovice kućanstava jedva se snalazi, a 10% ne može podmiriti troškove osnovnih potrepština. Pandemija bolesti COVID-19 i ruska invazija na Ukrajinu imale su dramatičan utjecaj na opskrbu robom, a korporativno profiterstvo u ovim krizama se nekontrolirano nastavlja.

Ovo dolazi povrh desetljećima dugog pada udjela blagostanja koji ide radnicima jer je suzbijanje sindikalnih aktivnosti, posebice kolektivnog pregovaranja, značilo da su radnici već dobivali manje od onoga što su trebali.

Minimalne plaće u većini zemalja su neprimjerene, zbog čega ti radnici i dalje jedva preživljavaju.

Pravednost plaća

Pravednost plaća kamen je temeljac društvenog ugovora između radnika, vlada i poslodavaca koji je prekinut u interesu korporativne pohlepe. Od početka pandemije pojavila su se 573 nova milijardera. Sada kontroliraju 13,9% globalnog BDP-a, dok svaki dan više od 700.000 ljudi pada u siromaštvo.

Uništavanje društvenog ugovora kroz namjerne odluke vlada prijeti samoj demokraciji jer su represija protiv sindikata i neuspjeh u osiguranju pravednih zakona o radu dosegli nove visine. To je pojačano mitom koji plasiraju neki ekonomisti i središnji bankari, kao i konzervativni političari i mediji, da su za inflaciju nekako krivi radni ljudi i da bi svako povećanje prihoda ljudi bilo loše za gospodarstvo. To jednostavno nije točno: inflacija u nekoliko preostalih zemalja koje imaju automatsku indeksaciju plaća otprilike je na istoj razini kao u usporedivim zemljama koje nisu povećale plaće.

Prekretnica

Radnicima u svim dijelovima svijeta nije preostalo ništa drugo nego stupiti u štrajk kako bi premostili jaz u plaćama, a suočeni s neobuzdanom inflacijom koja kućanstva i zajednice ostavlja bez ikakve mogućnosti za pristojnim životom i pristojnom budućnosti.

Mnogi od njih suočeni su s nasilnom represijom od strane vlada koje se pridržavaju korporativnih interesa ili s prijetnjom i realnošću gubitka posla. Globalni sindikalni pokret ujedinjen je u traženju pravednih plaća za sve radnike, formalne i neformalne, gdje god žive i koji god posao obavljaju.

Isprepletene krize globalnog zagrijavanja, oružanih sukoba i korporativne pohlepe moraju biti prekretnica na kojoj vlade shvaćaju kako moraju vladati u interesu ljudi, a ne više povlađivati moći korporativnih elita.

Svijetu je potreban novi društveni ugovor u čijem središtu je pravednost plaća. Globalni deficit od 575 milijuna radnih mjesta mora se zatvoriti, temeljna radnička prava moraju se poštovati, diskriminacija mora biti zamijenjena jednakošću, socijalna zaštita mora biti proširena na sve i mora se izgraditi uključivo svjetsko gospodarstvo, oslobođeno tragova kolonijalizma. Na tim temeljima može se graditi mir i suočiti se s gorućim izazovima današnjice i budućnosti i nadvladati ih.

Glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), Sharan Burrow naglasila je:

“Ovo je čista represija nad plaćama i to mora stati. Vlade trebaju promicati kolektivno pregovaranje za zajednički prosperitet, umjesto da dopuštaju poslodavcima i bankarima da guraju radnike u siromaštvo, čak i dok produktivnost rada i dalje raste. Od 2005. godine produktivnost radnika porasla je 37% na globalnoj razini, ali ekonomske koristi od toga uskraćuju se samim ljudima koji proizvode dobra i usluge na koje se oslanjaju gospodarstva i društva. U međuvremenu, kapitalna produktivnost stagnira, budući da tvrtke ne ulažu u hitno potrebne proizvodne kapacitete, radije skrivaju goleme količine novca u poreznim oazama i financiraju luksuzne stilove života za dioničare i vlasnike tvrtki.

Mali broj dominantnih multinacionalnih kompanija nastavlja redistribuirati bogatstvo sebi, a na štetu ljudi i planeta. Pravednost plaća, zajedno s univerzalnom socijalnom zaštitom, u središtu je novog društvenog ugovora koji je svijetu tako očajnički potreban, kako bi se osigurala financijska sigurnost za kućanstva i održivo gospodarstvo. Ovo posebno vrijedi za neformalne radnike, kao što objašnjava naš posljednji ITUC-ov sažetak ekonomske i socijalne politike.

Dok se radnici sa svojim sindikatima nastavljaju boriti protiv represije nad plaćama i za pravednost plaća diljem svijeta, koristimo ovaj Svjetski dan dostojanstvenog rada da pozovemo vlade da upravljaju u interesu ljudi, a ne da nastave izvlačiti bogatstvo od ljudi i predaju ga korporacijama.”

Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) predstavlja 200 milijuna radnika u 332 nacionalnim sindikalnim središnjicama (uključujući NHS) u 163 zemlje i teritorija.

IZVOR

Izmjena ZOR-a predviđa da članovi sindikata koji pregovaraju o kolektivnim ugovorima mogu imati malo veća materijalna prava, a to se opravdava time što plaćaju članarinu.

“Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene i dopune Zakona o radu iz principijelnih razloga, s obzirom na to da sadrže niz manjkavosti, odredbu koja diskriminira zaposlenike i ne pridonose modernizaciji tržišta rada”, poručila je danas glavna direktorica te udruge Irena Weber.

U formalnom, proceduralnom smislu ta njena izjava nema važnost, ali je ona dio lobističkog pritiska budući da je prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a na putu u Sabor i trebao bi biti raspravljen i izglasan do kraja godine.

Ono što poslodavci smatraju diskriminacijom je pak nova odredba koja članovima sindikata omogućava neka veća prava u odnosu na radnike koji nisu članovi sindikata, a to se odnosi na veće božićnice ili dodatke za djecu, primjerice.

“To ne možemo podržati. Hrvatski poslodavci neće dijeliti svoje zaposlenike ovisno o time jesu li u sindikatu ili nisu. Mi nećemo isplaćivati zaposlenicima božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu tako da ćemo u praksi ispraviti nepravdu koja se pokušava implementirati u ovaj zakon o radu”, poručila je Weber u izjavi koju su nam poslali iz HUP-a, nakon današnjeg sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Veći opseg prava za članove sindikata

Vlada je, naime, uvrstila u prijedlog izmjena ZOR-a da se omogući ugovaranje većeg opsega prava za članove sindikata zato što, kako stoji u obrazloženju u e-savjetovanju, “članovi financiraju rad sindikata odnosno kolektivno pregovaranje, a prava ugovorena kolektivnim ugovorima potom se, sukladno važećem radnom zakonodavstvu, primjenjuju na sve radnike”.

Iznos koji se dodatno može ugovoriti za članove sindikata je pritom ograničen i to tako da na godišnjoj razini ne smije biti viši od “dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su stranke kolektivnog ugovora”.

Kako će ta odredba na kraju završiti, bit će zanimljivo pratiti u saborskoj raspravi, a neki dovode u pitanje njenu ustavnost.

Inače, HUP je, kao i tri sindikalne središnjice, već skoro dvije godine angažiran oko pregovora o sadržaju izmjena ZOR-a, pri čemu se u početku govorilo da će biti donijet potpuno novi zakon. Od toga se u međuvremenu odustalo jer su se pregovori sa sindikatima i poslodavcima otegli, a Hrvatska ima obvezu primijeniti dvije europske direktive te pokrenuti reforme zapisane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) do početka 2023. godine, na osnovu čega potom povlači stotine milijune eura.

HUP-ovci su, očito, vrlo nezadovoljni rezultatom. Poručili su sada da u praksi neće pregovarati sa sindikatima o pravima iz kolektivnog ugovora koja bi bila veća od prava za ostale zaposlenike, a što se tiče radnog zakonodavstva navode da su s resornim ministrom Marinom Piletićem dogovorili da se odmah kreće u izradu posve novog zakona koji bi bio “moderan i fleksibilan” te koji odražava “stvarno stanje na tržištu rada” gdje postoji problem s nedostatkom radnika.

Zahtjevi poslodavaca

Među glavnim zahtjevima poslodavaca su, što su i do sada uporno iznosili, olakšavanje sklapanja i raskidanja ugovora o radu, fleksibilizacija rada na određeno radno vrijeme (izmjenama ZOR-a se sada ograničava da u tri godine mogu biti maksimalno sklopljena tri ugovora na određeno), pojednostavljenje odredbe o radnom vremenu te uređivanje rada na daljinu i rada od kuće (to se uređuje ovim izmjenama ZOR-a, ali HUP time nije zadovoljan).

“Radno aktivni ljudi se iseljavaju u zemlje s fleksibilnim radnim zakonodavstvom što dokazuje ono na što poslodavci dugo upozoravaju: rigidno zakonodavstvo ne znači zaštitu radnih mjesta ni radnika; dapače fleksibilan zakon pomaže otvaranju novih radnih mjesta, napredovanju zaposlenika i rastu njihovog standarda, ali i plasmanu novih investicija”, smatra Weber.

Sve je to, zapravo, posve u suprotnosti s onim što poručuju sindikati koji za iseljavanje, uz niske plaće, krive ZOR koji već sada ocjenjuju previše fleksibilnim, te smatraju da na tržištu ima previše nesigurnih ugovora na određeno (to tvrdi i Vlada). Kako poručuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, tri sindikalne središnjice će svoje stavove o aktualnim izmjenama ZOR-a, gdje također imaju niz primjedbi, poslati uskoro svim saborskim klubovima zastupnika. Za Severa, nema nikakvog mjesta većem fleksibiliziranju ZOR-a, a taj izraz tumači kao gubitak sigurnosti i prava radnika.

I da se na kraju ponovno vratimo na primjedbe o diskriminaciji nečlanova sindikata, kojih je bilo i tijekom javnog savjetovanju o ZOR-u.

Poticaj kolektivnom pregovaranju

Ministarstvo rada je odgovorilo da se novom odredbom uspostavlja ravnoteža između financijskih obveza radnika koji su članovi sindikata (i to onoga sindikata koji u svom sindikalnom djelovanju pridonosi ugovaranju kolektivnih prava povoljnijih od minimalnih zakonskih) te obveza koje imaju radnici koji nisu uopće članovi sindikata (ili nisu članovi sindikata koji je u postupku kolektivnog pregovaranja ishodio povoljnija prava iz radnog odnosa).

Također, tumači da se time daje poticaj kolektivnom pregovaranju u Hrvatskoj te da ničim nije dovedena u pitanje sloboda udruživanja odnosno pravo na slobodno organiziranje i kolektivno pregovaranje nego se “promiče sindikalni rad kao društveno poželjan, ne stvarajući pritom prisilu odnosno obvezu niti članstva u sindikatu niti bilo kakvog plaćanja na strani radnika”.

Predložena zakonska novost je, zaključuje se u jednom od odgovora na primjedbu iznesenu u javnom savjetovanju, dio obveze iz NPOO-a, a ista “sadržajno predstavlja kompromisni prijedlog socijalnih partnera”.

Čini se, međutim, da kompromis ipak nije postignut.

Inače, pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima kod nas je 46,5%, čime je Hrvatska u donjem dijelu ljestvice EU-a, kako je objavilo Ministarstvo rada.

IZVOR