Arhiva za kategoriju Obavijesti
20.10.2026. – Veliki radovi na hrvatskim prugama: Obnova 17 mostova, među njima i onoga preko Save
Posted by zkerkez in Obavijesti on 20. listopada 2026.
Radovi na desecima lokacija uključuju uklanjanje dotrajalih konstrukcija, izgradnju novih mostova i obnovu željezničkih kolosijeka.
Hrvatska željeznička mreža posljednjih je godina veliko gradilište. Dok se na pojedinim pravcima pripremaju ili izvode milijunski projekti modernizacije pruga, diljem zemlje odvijaju se i nešto manji, ali vrlo važni zahvati na postojećoj infrastrukturi. Riječ je o obnovi dotrajalih mostova, propusta i usjeka koji često predstavljaju ograničenje za sigurnost i brzinu željezničkog prometa.
Jedan od takvih projekata, vrijedan oko 30,7 milijuna eura, polako se privodi kraju. HŽ Infrastruktura provodi rekonstrukciju i sanaciju ukupno 17 mostova i 28 usjeka na različitim dijelovima hrvatske željezničke mreže. Većina radova već je završena, a među najzahtjevnijim preostalim zahvatima ističe se obnova željezničkog mosta Sava Jakuševec u Zagrebu, vrijedna gotovo 4,5 milijuna eura.
Veliki projekt na desecima lokacija
Projekt pod nazivom ‘Uklanjanje uskih grla na željezničkoj infrastrukturi’ pokrenut je kako bi se poboljšala sigurnost i pouzdanost željezničkog prometa te uklonila ograničenja koja utječu na brzinu vlakova. Za razliku od velikih projekata izgradnje novih pruga, ovdje je naglasak na obnovi postojećih objekata koji su važni za svakodnevno funkcioniranje željezničke mreže.
Ukupna vrijednost projekta iznosi približno 30,7 milijuna eura, dok su prihvatljivi troškovi procijenjeni na 24,6 milijuna eura. Od toga se oko 19,9 milijuna eura osigurava bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a ostatak prihvatljivih troškova iz državnog proračuna.
Kako objašnjava voditelj projekta Vedran Brkić, posebna složenost ovih zahvata proizlazi iz činjenice da se većina radova izvodi na aktivnim željezničkim pravcima, zbog čega je potrebno uskladiti gradilišta s redovitim prometom vlakova i ostalim velikim infrastrukturnim projektima.
Obnovljeni mostovi od Dalmacije do Slavonije
Dosad je završen velik dio planiranih radova. Na željezničkoj pruzi od Oštarija prema Splitu obnovljeno je 27 usjeka, čime su uklonjeni brojni infrastrukturni nedostaci na ovom važnom pravcu koji povezuje unutrašnjost Hrvatske s Dalmacijom.
Završena je i obnova nekoliko željezničkih mostova. Među njima su most Kolski put kod Knina, Kambelovac u Kaštel Kambelovcu te most kod Ratkovice na pruzi Nova Kapela-Batrina – Pleternica. Radovi su završeni i na mostu Moštanik na pravcu Strizivojna – Vrpolje – Slavonski Šamac, kao i na mostovima Voćinka i Vojlovica između Čačinaca i Slatine.
Na području sjeverozapadne Hrvatske rekonstruiran je propust Brdovec u blizini Zaprešića, dok je na sisačkoj pruzi završen dio radova na mostovima i ostalim objektima. U završnoj fazi trenutačno su zahvati na mostovima između Okučana i Nove Gradiške, na dionici Sibinj – Slavonski Brod, mostu Penkovica te mostu između Grede i Siska. Radovi se izvode i na mostu Lateralni kanal na pruzi Novska – Tovarnik – državna granica, gdje je u tijeku izgradnja nosive konstrukcije.
Srušen dotrajali most, izgrađena dva nova
Posebno su zanimljivi radovi na sisačkoj pruzi, gdje je na nekoliko lokacija provedena opsežna rekonstrukcija željezničkih objekata. Jedan od zahvata uključivao je potpuno uklanjanje dotrajalog mosta Lomnica u blizini kolodvora Velika Gorica.
Na mjestu nekadašnje čelične konstrukcije izveden je novi nasip, a zatim su ugrađeni tampon i kolosiječna rešetka. Time je postojeća željeznička infrastruktura prilagođena novom rješenju, bez potrebe za zadržavanjem stare mostovne konstrukcije.
Na dionici Greda – Sisak obnovljeni su i mostovi Potok i Proteka. Za razliku od Lomnice, ovdje su izgrađene nove mostovne konstrukcije na obnovljenim temeljima. Vrijednost radova na mostu Potok iznosila je približno 811.000 eura, dok je za Proteku izdvojena oko 831.000 eura.
Zahvati su uključivali uklanjanje postojećih konstrukcija, izvedbu novih temelja, krila i zidova upornjaka te ugradnju novih nosivih konstrukcija. Uz to su izvedeni instalacijski kanali, hodnici i zaštitne ograde, dok je na mostu Proteka dodatno uređeno korito vodotoka betonskom oblogom.
Kako pojašnjava Brkić, takvi zahvati ne odnose se samo na vidljive dijelove mostova. Njima se istodobno osigurava stabilnost cijele konstrukcije, povećava sigurnost željezničkog prometa i produljuje uporabni vijek objekata.
U Zagrebu radovi vrijedni 4,5 milijuna eura
Među financijski i tehnički najzahtjevnijim zahvatima u sklopu cijelog projekta ističe se obnova mosta Sava Jakuševec, smještenog u blizini zagrebačkog Ranžirnog kolodvora. Ugovorena vrijednost radova iznosi približno 4,49 milijuna eura, a obuhvaćena je obnova željezničke infrastrukture na više kolosijeka.
Dosad su na lijevom kolosijeku pruge Sava rasputnica – Zagreb Ranžirni kolodvor – Zagreb Klara zamijenjene tračnice i pripadajući pričvrsni pribor. Ugrađeni su novi betonski pragovi i tucanik, a zamijenjeni su i dijelovi kontaktne mreže.
Na mostu na desnom kolosijeku pruge Sesvete – Sava rasputnica zamijenjeni su mosna građa, tračnice i pričvrsni pribor. Međutim, radovi još nisu završeni. U nastavku slijedi obnova preostalih kolosijeka, uključujući zamjenu pragova, zastorne prizme, elemenata kontaktne mreže i njezinih stupova. Predviđeno je i uređenje dilatacijskih naprava te premještanje skretnica.
Poseban izazov predstavlja položaj mosta unutar zagrebačkog željezničkog čvorišta, kroz koji svakodnevno prolazi velik broj vlakova. Zbog toga se radovi moraju pažljivo usklađivati sa zatvaranjima pojedinih kolosijeka i drugim zahvatima na željezničkoj mreži.
Prema posljednjim informacijama HŽ Infrastrukture, projekt je ušao u završnu fazu, a svi preostali radovi trebali bi biti dovršeni do lipnja 2027. godine. Time će se zaključiti višegodišnji ciklus obnove desetaka željezničkih objekata na različitim dijelovima Hrvatske, čime bi se trebali stvoriti uvjeti za sigurniji, pouzdaniji i na pojedinim dionicama brži željeznički promet.
15.10.2026. – Otvorena pruga kroz kolodvor Meja nakon iskliznuća
Posted by zkerkez in Obavijesti on 16. listopada 2026.
HŽ Infrastruktura je, kako navodi, zajedno s podizvođačima uložila maksimalne napore u osposobljavanje jednog kolosijeka kako bi se što prije rasteretila luka Rijeka te propustili teretni vlakovi iz drugih zemalja prema Rijeci
Obnovljena pruga kroz kolodvor Meja koja je bila zatvorena zbog iskliznuća vlaka 10. listopada, danas u 16.02 sati otvorena je za teretni promet, izvijestila je u četvrtak HŽ Infrastruktura.
HŽ Infrastruktura je, kako navodi, zajedno s podizvođačima uložila maksimalne napore u osposobljavanje jednog kolosijeka kako bi se što prije rasteretila luka Rijeka te propustili teretni vlakovi iz drugih zemalja prema Rijeci.
Dodaje da je, uzimajući u obzir izniman gospodarski značaj luke, prioritet bio uspostaviti promet teretnih vlakova.
HŽ Infrastruktura najavljuje da će dio putničkih vlakova koji voze na relaciji Zagreb – Rijeka – Zagreb, početi voziti u subotu 17. listopada. Do tada i dalje na relaciji Rijeka – Plase i obratno voze zamjenski autobusi.
Tvrtka napominje da radovi na sanaciji pruge nisu u potpunosti završeni te će naknadno biti potrebno ugraditi skretnice i izvesti radove na signalno-sigurnosnim uređajima i popratnoj infrastrukturi.
Jedanaest vagona teretnog vlaka koji je prevozio žitarice iskliznulo je u subotu ujutro 10. listopada u 9.25 sati iz tračnica na ulazu u kolodvor Meja u okolici Rijeke, pri čemu je nastala velika materijalna šteta, a ozlijeđenih nije bilo.
Strojovođa je prije iskliznuća obavijestio dispečera da su mu otkazale kočnice i da ne može zaustaviti vlak.
Jedanaest vagona sletjelo je u provaliju, dok su lokomotiva i dva vagona ostali u kolodvoru Meja.
Vlak prijevoznika Transagent koji je skliznuo s tračnica kretao se prema Rijeci i prevozio je žito.
10.10.2026. – Teretni vlak završio u provaliji kod Rijeke! Butković: ‘Vjerojatno je riječ o tehničkom kvaru ili…’
Posted by zkerkez in Obavijesti on 10. listopada 2026.
Na ulazu u kolodvor Meja jedanaest je vagona iskliznulo iz tračnica i sletjelo u provaliju, dok su lokomotiva i još dva vagona ostali u kolodvoru
Teretni vlak koji je prevozio žitarice iskliznuo je iz tračnica jutros oko 9.25 sati na željezničkoj pruzi kod kolodvora Meja, a jedanaest vagona završilo je u provaliji. Ozlijeđenih osoba, na sreću, nema.
Prema dosad utvrđenim informacijama, vlak prijevoznika Transagent kretao se u smjeru Rijeke kada je strojovođa dispečeru javio da su mu otkazale kočnice i da ne može zaustaviti vlak.
Na ulazu u kolodvor Meja jedanaest je vagona iskliznulo iz tračnica i sletjelo u provaliju, dok su lokomotiva i još dva vagona ostali u kolodvoru.
U nesreći je nastala velika materijalna šteta, a kolodvor Meja zatvoren je za sav promet.
Oleg Butković: U pitanju je tehnički uzrok ili ljudska pogreška
Ministar prometa Oleg Butković rekao je za Novi list da nesreća nema veze s eventualnom sigurnošću pruge, jer je pruga, prema svim podacima, ispravna za prometovanje. U pitanju je, pretpostavlja, tehnički uzrok ili ljudska pogreška.
“To će se naknadno utvrditi. Čekamo daljnje informacije”, rekao je Butković.
8.10.2026. – Najveći investicijski ciklus u željeznice otkad je Hrvatske. Rijeka dobiva ključnu ulogu
Posted by zkerkez in Obavijesti on 8. listopada 2026.
Izgradnja nove dvokolosiječne pruge prema Rijeci znatno povećava kapacitet željezničkoga prometa i omogućuje prometovanje vlakova dugačkih 750 metara
Apsolutni prioritet, što se tiče investicija u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, ima željeznica. Nikad se nije više ulagalo u obnovu pruga, kolodvora, željezničko-cestovnih prijelaza, ali i u nabavu novih vlakova. Stoga je razumljivo da javnost sa zanimanjem prati sve što se događa na 2617 kilometara pruga koje se prostiru Hrvatskom. Jedna od najvažnijih točaka na toj željezničkoj karti jest luka Rijeka. Dva velika kontejnerska terminala kojima se diči cijeli Kvarner, pa i država, punim sjajem mogu zasjati samo uz željeznicu kojom teret s brodova može, u mnogo većem kapacitetu nego cestom, nastaviti svoj put dalje prema srednjoj Europi.
Ovo su povijesna, najveća ulaganja u željeznicu otkad postoji Republika Hrvatska. Gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza, bilo završenih projekata, radova i natječaja u tijeku ili izrade studijske i projektne dokumentacije. Moglo bi se reći da Hrvatska u ovome trenutku izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište.
U brojci od šest milijardi eura koji bi do 2035. trebali preobraziti željeznicu u Hrvatskoj u moderan i učinkovit javni prijevoz, Rijeka i riječki bazen iznimno su važni. Luka Rijeka strateška je točka koja se nalazi na čak trima koridorima Transeuropske prometne mreže (TEN-T): Mediteranskom, Zapadnom Balkanu – istočnom Mediteranu i Baltičkom moru – Jadranskom moru. Sama ta činjenica dovoljno govori o njezinoj važnosti ne samo za Hrvatsku, već i Europu, čiji su nam fondovi na raspolaganju za njezinu modernizaciju.
Prometno-tehnološka cjelina intermodala
HŽ Infrastruktura, u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, do sada je modernizirala željezničku infrastrukturu na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište, u što je uloženo gotovo 60 milijuna eura. Tim projektima povećali su se ukrcajni i iskrcajni kapaciteti teretnih kolodvora, što je olakšalo i ubrzalo transport tereta iz luke na željeznicu i obratno. Projekt Zagrebačkoga pristaništa dobio je puni smisao otvorenjem terminala Rijeka Gateway, čime je ostvarena prometno-tehnološka cjelina intermodala, odnosno suvremenog prebacivanja tereta između brodova i željeznice.
Oba kontejnerska terminala projektirana su i izgrađena za ukupni kapacitet od 1,2 milijuna kontejnerskih jedinica (TEU), od čega je 60 posto predviđeno za prijevoz željeznicom, a preostali dio cestovnim prometom. Ti završeni projekti polazište su za preusmjeravanje većine tereta na željeznicu, na što se, naravno, nadovezuje izgradnja nizinske pruge do Zagreba.
Iako je ona »rascjepkana« na više dionica, kada se pogleda u cjelini, moglo bi se reći da je nizinska pruga najsloženiji i najskuplji projekt desetogodišnjeg investicijskog ciklusa u željeznicu, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji, koji čeka realizaciju gotovo 40 godina. Njezin ključni dio za Rijeku i riječko područje jest modernizacija dionice kroz grad. Dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani duga je 27 kilometara, a u tijeku je dovršetak izrade projektne dokumentacije. Izgradnjom drugoga kolosijeka znatno će se povećati kapacitet pruge te će biti moguće ustrojiti moderan i brz gradsko-prigradski željeznički prijevoz. Povećat će se kvaliteta i sigurnost prometovanja, smanjit će se zagušenost gradskih cestovnih prometnica, a denivelacijom pješačkih prijelaza postići će se maksimalna razina sigurnosti prelazaka preko pruge.
Novi model gradnje
Što se tiče dionica u nastavku prema Zagrebu, odnosno dionica Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, HŽ Infrastruktura priprema idejni projekt za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, što se očekuje početkom 2027. Da bi realizacija bila brža i kvalitetnija, prvi put u Hrvatskoj primjenjuje se novi model gradnje. Naime, pred završetkom je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i građenje. Zato je nužno odabrati konzultante čija će zadaća biti pripremiti i provesti budući postupak nabave za projektiranje i izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora te savjetovati naručitelja, HŽ Infrastrukturu, u fazama provedbe.
Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, odnosno skratit će se za 56 kilometara u odnosu na postojeću duljinu. Dvokolosiječna pruga bit će elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikoga broja pružnih objekata: više od 30 vijadukata i tunela. Među njima bit će i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara. Za usporedbu, Sveti Rok i Mala Kapela zajedno su dugi 12 kilometara. Olakotna je okolnost što će se graditi potpuno nova trasa od Karlovca do Tijana, tako da neće biti prometa, što inače predstavlja najveći izazov kod radova na željeznici.
Izgradnja nove dvokolosiječne pruge prema Rijeci znatno povećava kapacitet željezničkoga prometa i omogućuje prometovanje vlakova dugačkih 750 metara, što otvara mogućnosti daljnjega razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernoga Jadrana.
Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, dugoj 44 kilometra, u tijeku su radovi, a za dionicu Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac izrađuje se studijska dokumentacija.
Obnova kolodvora u Rijeci
Još jedna dobra vijest za područje Kvarnera i Istre: u tijeku je i izrada studijske dokumentacije za izgradnju željezničkog tunela Ćićarija, čime bi se ostvarila toliko željena željeznička veza tunelom kroz Učku.
Tunel bi bio dugačak oko 15 kilometara te je predviđen i vijadukt od oko četiri kilometra. To bi omogućilo putovanje vlakom bez prolaska kroz Sloveniju ili presjedanje putnika na autobus jer sada željeznička pruga završava u Lupoglavu, odnosno u Rijeci. Prema izrađenim idejnim rješenjima, u prostornim planovima koridor je već definiran te spaja kolodvor Lupoglav u Istarskoj županiji i kolodvor Jurdane u Primorsko-goranskoj županiji.
I za kraj, ne manje važno, na listi ulaganja u riječku željeznicu nalazi se i zgrada kolodvora u Rijeci.
Dok je pročelje obnovljeno još prije nekoliko godina, radove na unutrašnjosti zaustavili su konzervatori s obzirom na to da se radi o zaštićenom kulturnom dobru. Radovi su konačno nastavljeni ove godine, a putnici i zaposlenici bi u svoje obnovljene prostorije trebali ući sredinom 2027.
1.10.2026. – Hrvatska ulaže gotovo 900 milijuna eura u jednu prugu: Grade je Indijci, vlakovi će voziti do 160 km/h
Posted by zkerkez in Obavijesti on 1. listopada 2026.
Predviđena je i rekonstrukcija kolodvora Ivanić Grad, Popovača, Kutina i Novska te denivelacija ili ukidanje većine željezničko-cestovnih prijelaza.
Ugovor za obnovu postojeće i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska potpisan je u četvrtak u Banskim dvorima, a riječ je o najvećem ugovoru u povijesti HŽ Infrastrukture.
Ugovor o izvođenju radova s indijskom kompanijom Afcons Infrastructure vrijedan je 677 milijuna eura, dok ukupna vrijednost projekta, zajedno s dokumentacijom, otkupom zemljišta, nadzorom i ostalim troškovima, doseže gotovo 900 milijuna eura.
Projekt je dio transeuropske prometne mreže, a radovi bi trebali trajati pet godina i deset mjeseci. Početak radova očekuje se u prvoj polovici 2027. godine.
Nakon modernizacije vlakovi bi tom dionicom trebali prometovati brzinom do 160 kilometara na sat.
Obnavlja se 83 kilometra pruge
Projekt obuhvaća rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na približno 83 kilometra dugoj dionici između Dugog Sela i Novske.
Predviđena je i rekonstrukcija kolodvora Ivanić Grad, Popovača, Kutina i Novska te denivelacija ili ukidanje većine željezničko-cestovnih prijelaza.
Ugradit će se novi prometno-upravljački i signalno-sigurnosni uređaji te modernizirati elektroenergetski sustav pruge.
Pruga se nalazi na važnom pravcu zapad – istok i trebala bi povećati kapacitet i učinkovitost koridora koji Hrvatsku povezuje prema Srbiji i dalje prema istoku.
Ugovor o građenju potpisali su predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić, direktor za razvoj poslovanja Afcons Infrastructure Limiteda Kshitiz Ravi Bhasker te izvršni potpredsjednik Afconsa i direktor projekta u Hrvatskoj Udai Veer Singh.
Ugovor o nadzoru potpisali su Lončarić i direktor tvrtke Eptisa Adria Josip Ćorić.
Projekt vrijedan gotovo 900 milijuna eura
Premijer Andrej Plenković rekao je da je riječ o još jednom velikom ulaganju u modernizaciju hrvatske željezničke infrastrukture.
“Dionica Dugo Selo – Novska, koja je sve skupa duga 83 kilometra, ima tu čast da bude jedna od posljednjih kapitalnih dionica željezničkih pruga u Hrvatskoj i da od jednokolosiječne postane dvokolosiječna”, rekao je Plenković.
Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 898,9 milijuna eura, a financira se europskim i nacionalnim sredstvima.
Plenković je podsjetio i na projekt pruge od Dugog Sela prema mađarskoj granici, koji je pred završetkom, kao i na modernizaciju pravca od Zagreba preko Karlovca prema Rijeci.
Prema njegovim riječima, ti bi projekti trebali dodatno učvrstiti položaj Hrvatske na međunarodnim željezničkim koridorima.
Najveći ugovor u povijesti HŽ Infrastrukture
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je riječ o najvećem pojedinačnom ugovoru u povijesti HŽ Infrastrukture.
“Sada smo najviše koncentrirani na izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture, a ta ulaganja danas iznose oko 1,5 milijardi eura”, rekao je Butković.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić pojasnio je da sam ugovor s Afconsom vrijedi 677 milijuna eura, dok ukupna vrijednost projekta uključuje i dokumentaciju, otkup zemljišta, nadzor i druge troškove.
“Radovi će trajati pet godina i deset mjeseci. Obuhvaćaju, uz ostalo, rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka, rekonstrukcije kolodvora Ivanić Grad, Popovača, Kutina i Novska te denivelaciju više od 30 željezničko-cestovnih prijelaza”, rekao je Lončarić.
Dodao je da će nakon modernizacije brzina vlakova na toj dionici iznositi do 160 kilometara na sat.
Prvi veliki europski posao za Afcons
Izvršni potpredsjednik Afcons Infrastructure Limiteda Udai Veer Singh zahvalio je Hrvatskoj na povjerenju te istaknuo da je riječ o prvom velikom europskom poslu te indijske kompanije.
Poručio je da će kompanija uložiti maksimalan napor kako bi projekt završila u predviđenim rokovima.
Početak radova očekuje se u prvoj polovici 2027. godine.



