Arhiva za kategoriju Obavijesti

U priopćenju HŽ Infrastrukture ističe se da to nije nadmetanje za izvođenje radova, već za tehničku pomoć tj. konzultantske usluge u pripremi i provođenju budućeg postupka nabave

HŽ Infrastruktura pokrenula je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu IPP/Alliance ugovora za projektiranje i građenje tzv. nizinske pruge Zagreb – Rijeka, odnosno dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, izvijestila je HŽ Infrastruktura u petak.

U priopćenju HŽ Infrastrukture ističe se da to nije nadmetanje za izvođenje radova, već za tehničku pomoć tj. konzultantske usluge u pripremi i provođenju budućeg postupka nabave za izvođenje radova, izradu nacrta ugovora i konačno savjetovanje u fazi provedbe samog ugovora, odnosno projektiranja i izvođenja radova na izgradnji pruge.

Rok za dostavu ponuda je do 31. ožujka ove godine, a vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura.

IPP (Integrirani projektni pristup), odnosno Alliance ugovor, suvremeni je model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata, koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Taj model do sada nije korišten u Republici Hrvatskoj te će projekt nizinske pruge predstavljati prvu primjenu takvog pristupa u nacionalnome infrastrukturnom sustavu.

Za razliku od tradicionalnih modela gdje se rizici nastoje prebaciti na izvođača, kod Alliance modela svi ključni sudionici projekta rade kao jedinstveni integrirani tim, zajednički upravljaju rizicima, transparentno prikazuju troškove, a sporove rješavaju unutar projekta, bez sudskih postupaka, osim u iznimnim slučajevima.

Dodatne posebnosti modela su otvorene knjige (open-book princip) odnosno potpuna financijska transparentnost, zajedničko odlučivanje gdje se ključne odluke donose se jednoglasno, te fokus na najbolje rješenje za projekt, a ne na pojedinačne interese.

HŽ Infrastruktura kaže da se ovakav model uspješno primjenjuje na velikim infrastrukturnim projektima u Estoniji, Finskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu i Novome Zelandu, osobito kada je riječ o projektima s visokom razinom tehničke složenosti i neizvjesnosti.

O nizinskoj pruzi

Nizinska pruga dio je triju značajnih transeuropskih prometnih koridora, Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim srednjoeuropskim državama. Planirana dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana, projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. S obzirom na to da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikog broja pružnih objekata: 17 vijadukata i 14 tunela.

Njezinom izgradnjom znatno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa, omogućiti prometovanje vlakova duljine 750 m, što otvara mogućnosti daljnjeg razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernog Jadrana.

Dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutačno su u fazi izrade idejnih projekata i ishođenja lokacijskih dozvola. Plan ih je ishoditi do kraja 2026. Njihovom izgradnjom duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 km, odnosno skratit će se za 56 km u odnosu na postojeću duljinu.

Procijenjena vrijednost radova cijele nizinske pruge iznosi oko tri milijarde eura, a preciznija vrijednost i rokovi izvođenja definirat će se nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove. Dionice nizinske pruge od Karlovca do Tijana 2025. prihvaćene su s gledišta zaštite okoliša te je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

IZVOR

Hrvatska željeznička mreža ulazi u završnu fazu jednog od najvećih infrastrukturnih projekata – na dionici Dugo Selo – Križevci novi kolosijek već je u funkciji, a dio radova bit će dovršen ove godine. Vlakovi već prometuju dvokolosiječno na dijelu trase, dok se potpuni završetak građevinskih radova očekuje 2026. godine. Paralelno napreduju i radovi prema Koprivnici i mađarskoj granici, čime se modernizira ključni međunarodni koridor.

Diljem Hrvatske aktivna su gradilišta ili su radovi na željezničkim prugama pred početkom. Cilj je postupno dograditi i elektrificirati pružnu mrežu u punom profilu, koja obuhvaća više od 2.000 kilometara infrastrukture. Jedan od najvećih projekata odnosi se na rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka od Dugog Sela do mađarske granice. Kako su nam potvrdili iz HŽ Infrastrukture, radovi na dva velika projekta trenutačno su u završnoj fazi.

Dio radova gotov do kraja godine

– Radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na 38,2 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Križevci, ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura, bit će završeni ove godine. Krajem 2025. u cijelosti je postavljen i spojen novi kolosijek od Dugog Sela do Križevaca. Vlakovi već prometuju po obama kolosijecima na poddionici Vrbovec – Križevci, dok se prometovanje po obama kolosijecima na dionici Dugo Selo – Vrbovec očekuje po završetku radova na novom prometno-upravljačkom podsustavu, planiranom za travanj. Preostali radovi koncentrirani su u kolodvoru Dugo Selo, a njihov završetak planiran je u drugoj polovini 2026. godine, čime će biti okončani svi građevinski radovi na projektu. Od znatnijih radova koji se trenutačno izvode preostaju oni u sklopu kolodvora Dugo Selo, uključujući izgradnju pothodnika i perona, polaganje pragova, tračnica i skretnica, radove na kontaktnoj mreži te na prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu, rekli su nam iz HŽ-a.

Dodali su i da će na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka Križevci – Koprivnica – državna granica do kraja 2025. godine dionice otvorene pruge biti povezane s oba kolosijeka. Slijede intenzivni radovi na rekonstrukciji preostalih skupina kolosijeka 1 – 3 i 9 – 15 u kolodvoru Koprivnica, čiji se završetak očekuje sredinom 2026. godine, što će ujedno označiti i završetak svih građevinskih radova na projektu. Nakon toga preostaje implementacija novog prometno-upravljačkog podsustava.

Pozadina priče

Dionica Dugo Selo – Križevci, duga 38,2 kilometra, sastavni je dio glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet M201 DG – Botovo – Dugo Selo na koridoru RH2 te dio pravca Rijeka – Zagreb – Budimpešta na Mediteranskom koridoru.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je u travnju 2016. sa zajednicom ponuditelja koju čine DIV grupa, Dalekovod i Zagreb-Montaža, dok su usluge nadzora povjerene tvrtkama Investinženjering i SGS Adriatica, a potom ponovno Investinženjeringu. Provedbom projekta omogućit će se postizanje projektirane brzine vlakova do 160 km/h, povećanje kapaciteta pruge i skraćivanje vremena putovanja, uz podizanje razine sigurnosti i kvalitete usluge.

HŽ Infrastruktura 31. svibnja 2017. potpisala je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za drugu fazu projekta u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskog fonda, s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Vrijednost ugovora iznosi 210,3 milijuna eura, pri čemu se 85 posto prihvatljivih troškova sufinancira iz europskih fondova, a preostali dio iz državnog proračuna.

Provedbom radova na dionici Dugo Selo – Križevci omogućit će se postizanje nazivne projektirane brzine od 160 km/h, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m i najveće dopuštene mase 25 t/o, dok će se stajališta osposobiti u skladu sa zahtjevima za lokalni putnički prijevoz. Također će se znatno povećati kapacitet pruge, skratiti vrijeme putovanja i povećati kvaliteta putovanja uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada Zagreba.

Što sve obuhvaća projekt?

Projekt obuhvaća izgradnju drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici duljine 36,4 kilometra, uz rekonstrukciju kolodvora Dugo Selo na ukupnoj duljini od 38,23 kilometra. Uz to se rekonstruiraju lukovi na postojećem kolosijeku u duljini od 9,4 kilometra te se moderniziraju kolodvori Dugo Selo, Vrbovec i Križevci zajedno s pripadajućim stajalištima, dok se u Gradecu gradi potpuno novi kolodvor.

Projekt uključuje i izgradnju šest novih mostova te rekonstrukciju sedam postojećih, kao i ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će biti zamijenjeni deniveliranim križanjima u dvije razine te novim pothodnicima za pješake. Nadograđuju se stabilna postrojenja električne vuče, a signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji moderniziraju se u skladu sa zahtjevima za koridorske željezničke pruge.

Uz infrastrukturne zahvate na samoj pruzi, gradi se oko 20 kilometara zidova za zaštitu od buke te približno 25 kilometara novih spojnih i obilaznih, odnosno servisnih cesta, čime se projekt zaokružuje kao cjelovita modernizacija ove važne željezničke dionice.

IZVOR

HŽ Infrastruktura napokon izabrala je izvođača radova na dionici pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Posao vrijedan 255 milijuna eura dobili su Španjolci, i to nakon što je DKOM poništio prethodnu odluku iz lipnja prošle godine, prema kojoj su dionicu trebali modernizirati turski i hrvatski izvođači. Projekt obuhvaća ukupno 44 kilometra pruge te uključuje rekonstrukciju postojeće infrastrukture, izgradnju drugog kolosijeka, nove mostove i vijadukte, elektroenergetska postrojenja, uređenje kolodvora i stajališta, kao i izgradnju pet zgrada za osoblje HŽ Infrastrukture u Karlovcu.

Nakon višestrukih odgoda i mjeseci iščekivanja, jedan od najvažnijih željezničkih projekata u Hrvatskoj konačno dobiva svoj epilog. HŽ Infrastruktura objavila je da će dionicu pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca graditi španjolska kompanija Comsa.

Vrijednost projekta procijenjena je na 255 milijuna eura bez PDV-a, dok ponuda Comse iznosi 278,8 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 348,5 milijuna eura s PDV-om. Iako nije bila najjeftinija, ponuda je nakon ponovljenog postupka ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija.

Odluka je donesena nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) krajem prosinca 2025. godine poništila prethodnu odluku HŽ Infrastrukture iz lipnja iste godine, kojom je posao bio dodijeljen turskoj tvrtki Dogus Insaat ve Ticaret A.S. i zagrebačkoj BK Montaži.

Zašto je postupak ponovljen?

DKOM je raniju odluku poništio zbog nepravilnosti u postupku ocjenjivanja ponuda. Među ostalim, utvrđeno je da su prilikom dokazivanja financijskih referenci uzimani u obzir inflatorni i hiperinflatorni učinci, iako to nije bilo predviđeno dokumentacijom o nabavi. Time su, prema odluci DKOM-a, povrijeđena načela jednakog tretmana i transparentnosti.

Natječaj je raspisan u studenome 2024. godine, a zaprimljeno je ukupno pet ponuda. Najnižu cijenu ponudio je konzorcij Dogus – BK Montaža, u iznosu od 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Više ponude predali su Comsa, indijski Afcons Infrastructure Limited, turski Cengiz Insaat te Strabag.

44 kilometara pruge

Projekt obuhvaća ukupno 44 kilometra pruge te uključuje rekonstrukciju postojeće infrastrukture, izgradnju drugog kolosijeka, nove mostove i vijadukte, elektroenergetska postrojenja, uređenje kolodvora i stajališta, kao i izgradnju pet zgrada za osoblje HŽ Infrastrukture u Karlovcu. Rok za izvođenje radova je 36 mjeseci, a po završetku projekta vlakovi bi na ovoj dionici trebali prometovati brzinom do 160 km/h.

Protiv odluke DKOM-a nije dopuštena žalba, no moguće je pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Istodobno, na novu odluku HŽ Infrastrukture o odabiru izvođača moguće je uložiti žalbu DKOM-u u roku od deset dana, pa ostaje za vidjeti hoće li netko iskoristiti tu mogućnost.

Riječ je o projektu podijeljenom u ukupno 11 etapa, od kojih su samo dvije izravno vezane uz rekonstrukciju i dogradnju same pruge. Strabag je dosad izveo velik dio radova te privodi kraju osam etapa koje obuhvaćaju izgradnju nadvožnjaka i podvožnjaka iznad i ispod željezničke pruge. Preostale etape trebali bi preuzeti novoizabrani izvođači, budući da je Strabag u jednom trenutku djelomično raskinuo ugovor s naručiteljem, HŽ Infrastrukturom.

Po završetku svih radova, novom dvokolosiječnom prugom na dionici dugoj 44 kilometra između Hrvatskog Leskovca i Karlovca trebalo bi se prometovati brzinom do 160 km/h. Uz radove na pruzi planirana su i uređenja pripadajućih kolodvora i stajališta, izgradnja novih mostova i vijadukata, elektroenergetskih postrojenja te pet zgrada za osoblje HŽ Infrastrukture u kolodvoru Karlovac. Ovaj predmet nabave prema istom opisu sufinancira se sredstvima iz fondova EU u sklopu Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027. godine, a po svemu sudeći neće biti završen prije 2028. godine

IZVOR

Postupak za 44 kilometra dugu dionicu započeo je u studenome 2024., a hoće li ovo biti kraj slučaja, znat će se nakon što se vidi hoće li netko na odluku HŽ Infrastrukture uložiti žalbu DKOM-u.

HŽ Infrastruktura odabrala je novog izvođača radova za rekonstrukciju postojeće pruge, izgradnju drugog kolosijeka i elektrifikaciju željezničke pruge M202 na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Posao, procijenjen na 255 milijuna eura bez PDV-a, dodijeljen je španjolskoj tvrtki Comsa. Njezina je ponuda bila druga najjeftinija i iznosila je 278,8 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 348,5 milijuna eura s PDV-om.

Odluka dolazi nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) krajem prosinca 2025. poništila odluku o odabiru izvođača koju je HŽ Infrastruktura donijela u lipnju 2025. godine.

Tada su posao, podsjetimo, dobile turska tvrtka Dogus Insaat ve Ticaret A.S. i zagrebačka BK montaža. Od šest pristiglih ponuda njihova je bila najjeftinija i iznosila je 225 milijuna eura bez PDV-a.

Postupak za 44 kilometra dugu dionicu započeo je u studenome 2024., a hoće li ovo biti kraj slučaja, znat će se nakon što se vidi hoće li netko na odluku HŽ Infrastrukture uložiti žalbu DKOM-u.

IZVOR

Nakon završetka modernizacije važne željezničke pruge u Slavoniji, projekt ulazi u novu, nezaobilaznu fazu. U njoj je potrebno ishoditi potvrdu o sukladnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava s Provedbenom uredbom EU Komisije. Riječ je o nužnom koraku kako bi modernizirana infrastruktura mogla biti uključena u jedinstveni europski željeznički sustav. U tu je svrhu pokrenut novi postupak nabave, dok se cijeli proces uklapa u dugoročni Nacionalni plan provedbe do 2050. godine.

Nakon završetka radova na nadogradnji i elektrifikaciji željezničke pruge Vinkovci-Vukovar, jedne od ključnih dionica u procesu modernizacije hrvatske željezničke mreže, pokreće se drugi, važan postupak. Ova pruga inače je duga 18,7 kilometara, i nalazi se na dijelu teretnog koridora RFC10 Alpe-zapadni Balkan, koja povezuje željeznički koridor RH1 s riječnim prometnim pravcem na Dunavu, odnosno lukom Vukovar. Nova karika projekta, uskladit će ju s ‘jedinstvenim europskim željezničkim sustavom’.

Projekt je završen

Podsjećamo, projekt modernizacije provođen je uz  financijsku potporu Europske unije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a HŽ Infrastruktura d.o.o. ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je 21. svibnja 2018. s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te SAFU-om. Od skoro 90 milijuna eura vrijednosti projekta EU je sufinancirala 85 posto prihvatljivih troškova, kako su na svojim stranicama svojevremeno izvijestili iz HŽ Infrastrukture.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je 20. prosinca 2019. sa zajednicom ponuditelja COMSA S.A.U. i COMSA Instalaciones y Sistemas Industriales S.A.U. u vrijednosti 49,9 milijuna eura.

Poziv na nadmetanje za uslugu nadzora nad izvođenjem radova objavljen je 30. travnja 2018. u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Ugovor za pružanje usluge nadzora HŽ Infrastruktura potpisala je 14. ožujka 2019. sa zajednicom ponuditelja koju čine tvrtke RUBICON ENGINEERING EAD i SPC ENGINEERING EOOD u vrijednosti 1,7 milijuna eura, s nekoliko naknadnih izmjena trajanja objavljenih u javnoj nabavi. Radovi su privedeni kraju pa se sada pokreće drugi, nužan postupak.

Potvrda o sukladnosti sustava

Sada je potrebno ishoditi potvrdu o sukladnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog (PUSS) podsustava s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1695. Podsustavi koji se provjeravaju obuhvaćeni su 3. etapom, III. fazom i 4. etapom, III. fazom, a navedeni su u pripadajućoj projektnoj dokumentaciji.

– Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1695 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/919 se primjenjuje na sve nove, modernizirane ili obnovljene prometno-upravljačke i signalno sigurnosne podsustave na pruzi i prometno-upravljačke i signalnosigurnosne podsustave na vozilu, piše u dokumentu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

U skladu s točkom 7.4.4. nove Uredbe Nacionalni plan provedbe traje najmanje 20 godina i redovito se ažurira, najmanje svakih pet godina, pojašnjeno je u dokumentu, a nacionalni plan definira tijek provedbe Uredbe Komisije (EU) 2023/1695 u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2024. do 2050. godine. Pritom je napomenuto da se TEN-T mreža željezničkih pruga u RH se sastoji od 707 km pruga osnovne mreže, 332 km pruga proširene osnovne mreže, 827 km pruga sveobuhvatne mreže. 751 km pruga u RH nisu dio TEN-T.

U ovom slučaju, za provjeru sukladnosti trenutačno je u tijeku postupak nabave, pri čemu se ponude zaprimaju do 13. veljače, a glavni cilj Nacionalnog provedbenog plana je uspostaviti preduvjete za osiguranje interoperabilnih uvjeta na željezničkoj mreži RH koji pružaju visoku razinu sigurnosti konvencionalnog željezničkog sustava kao i visoku razinu sigurnosti tereta i putnika koji se prevoze, uslužnog osoblja, tehničke opreme, okoliša i stanovništva koje se nalazi u području kojim pruga prolazi.

Što obuhvaća modernizacija

Samo radovi modernizacije započeli su pripremnim zahvatima, čišćenjem i pripremom terena, uklanjanjem građevina s trase, geodetskim snimanjima te izmještanjem instalacija. Uslijedila je cjelokupna rekonstrukcija postojeće jednokolosiječne pruge, te obnova kolodvora Vukovar i Vukovar–Borovo Naselje te stajališta Nuštar i Bršadin–Lipovača.

Modernizacijom se pruga osposobila za brzine do 120 kilometra na sat, čime je skraćeno vrijeme putovanja, povećan kapacitet i poboljšan pristup luci Vukovar, izvještavali su u svojim objavama o ovom projektu iz HŽ Infrastrukture. Elektrifikacija je donijela energetski učinkovitiji i ekološki održiviji promet, dok su dodatni radovi uključivali izgradnju pothodnika, zidova za zaštitu od buke, parkirališta te suvremenih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih sustava, naveli su u jednoj od objava o radovima na svojim stranicama.

IZVOR