Arhiva za kategoriju Obavijesti

NOĆAS oko 2 sata došlo je do željezničke nesreće na kolodvoru Škrljevo u Rijeci.

Iz HŽ-a su opisali kako je došlo do nesreće:

“Noćas u 2:20 u željezničkom kolodvoru Škrljevo teretni vlak 62077 HŽ Carga udario je na trećem kolosijeku grupu vagona željezničkog teretnog operatera ENNA transporta, pri čemu je došlo do iskliznuća lokomotive s kolosijeka.

Pri ovom izvanrednom događaju nema teže povrijeđenih ni smrtno nastradalih”.

Uzrok nesreće vjerojatno ljudski faktor

Nadležna policijska postaja provodi istragu, a prema prvim neslužbenim informacijama, uzrok nesreće upućuje na ljudski faktor, kažu iz HŽ-a.

Putnici se prevoze autobusima

Željeznički kolodvor Škrljevo zatvoren je za promet vlakova, a putnici u željezničkom prometu na relaciji Rijeka – Plase i obrnuto, prevoze se autobusima prema sljedećem voznom redu:

4603 Rijeka 7.35 – Plase 8.08
4602 Plase 7.49 – Rijeka 8.24
4605 Rijeka 11.53 – Plase 12.29
4000 Plase 12.12 – Rijeka 12.43
4001 Rijeka 13.58 – Delnice 15.12
4604 Delnice 15.14 – Rijeka 16.28
4607 Rijeka 15.23 – Plase 15.56.

Dodatne informacije o organizaciji prijevoza putnici mogu dobiti na:

• telefonskim brojevima 060 333 444 (cijena poziva iz fiksne mreže je 1.74 kn/min/ 0.23 EUR/min, a iz mobilne 2.96 kn/min/ 0.39 EUR/min, HT d.d.), 01 4724 026; tečaj: 1 EUR = 7.53450 HRK
• internetskoj stranici HŽ Putničkog prijevoza http://www.hzpp.hr/stanje-u-prometu
• internetskoj stranici HŽ Infrastrukture http://www.hzinfra.hr/ – Radovi na mreži.

IZVOR

Prema svemu sudeći, izgradnja dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac mogla bi biti novi veliki promašaj HŽ Infrastrukture kada je riječ o korištenju EU sredstava za modernizaciju željezničke mreže.

I nakon maksimalnih 42 dana od uvođenja u posao izvođača radova na izgradnji drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, fizički radovi još službeno nisu počeli.

Naime, kako su za KAportal u listopadu najavili iz HŽ Infrastrukture, izvođač radova službeno uveden u posao 8. rujna, a to obuhvaća primopredaju projektne dokumentacije, elaborata iskolčenja i pravomoćnih građevinskih dozvola, što se evidentira upisom u građevinski dnevnik.

Iz HŽ Infrastrukture dodali su tada kako će radovi krenuti kada se za to stvore uvjeti jer „svu dokumentaciju i uvjete koji su prema potpisanom ugovoru potrebni za početak radova treba odobriti inženjer koji je ovlašten u ime naručitelja za obavljanje poslova stručnog nadzora. Nakon odobrenja, inženjer mora obavijestiti HŽ Infrastrukturu da je izvođač spreman za početak radova. To se, pak, događa u periodu od 28-42 dana od upisa u građevinski dnevnik“.

Međutim, već je tada bilo jasno da Konzorcij Strabag nije dobio svu dokumentaciju. Naime, za radove na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac potrebno je ishoditi 11 građevinskih dozvola.

– Od ukupno 11 građevinskih dozvola do sada je ishođeno sedam i u tijeku je javni uvid prije izdavanja za još jednu dozvolu. Očekujemo ubrzo izdavanje i preostale četiri građevinske dozvole, potvrdili su za Faktograf iz HŽ Infrastrukture.

Na pitanje kada će započeti radovi na dionici pruge, ponavljaju kako je „izvođač 8. rujna 2022. uveden u posao te dodaju kako se “trenutno provode pripremne radnje prije fizičkog početka radova“.

Inače, ugovor o izradi projektne dokumentacije HŽ Infrastruktura sklopila je početkom studenog 2012. godine sa zajednicom gospodarskih subjekata koju čine Italferr,, IRD Engineering  i Technital. Vrijednost tog posla financiranog  EU sredstvima (iz pretpristupnog fonda IPA) bila je 7,1 milijun eura. Kako je posao projektiranja kasnio, njegovo je financiranje naknadno prebačeno u kohezijski fond Operativni program Konkurentnost i razvoj.

HŽ okrivljuje zajednicu gospodarskih subjekata

Danas HŽ infrastruktura za kašnjenje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u šturom objašnjenju razloga zbog kojih građevinske dozvole nisu osigurane na vrijeme proziva zajednicu gospodarskih subjekata.

– Zbog nekooperativnosti Projektanta koji je iz Italije, dopuna dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi nije pravovremeno odrađena, odgovorili su iz HŽ Infrastrukture.

Istodobno, HŽ Infrastruktura na svojim mrežnim stranicama navodi kako su talijanski projektanti svoj posao odradili, odnosno dostavili su naručene dokumente. Riječ je o studiji izvodljivosti, analizi troškova i koristi, studiji o utjecaju na okoliš kao i idejnom projektu s lokacijskom dozvolom, glavnom projektu, nacrtu projektne aplikacije za sufinanciranje radova sredstvima europskih fondova te nacrtu tehničke dokumentacije o nabavi.

Pitanje je kako HŽ Infrastruktura do predaje projekta izvođaču radova nije primijetila da u projektnoj dokumentaciji nedostaju građevinske dozvole, odnosno dokumenti na osnovu kojih će kao naručitelj posla zatražiti izdavanje građevinskih dozvola. 

Europska komisija je 2019. godine dala zeleno svjetlo za sufinanciranje projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac. Ako do tada nije bila dovršena projektna dokumentacija, po nekoj logici ona je trebala biti kompletirana do objave javnog natječaja za odabir izvođača. Inače, projektantu je, prema odgovoru HŽ Infrastrukture, isplaćeno 53,525 milijuna kuna. 

– Detalje ne možemo komentirati budući da pripremamo dokumentaciju za potrebe sudskog postupka koji ćemo pokrenuti protiv Projektanta, stoji u odgovoru koje je Faktograf dobio od HŽ Infrastrukture.

Prema svemu sudeći, izgradnja dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac mogla bi biti novi veliki promašaj HŽ Infrastrukture kada je riječ o korištenju EU sredstava za modernizaciju željezničke mreže.

Već je poznato da će teret izgradnje dijela nizinske pruge na relaciji Dugo Selo – Križevci pasti na teret proračuna jer su rokovi toliko probijeni da se više ne mogu prebacivati iz jednog u drugo proračunsko razdoblje.

Iako je Strabag sudjelovao u mnogim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Zagreb-Rijeka prvi je njihov posao na željezničkoj mreži. Trebaju ga dovršiti u roku od 30 mjeseci nakon što se konačno steknu uvjeti za početak radova. 

IZVOR

Poštovani ministre,

razvoj i ulaganje u željezničku infrastrukturu traži hitnost u provođenju jer je dosadašnja praksa pokazala da se isto provodi neodgovarajuće i nepravovremeno, bez jasno definiranih ciljeva. Na žalost, posljednji dokument Strategije razvoja ponovno pokazuje da nemamo jasno definiranu viziju i ciljeve, a posebice jasno definirane financijske  izvore sredstava. Proces razvoja društva HŽ Infrastrukture d.o.o. neće se moći realizirati bez prioritetnih ulaganja u željezničku infrastrukturu i osiguranja potrebnih sredstava za isto, što je godinama izostajalo.

Posebno apostrofiramo da se pojavljuju problemi u realizaciji započetih projekata koji će sigurno dodatno produžiti vrijeme njihove konačne realizacije i teško da možemo očekivati brzu revitalizaciju željezničkih pruga. Dosadašnja ulaganja u tekuće i investicijsko održavanje željezničkih infrastrukturnih podsustava bila su usmjerena na nabavu materijala i pričuvnih dijelova te u radove i usluge na održavanju funkcionalnosti i propisanih uvjeta za siguran tijek prometa. Sve se svodilo na sanaciju dotrajalih postrojenja na željezničkim prugama za regionalni i lokalni promet, na kojima su investicijska ulaganja bila vrlo mala. Ukupan opseg svih radova bio je premali da bi se spriječio pad uporabne razine i funkcionalnosti na cjelokupnoj željezničkoj mreži. Radovima na tekućem održavanju otklanjaju se manji nedostaci na gornjem ustroju nastali između srednjeg i velikog zahvata, a zadaća im je produžiti trajanje i usporiti trošenje kolosiječnog materijala, održati visinu i smjer kolosijeka u granicama dopuštenog odstupanja.

Povremeni zahvati (srednji) nisu dostatni da bi se održao kontinuitet tekućeg održavanja što za posljedicu ima sve veći broj nepravilnosti koje prekoračuju mjerodavne dopuštene granične vrijednosti, a koje bi daljnjim pogoršanjem mogle ugroziti sigurnost prometa, što je dovelo do smanjenja brzina na prugama, uvođenjem laganih, a potom i ograničenih brzina.

Problem koji je također dugi niz godina prisutan u sustavu, posebice u sektorima održavanja i prometa je nedostatan broj radnika. Treba doći do hitnog popunjavanja s nasušno potrebnim i propisanim brojem radnika sukladno važećoj sistematizaciji kako bi se osiguralo ostvarivanje tehničko-tehnološkog jedinstva i interoperabilnosti u cilju osiguranja sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa.

U narednom razdoblju nužno je pokrenuti veći ciklus ulaganja koja će u konačnici omogućiti ostvarivanje strateških ciljeva razvitka željezničke infrastrukture. Do sada investicijski ciklus nije dao zadovoljavajuće rezultate. Stoga je potrebno hitno osigurati održavanje razine funkcionalnosti željezničke infrastrukture i to:

• održavanje funkcionalnosti i propisanih uvjeta za siguran tijek prometa,
• obnovu i osuvremenjivanje dotrajale željezničke infrastrukture,
• dogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju postojeće željezničke infrastrukture,
• izgradnju nove željezničke infrastrukture.

Tu je odgovornost i na Vladi RH i resornom ministarstvu, koji moraju osigurati izvore financijskih sredstava u Državnom proračunu.

Struktura i dinamika zapošljavanja radnika i daljnjih ulaganja u željezničku infrastrukturu mora biti proaktivna, mora osigurati kvalitetnu i dovoljnu raspoloživost kako radnika koji neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa tako i same željezničke infrastrukture.

S poštovanjem.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

DOPIS (pdf, 139KB)

Radovi na prvoj dionici „riječkog“ pravca buduće nizinske pruge, iako su najavljeni, već sada kasne gotovo puna dva mjeseca i pitanje je kada će započeti. Riječ je o rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka na pružnoj dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, dijelu pruge Zagreb- Rijeka. Radovi su trebali započeti 8. rujna, ali HŽ Infrastruktura nije pribavila sve građevinske dozvole, a bez njih radovi na projektu vrijednom 2,72 milijarde kuna ne mogu započeti. Da sve građevinske dozvole nisu ishođene, potvrdili su na naš upit iz HŽ Infrastrukture.

Koncem srpnja ove godine, HŽ Infrastruktura potpisala je ugovor o rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac- Karlovac s konzorcijem Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail s.s. te s tvrtkom AŽD Praha s.r.o koja je jedan od vodećih europskih dobavljača signalnih, telekomunikacijskih, informacijskih i automatiziranih tehnologija usmjerenih na područje željezničkog i cestovnog prometa. Na svečanosti u Karlovcu sudjelovao je i Andrej Plenković, predsjednik Vlade (1, 2, 3).

Radovi su trebali započeti 8.rujna

Tada je najavljeno kako će radovi započeti 8. rujna. Najavljeno je i kako će se radovi odvijati bez prekidanja prometa, odnosno da će se prekidi željezničkog prometa odvijati samo iznimno i to u prvim mjesecima izvođenja radova.

Do iznimnih prekida prometa na prugi Zagreb-Rijeka, međutim, za sada nije došlo jer radovi na rekonstrukciji dijela postojeće dionice i izgradnji drugog kolosijeka nisu niti započeli i pitanje je kada će započeti.

„Izvođač radova je 8. rujna 2022. uveden u posao. Uvođenje izvođača u posao obavlja se primopredajom projektne dokumentacije, elaborata iskolčenja i pravomoćnih građevinskih dozvola, što se evidentira upisom u građevinski dnevnik. Dakle, od tog datuma počinje teći ugovorni rok od 30 mjeseci za dovršetak radova“, objašnjenje je koje je HŽ Infrastruktura sredinom rujna dala Jutarnjem listu kojeg je zanimalo zbog čega unatoč najavi radovi na dionici pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac nisu započeli.

Među ostalim, tada su iz HŽ Infrastrukture objašnjavali kako će radovi krenuti kada se za to stvore uvjeti jer „svu dokumentaciju i uvjete koji su prema potpisanom ugovoru potrebni za početak radova treba odobriti inženjer koji je ovlašten u ime naručitelja za obavljanje poslova stručnog nadzora. Nakon odobrenja, inženjer mora obavijestiti HŽ Infrastrukturu da je izvođač spreman za početak radova“. To se, pak, događa u periodu od 28-42 dana od upisa u građevinski dnevnik“.

Sredinom rujna, dakle, HŽ Infrastruktura je Jutarnjem listu tvrdila kako je izvođaču radova predana sva dokumentacija u kojoj se nalaze i pravomoćne građevinske dozvole što je, pak, evidentirano upisom u građevinski dnevnik. Međutim, već je tada bilo jasno da Konzorcij Strabag nije dobio svu dokumentaciju. Iako je HŽ Infrastruktura tvrdila da su predane građevinske dozvole, sve nisu mogle biti predane jer nisu ni izdane. Da ih je bilo, odnosno da su predane izvođaču radova, on bi već započeo radove jer je maksimalni rok od 42 dana od upisa dokumentacije u građevinski dnevnik istekao.

Naime, za radove na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac potrebno je ishoditi 11 građevinskih dozvola.

„Od ukupno 11 građevinskih dozvola do sada je ishođeno sedam i u tijeku je javni uvid prije izdavanja za još jednu dozvolu. Očekujemo ubrzo izdavanje i preostale četiri građevinske dozvole“, priznali su nam iz HŽ Infrastrukture.

Na pitanje kada će započeti radovi na dionici pruge, ponavljaju kako je „izvođač 8. rujna 2022. uveden u posao“ te dodaju kako se „trenutno provode pripremne radnje prije fizičkog početka radova“.

HŽ Infrastruktura kao investitor projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Nejasno je zbog čega taj postupak nije obavljen nakon što je HŽ Infrastrukturi dostavljena projektna dokumentacija.

Ugovor o izradi projektne dokumentacije HŽ Infrastruktura sklopila je početkom studenog 2012. godine sa zajednicom gospodarskih subjekata koju čine Italferr,, IRD Engineering  i Technital. Vrijednost tog posla financiranog  EU sredstvima (iz pretpristupnog fonda IPA) bila je 7,1 milijun eura. Kako je posao projektiranja kasnio, njegovo je financiranje naknadno prebačeno u kohezijski fond Operativni program Konkurentnost i razvoj.

HŽ okrivljuje zajednicu gospodarskih subjekata

Danas HŽ infrastruktura za kašnjenje radova na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u šturom objašnjenju razloga zbog kojih građevinske dozvole nisu osigurane na vrijeme okrivljuje upravo zajednicu gospodarskih subjekata.

„Zbog nekooperativnosti Projektanta koji je iz Italije, dopuna dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi nije pravovremeno odrađena“, odgovorili su na naš upit iz HŽ Infrastrukture.

Istodobno, HŽ Infrastruktura na svojim mrežnim stranicama navodi kako su talijanski projektanti svoj posao odradili, odnosno dostavili su naručene dokumente. Riječ je o studiji izvodljivosti, analizi troškova i koristi, studiji o utjecaju na okoliš kao i idejnom projektu s lokacijskom dozvolom, glavnom projektu, nacrtu projektne aplikacije za sufinanciranje radova sredstvima europskih fondova te nacrtu tehničke dokumentacije o nabavi.

Pitanje je kako HŽ Infrastruktura do predaje projekta izvođaču radova nije primijetila da u projektnoj dokumentaciji nedostaju građevinske dozvole, odnosno dokumenti na osnovu kojih će kao naručitelj posla zatražiti izdavanje građevinskih dozvola. Što je uopće predano izvođaču radova, ako među tim dokumentima trebaju biti i građevinske dozvole, za koje je HŽ Infrastruktura sredinom rujna tvrdila da su predane?

Europska komisija je 2019. godine dala zeleno svjetlo za sufinanciranje projekta Hrvatski Leskovac -Karlovac. Ako do tada nije bila dovršena projektna dokumentacija, ona je trebala biti kompletirana do objave javnog natječaja za odabir izvođača.

Natječaj za odabir izvođača radova objavljen je prije dvije godine, a lani je objavljeno da je Strabag dobio taj posao. Međutim, uslijedio je žalbeni postupak te je HŽ Infrastruktura najprije trebala ponoviti postupak odabira izvođača. Ponovo je odabran Strabag, nakon čega je opet došlo do žalbe na provedeni postupak. Ponovne žalbe na provedeni postupak nisu ga poništile, ali su značajno rastegnule postupak odabira izvođača posla (1, 2). Unatoč tome, od 2020. do srpnja ove godine kada je sa Strabagom potpisan ugovor o radovima na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, u HŽ Infrastrukturi nisu primijetili da im nedostaje dokumentacija nužna za pokretanje radova.

Šturo prebacivanje krivnje na „nekooperativnog“ projektanta, definitivno nije odgovor koji rasvjetljuje situaciju nepripremljenosti investitora HŽ Infrastrukture za početak radova na dionici buduće nizinske pruge.

Zanimalo nas je, među ostalim, do kada je projektant trebao dopuniti dokumentaciju; što je trebalo izmijeniti u skladu sa zakonskom regulativom; tko, ako je projektant nekooperativan, nadopunjuje dokumentaciju; koliko je novca projektantu isplaćeno; je li projektant platio penale ako nije obavio posao.

Projektantu je, prema odgovoru HŽ Infrastrukture, isplaćeno 53,525 milijuna kuna. Taj se iznos poklapa s ugovorenih 7,1 milijun eura od kojih je veći dio plaćen EU novcem.

Međutim, u HŽ Infrastrukturi ne žele iznositi „detalje“ cijelog slučaja.

Sprema se sudski postupak

„Detalje ne možemo komentirati budući da pripremamo dokumentaciju za potrebe sudskog postupka koji ćemo pokrenuti protiv Projektanta“, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture na naš upit.

Osim toga, nejasno je zbog čega se sredinom rujna tvrdilo da su izvođaču predane i građevinske dozvole, a sada se priznaje da one nisu kompletirane. Ta situacija ukazuje kako „krivnja“ nije isključivo na projektantu, već i naručitelju posla koji je na vrijeme trebao vidjeti da s dokumentacijom nešto ne štima. Iako HŽ Infrastruktura ne želi o detaljima cijele situacije jer, kako tvrde, pripremaju tužbu, unutar te kompanije se može čuti kako su „dobrano zabrljali“ te da „niti jedan posao nisu u stanju odraditi kako treba“ što bi ih moglo koštati.

Izgradnja dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac, naime, mogla bi biti novi veliki promašaj HŽ Infrastrukture kada je riječ o korištenju EU sredstava za modernizaciju željezničke mreže. Već je poznato da će teret izgradnje dijela nizinske pruge na relaciji Dugo Selo-Križevci pasti na teret proračuna jer su rokovi toliko probijeni da se više ne mogu prebacivati iz jednog u drugo proračunsko razdoblje.

Kašnjenje radova u ovom slučaju, bez obzira što je projekt predan izvođaču, teško će moći pasti na teret izvođača.

Iako je Strabag sudjelovao u mnogim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Zagreb-Rijeka, prvi je njihov posao na željezničkoj mreži. Trebaju ga dovršiti u roku od 30 mjeseci od preuzimanja posla. No, kako nedostaju građevinske dozvole pitanje je kada će radovi započeti te je izvjesno da će se rok izgradnje probiti. Iz trenutne perspektive, isključivi krivac za to je naručitelj radova koji izvođaču nije osigurao svu potrebnu dokumentaciju za pokretanje posla. Trošak kašnjenja radova tako bi vrlo izvjesno mogao pasti na leđa HŽ Infrastrukture.

IZVOR

Hrvatska će za godinu i pol imati još jednu agenciju, i to onu za upravljanje državnim tvrtkama, proizlazi iz obrasca prethodne procjene za Zakon o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu koji je Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine uputilo u e-Savjetovanja.

Povijest nam pokazuje da smo dosad imali različite agencije za upravljanje državnom imovinom, od Fonda za privatizaciju i Agencije za upravljanje državnom imovinom, preko Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju, pa sve do posebnog ministarstva za državnu imovinu, koje se zadnjim ustrojem Vlade spojilo s Ministarstvom graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Ali sve to nije dovelo do učinkovitijeg, transparentnijeg i profesionalnijeg sustava koji bi gospodario ogromnom državnom imovinom koja, samo s državnim tvrtkama, pridonosi gospodarstvu s čak pet posto udjela i čini oko četiri posto ukupne zaposlenosti.

No, osnivanje nove državne agencije, barem u teoriji, trebalo bi riješiti neke osnovne probleme. To nije nešto što je vladajućima tek tako palo na pamet. To od nas traži OECD, koji je detektirao najveće probleme u upravljanju državnim tvrtkama, a Hrvatska je ove godine počela pregovore o ulasku u to elitno društvo najrazvijenijih država svijeta. Kao jedan od ključnih problema koje OECD navodi u svojim smjernicama jest političko uplitanje u imenovanje nadzornih odbora koji potom biraju uprave, ali i rascjepkanost upravljanja državnim tvrtkama po ministarstvima, te previše zakonskih propisa koji se odnose na to.

A javni natječaji, poznato je, ionako su samo farsa, jer u većini slučajeva stranački ljudi upravljaju državnim tvrtkama te bez amenovanja premijera i ministara nitko ne može doći na čelnu poziciju tvrtke u većinskom državnom vlasništvu.

Novac Europske unije

Novi Zakon o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, osim što slijedi smjernice OECD-a te je obveza koju smo prihvatili prilikom procesa uvođenja eura, dio je i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, pa bi za neke projekte trebali dobiti i novac Europske unije.

Taj zakon, osim uspostava nove neovisne Agencije za korporativno upravljanje trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, koja ima za cilj postizanja određenog stupnja centralizacije modela upravljanja državnim tvrtkama, donosi i još neke novine koje bi trebale dovesti do neovisnijeg rada tih tvrtki.

Kao jedna od glavnih točaka koje bi se uvele jest uvođenje transparentnijeg postupka izbora članova nadzornih odbora putem javnog natječaja ili posredstvom headhunting agencije, s naglaskom na stručnosti i radnom iskustvu kandidata.

Transparentnost

Osim toga, uvela bi se i obveza da u nadzornim odborima sjedi određeni broj neovisnih članova “kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvršavanje obveza nadzornih odbora”, koji bi potom, barem tako piše, potpuno neovisno i autonomno birali članove uprava. U NPOO-u čak je navedeno da većinu članova u nadzornim odborima čine stručnjaci. To bi bilo moguće kod većih državnih tvrtki gdje uz jednog predstavnika radnika, jednog predstavnika Vlade, onda može biti i više neovisnih članova nadzornog odbora koji bi činili većinu, ali to će biti teže izvesti kod manjih tvrtki gdje će biti samo tri člana nadzornog odbora.

Nadzorne odbore u tom bi slučaju Vladi predlagala novoosnovana, neovisna agencija, no nije nam poznato tko bi onda birao upravno vijeće te agencije, i na koji bi način ona bila neovisna. Vlasnik tvrtki je država, odnosno Vlada, a jedan od načina onda bi bio da se upravno vijeće bira u Saboru, ali znamo da se i sada mnoga upravna vijeća neovisnih regulatornih agencija ili tijela bira običnom većinom u Saboru, gdje glavnu riječ ima vladajuća stranka.

Kao ostale novine koje se navode da će se uvesti ovim novim Zakonom o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu su i uspostava sustava financijskih i nefinancijskih ciljeva koje trgovačka društva u državnom vlasništvu trebaju ispunjavati te njihovo praćenje od strane vlasničkih tijela.

Vlada bi trebala donijeti i dokument vlasničke politike kojim bi se jasno i transparentno definirala uloga države u upravljanju trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, obrazložili razlozi za vlasništvo države te odgovornosti pojedinih tijela državne administracije koja su uključena u provedbu vlasničke politike, odnosno ministarstava.

Procijenjeni vremenski okvir u kojem bi trebali biti vidljivi prvi učinci Zakona je dvije godine, kada će biti moguće, kažu u Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, i provođenje naknadne procjene učinaka propisa sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa.

Što nas čeka

NOVO TIJELO

Osnovat će se za godinu i pol

U drugom kvartalu 2024. godine trebala bi se osnovati potpuno nova, neovisna agencija koja će upravljati državnim tvrtkama. Uz upravljanje, bit će nadležna i za predlaganje Vladi stručnih kandidata s radnim iskustvom za članove nadzornih odbora u tvrtkama u državnom vlasništvu, na temelju raspisanih javnih natječaja ili putem headhunting agencija.

AUTONOMIJA

Stručnjaci u većini nadzornih odbora

Prema uputama OECD-a, uvela bi se, među ostalim, obveza da u nadzornim odborima sjedi određeni broj neovisnih članova, koji bi potom, potpuno neovisno i autonomno, birali članove uprava. U velikim državnim tvrtkama od politike neovisni članovi činili bi većinu u nadzornom odboru, dok kod manjih tvrtki gdje su tri člana, a od toga jedan predstavnik radnika, a jedan Vlade, to, naime, nije moguće.

JASNE SMJERNICE

Definirat će se uloga države u upravljanju

Uspostavit će se također i sustav financijskih i nefinancijskih ciljeva koje tvrtke trebaju ispunjavati te njihovo praćenje od strane vlasničkih tijela. Vlada bi trebala donijeti i dokument vlasničke politike kojim bi se definirala uloga države u upravljanju tvrtkama, obrazložili razlozi za vlasništvo države te odgovornosti tijela koja provode vlasničke politike.

IZVOR