Arhiva za kategoriju Obavijesti

Željeznička pruga na dionici Zaprešić-Zabok, duljine 23,86 metara, najprometniji je dio željezničke pruge R201 Zaprešić-Čakovec pa veseli informacija kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., uložilo znatna sredstva kako bi obnovilo prugu na dionici Zaprešić-Zabok, s ciljem da osigura sve preduvjete za siguran, ekonomičan i brz javni prijevoz.

Upravo na toj dionici svakodnevno putuje najveći broj putnika do Zaboka kao krajnjeg odredišta, ali i dalje prema Krapini i Donjoj Stubici željezničkim prugama koje se odvajaju u Zaboku te se odvija nešto veći prijevoz robe u odnosu na ostale dijelova pruge (osim dionice Varaždin-Čakovec).

Ovim projektom rekonstruirana je cijela pružna dionica za brzinu od 120 km/h, provedena je elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, postignuto je ojačanje za promet vlakova mase 22,5 t/o te opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima.

Elektrifikacijom i postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km/h omogućuje se njeno cjelovito uključivanje u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba, a ojačanjem za promet vlakova mase od 22,5 t/o ukinuta su današnja ograničenja u teretnom prometu.

Obnovljena dionica se proteže na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te je, može se zaključiti iz navedenoga, iznimno važna za brže povezivanje i razvoj zagorskog kraja, kao i okolnih dijelova grada Zagreba.

Nakon obnove ove dionice pruge, odlazak na posao ili u školu od sada će biti mnogo brži, ugodniji i sigurniji, a novi sjaj rekonstruirane pruge ima priliku privući, osim redovnih putnika, i neke nove korisnike.

Naime, vozna vremena putničkih vlakova skratit će se s nekadašnjih 44 na 28 minuta, a kada je riječ o brzim vlakovima, trajanje putovanja bit će upola kraće i skratit će se s 30 na 15 minuta.

Dionica Zaprešić-Zabok značajna je i za dnevne migracije u prigradskome prometu grada Zagreba, a glavni motiv njene obnove bio je podići razinu usluge javnog željezničkog prijevoza i povezati udaljene dijelove hrvatskog sjevera.

Osim što je dionica rekonstruirana cijelom dužinom i opremljena sigurnosno-signalnim i telekomunikacijskim uređajima, kroz projekt su rekonstruirana i željeznička stajališta. Tako su kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok dobili novi izgled koji uključuje i nove perone, pothodnike, nadstrešnice, parkirališta, ali i rekonstruirane kolodvorske zgrade. U kolodvorima i stajalištima osiguran je i sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.

Ukupna vrijednost ovog projekta, koji će značajno doprinijeti bržem, ali i udobnijem putovanju, iznosi 773,3 milijuna kuna, a od toga je sredstvima Europske unije sufinancirano 522,2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim su osigurana sredstva za financiranje prihvatljivih troškova projekta, potpisali su Ministarstvo mora, prometa i infrastruktura, HŽ infrastruktura i Središnja agencija za financiranje programa i projekata EU-a.

Konačni cilj je poboljšanje interoperabilnosti željezničkog prometa što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže RH.
U svim kolodvorima i stajalištima su izgrađena parkirališta za automobile, a montirani su i držači za bicikle.

U blizini željezničkih kolodvora smještena su i stajališta javnog autobusnog prijevoza čime je omogućena bolja povezanost i konkurentnost željezničkog prijevoza.

Inače, željeznička pruga Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec, poznata i kao Zagorska magistrala, regionala je pruga duljine 100 km. Veći dio pruge prolazi kroz Hrvatsko zagorje, izravno povezujući najveći dio Hrvatskog zagorja i Međimurja sa Zagrebom, ali i Mađarskom. Puštena je u promet 1886. godine. Pruga se odvaja u kolodovoru Zaprešić od međunarodne pruge Savski Marof-Zagreb Glavni kolodvor.

Velika ulaganja u obnovu željezničke infrastrukture

Do sada je u razvoj hrvatske željeznice uloženo sveukupno 10,94 milijardi kuna, od čega je 7,63 milijardi kuna sufinancirano sredstvima Europske unije. U izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture trenutačno se ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća, a HŽ Infrastruktura provodi 25 velikih projekata od kojih se 16 sufinancira iz fondova EU.

Desetljeće pred nama bit će obilježeno ulaganjima u željezničku infrastrukturu, a plan je do 2030. godine obnoviti i modernizirati 788 km pruga. Recentnija ulaganja u željezničku infrastrukturu očituju se u projektima kao što su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac te vrijedna investicija obnove starog i izgradnje novog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Novska.

Uz brojne projekte obnove željezničke infrastrukture, pokrenuta je i obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza. Trenutno se proizvodi 21 vlak sufinanciran EU sredstvima, a prvi vlakovi bit će isporučeni već krajem ove godine pa će u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza 2025. godine biti 70 novih vlakova.

Ekološki način prijevoza

Ulaganje u hrvatsku željeznicu, osim bolje prometne povezanosti, predstavlja jedan od načina ekološkog očuvanja i zaštite okoliša, a svi ovi projekti trebali bi promijeniti način prijevoza željeznicom u Hrvatskoj.

Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, a okolišno je i socijalno održiv sustav te bi željeznica trebala biti okosnica bilo kojeg održivog prometnog sustava.

Naime, željeznica prevozi 7% svih putnika i 11 % sve robe, a odgovorna je za manje od 0,5 % emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom. Cilj EU zacrtan Europskim zelenim planom je do 2050. za 90 % smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa, i to između ostaloga i tako da se znatan dio od 75 % kopnenog tereta, koji se danas prevozi cestama, do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

IZVOR

Izjava premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska namjerava uvesti vlakove na baterije nedavno je izazvala podsmijeh javnosti. No, iz nedavno objavljenog Prijedloga nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza, vidi se da je ta namjera zaista ozbiljna. Uz vlakove na baterije, u sklopu modernizacije željeznica, Vlada namjerava nabaviti i vlakove na vodik. Radi se o Planu koji se odnosi na razdoblje do 2030. godine.

Iz današnje perspektive, a i s obzirom na dosadašnja iskustva, teško je vjerovati da će za osam godina hrvatskim prugama voziti moderni vlakovi. Obnova pruge Dugo Selo – Križevci, koja je jedan od najvećih projekata željezničke infrastrukture u posljednjih trideset godina, trebala je biti završena 2020. godine. No, još nije gotova, pa će kašnjenje, kako sada stvari stoje, biti najmanje tri godine. Plan je da radovi budu završeni 2023. godine.

Brzine od 19 do 45 kilometara na sat

Putnici sve više izbjegavaju prijevoz željeznicama, zbog čestih kašnjenja, pogotovo na duljim relacijama. Uz to, i brzine su nekonkurentne, odnosno vrlo niske u odnosu na druge oblike prijevoza, pa putovanja na dalje relacije traju pola dana.

To se priznaje i u Nacrtu strategije u kojem se navodi da je komercijalna brzina putničkih vlakova pala na tek nešto više od 45 kilometara na sat, što je i jedan od razloga pada interesa putnika za prijevoz željeznicom. U teretnom prijevozu je stanje još i gore jer se tamo postižu komercijalne brzine od svega 19 kilometara na sat.

Jedan od zanimljivijih podataka koji se može pronaći u Nacrtu strategije jest onaj da pruga od Glavnog kolodvora Zagreb do Dugog Sela, koja je duga 22 kilometra, generira gotovo trećinu (oko 28 posto) putničkog prometa u zemlji. Općenito se željeznice najviše koriste u zagrebačkoj regiji, dok je u nekim drugim dijelovima zemlje korištenje željezničkog prometa praktički zanemarivo.

Vožnja u 30 godina starim vlakovima

Službeni podaci iz godišnjeg izvješća HŽ Putničkog prijevoza, citirani u Nacrtu strategije, pokazuju da Zagrebačka županija generira oko 21 posto putničkog prometa, a Grad Zagreb gotovo 30 posto, što zajedno čini više od 51 posto ukupnog unutarnjeg željezničkog prometa.

S druge strane, najmanje putnika generira Ličko-senjska županija – tek 0,02 posto i Šibensko-kninska županija – 0,41 posto. Slabo korištenje željeznica u Lici i Dalmaciji posljedica je, naravno, nerazvijene željezničke infrastrukture.

Dok Plenković ne nabavi vlakove na baterije i vodik, putnicima je na raspolaganju vozni park pred istekom roka trajanja. Prosječna starost vlakova je oko 30 godina, zbog čega vozni park zahtijeva pojačano održavanje koje nosi i velike troškove. HŽ Putnički prijevoz trenutno ima oko 60 lokomotiva, 125 motornih vlakova, 10 manevarskih lokomotiva i oko 250 putničkih vagona od kojih je tek oko polovice u upotrebi. Kako željeznička mreža nije u potpunosti elektrificirana, uglavnom se radi o dizel-motornim vlakovima.

Poslovanje HŽ-ovih firmi daleko ispod prosjeka

Poznato je da su HŽ-ove kompanije godinama bile ili još uvijek jesu gubitaši. Poslovanje im je krpano državnim subvencijama, pa ne bi mogle opstati kada bi živjele isključivo od redovnog poslovanja. Ako se produktivnost HŽ-a promatra kroz prihod po zaposlenom, kao što je to prikazano u Nacrtu Strategije, vidljivo je da je ona daleko ispod hrvatskog prosjeka.

Naime, ukupni prihod po zaposlenom na razini RH u 2020. godini iznosio je oko 820 tisuća kuna, dok je HŽ Cargo na oko 34 posto tog prosjeka, HŽ Infrastruktura na oko 30 posto, a HŽ Putnički prijevoz na 39 posto prosjeka. Osim toga, upitna je likvidnost i općenito financijska stabilnost željezničkih kompanija.

Usprkos tome što Hrvatska sada ima na raspolaganju milijarde iz Europskih fondova koje bi se mogle iskoristiti za modernizaciju željeznica, zaista je teško biti optimističan, kada se uzme u obzir da su ambiciozni planovi postojali i u prošlosti, ali gotovo ništa nije učinjeno. Pa i već spomenuti projekt obnove i izgradnje pruge Dugo Selo – Križevci pokazuje da će se stvari odvijati vrlo sporo i uz brojne poteškoće.

IZVOR

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice. 

Odajemo počast žrtvama rata za slobodnu Hrvatsku.

S tugom i ponosom, da se ne zaboravi i nikada ne ponovi!

Teretni vlak koji prometuje na relaciji Rijeka-Moravice naletio je u noći s nedjelje na ponedjeljak na parkirane vagone na željezničkom kolodvoru Škrljevo u blizini Rijeke. Strojovođa je, srećom, samo lakše ozlijeđen.

Cisterne su se našle na tračnicama kolodvora Škrljevo jer u rafineriji koja im je bila krajnje odredište – nije bilo mjesta. No, zašto to nije dojavljeno strojovođi?

Prije dva mjeseca sudar vlakova kod Novske, sad ponovno, srećom bez žrtava, dojam je da na hrvatskim tračnicama vlada kaos?

Na pitanja odgovara član Uprave HŽ Infrastrukture Darkom Barišićem:

“Po prvim izvješćima kriv je ljudski faktor. Netko tko je bio tamo nije javio strojovođi. Slijedit će sankcije. Nekada se ljudski faktor ne može isključiti. Naravno da se moglo otići na drugi kolosijek, prometnik koji je bio u službi odlučuje gdje će se prometovati, a što se točno događalo se utvrđuje”, potvrdio je Barišić i dodao da: “Agencija za sigurnost prometa redovno provjerava ispravnost i sigurnost”.

“Ne vlada kaos u Infrastrukturi, ali nesreće se događaju. U željeznici nema tko što misliti, pravila se moraju poštivati, a u slučaju nepoštivanja pravila, znaju se dogoditi nesreće”, ističe član Uprave.

Vlakovi na baterije? “HŽ putnički prijevoz intenzivno radi na nabavi baterijskih vlakova”, odgovorio je Barišić.

IZVOR

O ŽELJEZNIČKOJ nesreći u Rijeci oglasili su se Oleg Butković, potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, te Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

“Po informacijama koje imam, ali pustimo da povjerenstvo i agencija za istraživanje nesreća utvrde detalje, radi se o ljudskoj pogrešci od strane prometnika vlakova. Ne mogu još o detaljima govoriti, to su prve informacije koje imam”, rekao je Butković.

“Što se točno dogodilo utvrdit će nezavisna tijela i povjerenstvo koje je formirala HŽ infrastruktura te Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu”, dodao je ministar Butković, koji je u Rijeci obišao gradilište državne ceste 403.

“Željeznički promet je u prekidu, putnici se prevoze autobusima, a policija i naše službe su na očevidu”. rekao je Krešić i dodao da će vagoni s pruge biti uklonjeni, a promet normaliziran čim očevid završi.

Na novinarsko pitanje kako s dogodilo da se vagoni nalaze na glavnom kolosijeku jer  su, navodno, morali biti na sporednom kolosijeku, Krešić je odgovorio da će se to utvrditi.  

„To ćemo vidjeti, naše i povjerenstvo od Carga i Enne, zajedno s policijom i Državnim odvjetništvom utvrdit će što se točno dogodilo,“ naglasio je.

Na upit kada bi vagoni mogli biti uklonjeni s pruge, Krešić je odgovorio da će se vidjeti te da pretpostavlja da bi mogli biti uklonjeni za jedan ili dva dana.

„Čim završi očevid poslat ćemo stručne službe i pomoćne vlakove i ukloniti sve što treba,“ dodao je.

Podsjetimo, noćas oko 2 sata došlo je do sudara dviju teretnih kompozicija na željezničkom kolodvoru Škrljevo.

Pri sudaru je nastala materijalna šteta, a lakše je ozlijeđen strojovođa HŽ Carga.

Na teren su odmah pozvane sve relevantne službe koje su brzo reagirale, a osnovano je i istražno povjerenstvo koje će utvrditi okolnosti koje su uzrokovale ovaj izvanredni događaj”, priopćili su iz HŽ Carga.

Nadležna policijska postaja provodi istragu, a prema prvim neslužbenim informacijama, uzrok nesreće upućuje na ljudski faktor, kažu iz HŽ-a.

Promet obustavljen

HŽ je na stranicama izvijestio kako su zbog izvanrednog događaja uveli autobuse.

“Danas, 14. studenog, zbog izvanrednog događaja, putnici vlakova bit će prevezeni autobusima:

•     4603 Rijeka 07.35 – Plase 08.08
•     4602 Plase 07.49 – Rijeka 08.24
•     4605 Rijeka 11.53 – Plase 12.29
•     4000 Plase 12.12 – Rijeka 12.43
•     4001 Rijeka 13.58 – Delnice 15.12
•     4604 Delnice 15.14 – Rijeka 16.28
•     4607 Rijeka 15.23 – Plase 15.56.”

IZVOR