Arhiva za kategoriju Obavijesti

Štošta se sprema na željeznici na sjeveru Hrvatske. Ovaj tjedan pisali smo o tome da su u niskom startu radovi na regionalnoj pruzi u Zagorju jer je u prilično loše unatoč tome što mnogi njome putuju, a da je pouzdanija imala bi još više putnika. Osim što se planira velika modernizacija i elektrifikacija od Zagorja prema državnoj granici, u planu su još neke novosti ‘na putu’.

HŽ Infrastruktura nedavno je zatražila izradu studijske dokumentacije i idejnog projekta sa ishođenjem lokacijske dozvole za taj postupak. Planira urediti prugu R106 Zabok-Đurmanec. Obnova tih nešto manje od 30 kilometara super je vijest za sve koji koriste vlak za svakodnevne relacije, ili bi putovali vlakom kad bi željeznica bila malo brža.

Netom se doznalo da bi potrebnu dokumentaciju trebala pripremiti zajednica domaćih Mobilita Vision i LTD te kineske tvrtke China Railway Eryuan Engineering Group. Radi se o pruzi koja vodi kroz Zabok i Krapinu, odnosno prolazi općinama Sv. Križ Začretje i Đurmanec, što je vrlo frekventna zona, između ostalog i jer znači brzu vezu sa Zagrebom.

Kako je pisalo u projektnoj dokumentaciji, tražila se analiza postojećeg stanja željezničke pruge, izrada prognoze prometa, ali i varijantna rješenja svih građevina i opreme infrastrukturne namjene. Na ‘potezu’ se već obnavlja jedna važna kolodvorska zgrada.

Obnova ključnog stajališta

Naime, kolodvor i stajalište u Krapini (na dionici prema Sloveniji najvažnije uz Zabok) 25. rujna 2025. godine obišla je delegacija predvođena gradonačelnikom Zoranom Gregurevićem, državnim tajnikom Žarkom Tušekom te predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem, piše vzaktualno.hr. Kršić je istaknuo kako su HŽI i Grad popisali sporazum o izradi projektne dokumentacije i ishođenju građevinske dozvole za nathodnik, a u međuvremenu se obnavlja i kolodvorska zgrada.

–  Samo ugovaranje će voditi grad Krapina, a kada se ishodi dozvola, HŽ infrastruktura će raspisati natječaj i osigurati financijska sredstva te izgraditi nathodnik. Obnova kolodvorske zgrade ide svojim tijekom i sada smo dogovorili da ćemo preko našeg sektora održavanja područje oko kolodvora asfaltirati, rekao je.

Strateški razvoj željeznice

Tušek je dodao da je obilazak dogovoren kako bi se javnost upoznala s novim projektima i ulaganjima između Zaboka i Đurmanca. Ističe da je odabran konzorcij za izvedbu kompletne dokumentacije za modernizaciju i elektrifikaciju pruge ukupne vrijednosti od 1,1 milijuna eura.

– Za to nam je, naravno, potrebno i suglasnost slovenske strane, no nama je to apsolutni prioritet, ne samo u putničkom, već i u gospodarskom prijevozu, naglasio je pa se vratio na temu nathodnika

Tko sve sudjeluje i kako?

Otkrio je da je dogovoren model prema kojem će Ministarstvo i HŽ Infrastruktura preuzeti brigu oko financiranja izgradnje novog nathodnika na željezničkoj postaji u Krapini. Novi objekt bi trebao zadovoljiti sve sigurnosne i tehničke standarde i biti prilagođen osobama s invaliditetom, ali i omogućiti kvalitetniju povezanost putnika u glavnom gradu županije, zaključno je poručio Tušek. Gradonačelnik Gregurović potom je rekao ponešto o ‘kombinaciji’ financiranja i izvedbe između Grada, ministarstva i HŽ-a.

– Potpisat ćemo sporazum između Grada Krapine i HŽ Infrastrukture o izradi projektne dokumentacije, pri čemu će postupak nabave voditi Grad, dok će samo izvođenje radova preuzeti HŽ. Most koji danas koristimo izgrađen je sedamdesetih ili osamdesetih godina prošlog stoljeća, dotrajao je i nije prilagođen osobama s invaliditetom ni roditeljima s djecom u kolicima. Izgradnjom novog nathodnika osigurat ćemo moderan, siguran i svima prilagođen prijelaz. Cilj nam je tijekom sljedeće godine pripremiti dokumentaciju i raspisati natječaj za radove, naveo je gradonačelnik. Ovdje pročitajte o željezničkom projektu koji bi u Zagrebu mogao promijeniti sve.

IZVOR

Do kraja iduće godine bit će raspisan natječaj za odabir izvođača radova za izgradnju dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, a do tad bi trebali biti izrađeni i idejni projekti za obje dionice takozvane nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, Karlovac – Oštarije/Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, potvrđeno je iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o projektima kojima će, uz izgradnju dvokolosiječne pruge od Karlovca do granice s Mađarskom, u različitim fazama izgradnje, riječka luka biti povezana dvama kolosijecima sa Zagrebom, Mađarskom i dalje s drugim tržištima srednje Europe.

Veliki izazov

Prema informacijama iz HŽ Infrastrukture, u tijeku je dovršetak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te ishođenje građevinskih dozvola za dionicu Škrljevo – Rijeka – Jurdani, dugu 29,7 kilometara, dok bi izrada idejnih projekata i ishođenje lokacijske dozvole za dionicu nizinske pruge Skradnik – Krasica – Tijani trebala biti završena u roku od pet mjeseci, a dionice Karlovac – Oštarije/Skradnik do studenoga 2026. godine.

Ukupna duljina nove pruge od Karlovca do Tijana bit će, prema HŽ Infrastrukturi, nešto više od 111 kilometara, od čega 39,1 kilometar otpada na dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik, a 72,2 kilometra na dionicu Skradnik – Krasica – Tijani. Izgradnjom tih dviju dionica put od Zagreba do Rijeke skratit će se za 56 kilometara, ističu iz HŽ Infrastrukture, dok će se vrijeme putovanja skratiti višestruko, budući da će nova pruga biti projektirana za brzine vlakova do 160 kilometara na sat.

Od Karlovca do Oštarija, odnosno Skradnika, pritom će biti riječ uglavnom o rekonstrukciji postojeće pruge, uz dogradnju dodatnog kolosijeka, dok će najveći izazov biti dionica od Skradnika do Tijana, na kojoj će se graditi posve nova dvokolosiječna pruga.

O zahtjevnosti terena kojim će prolaziti možda najbolje govori podatak da će od predviđenih 72 kilometra duljine pruge čak 48 kilometara prolaziti tunelima, uz veliki broj vijadukata, usjeka i željezničkih nasipa. Ukupno će na trasi od Karlovca do Rijeke biti izgrađeno 14 tunela, duljine 57 kilometara i 17 vijadukata. Ukupna duljina vijadukata bit će oko deset kilometara, pri čemu će najveći izazov za građevinare predstavljati dva tunela, Kapela 1, duljine deset kilometara i Kapela 2, duljine 15 kilometara.

Na trasi od Skradnika do Tijana predviđena je i izgradnja novih kolodvora i stajališta, uz niz spojnih pruga za povezivanje s postojećom lokalnom mrežom, posebno na području Rijeke i okolice.

Projektiraj i gradi

Ukoliko idejni projekti i lokacijske dozvole budu izrađeni na vrijeme, realno je očekivati da bi natječaj za izradu glavnog projekta i pratećih dozvola te gradnju mogao biti raspisan tijekom 2027. godine.

Prema najavama ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega Butkovića, natječaj će se raspisivati za cijelu dionicu od Karlovca do Rijeke, i to po sistemu »design and build«, odnosno u postupku javne nabave tražit će se izvođač koji će odraditi i projektiranje i gradnju pruge, što bi trebalo značajno skratiti proceduru do početka gradnje.

Prethodno je Ivan Kršić najavio i donošenja niza mjera kojima bi se ubrzali imovinsko-pravni i ostali prateći poslovi, a kao realan rok za izgradnju nizinske pruge naveo je 2036. godinu.

Dionica kroz Rijeku “teška” 350 milijuna eura

Nešto prije 2036. trebala bi, ne bude li novih kašnjenja, biti završena i dionica dvokolosiječne pruge kroz Rijeku, čija je procijenjena vrijednost čak 350 milijuna eura, za niti trideset kilometara pruge.

– Nakon provedenog novog postupka javne nabave, 2024. je sklopljen ugovor za dovršetak izrade glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola. Krajem 2026. očekuje se raspisivanje javne nabave za radove.

Do sada je izrađena studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi, studija utjecaja na okoliš, idejni projekt te je ishođena lokacijska dozvola. Planirano trajanje radova je četiri godine.

IZVOR

Na vrhuncu su radovi na temeljitoj rekonstrukciji željezničkoga kolodvora u Koprivnici koji su dio megaprojekta gradnje drugoga kolosijeka.

Od ukupno 15 kolosijeka u kolodvoru, trenutačno su samo tri u funkciji, a svi ostali su u rekonstrukciji. U HŽ infrastrukturi kažu kako je cilj do kraja listopada završiti 12 kolosijeka, a onda prijeći na rekonstrukciju prva tri, uz glavnu kolodvorsku zgradu.

Dovršavaju se i radovi na novom pothodniku dužine 150 metara koji se proteže ispod cijeloga kolodvora i spaja šire središte grada sa zapadnim dijelom, otočnom peronu duljine 400 metara i izgradnji dizala za osobe smanjene pokretljivosti.

Ipak, odlična je vijest kako se višednevna zatvaranja pruge i zamjenski prijevoz autobusima mogu očekivati samo do kraja godine. Od iduće godine toga više neće biti, najavljuju u HŽ infrastrukturi. Cijeli je projekt, inače, na oko 80 posto dovršenosti, a najveći preostali zahvat je obnova kolodvora Koprivnica.

SEDAM NOVIH MOSTOVA

Do kraja godine, dakle, trebala bi se pustiti u promet oba kolosijeka nove pruge između Dugog Sela i mađarske granice kod dravskog mosta. Kompletni radovi na kolodvorima Koprivnica i Dugo Selo bit će završeni iduće godine.

Riječ je o projektu gradnje drugoga i obnove postojećeg kolosijeka pruge od Križevaca do novog mosta na Dravi prema Mađarskoj. Trasa je duga više od 42 kilometra. Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU. Vlakovi će moći juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Na trasi će biti sagrađeno čak sedam novih mostova, četiri željeznička vijadukta i galerije, deset nadvožnjaka i podvožnjaka, obnovit će se ili sagraditi devet kolodvora i stajališta.

IZVOR

Ovih je dana prvi put s gledišta okoliša prihvaćena cjelokupna trasa nove nizinske pruge, odnosno trase dionica Karlovac – Oštarije/Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani na novoplaniranoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, izvijestila je HŽ Infrastruktura.

Naime, 16. rujna izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za dionicu pruge Skradnik – Krasica – Tijani, dok je istovjetno rješenje za dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik ishođeno 19. svibnja 2025.

Projektna dokumentacija

Također, nastavlja se izrada projektne dokumentacije (idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole) za obje dionice. Za modernizaciju dionice Karlovac – Oštarije/Skradnik 12. kolovoza 2025. potpisan je Ugovor za izradu idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole. Pružatelji usluge su Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design i Mobilita vision, a rok za izradu je do studenoga 2026. Vrijednost ugovora iznosi oko 1,5 milijuna eura.

Za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani Ugovor za izradu idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu potpisan je u studenome 2024., a rok za izradu je veljača 2026. Pružatelji usluge su Granova, ŽPD, BBD – Bridge&Building Design i Geotehnički studio. Vrijednost tog ugovora iznosi više od tri milijuna eura. Ukupna duljina novoplanirane željezničke pruge od Karlovca od Tijana iznosit će 111 km, od čega 39,1 km otpada na dionicu Karlovac – Oštarije/Skradnik, a 72,2 km na dionicu Skradnik – Krasica – Tijani.

Izgradnjom tih dviju dionica put od Zagreba do Rijeke skratit će se za 56 km. Planirana dvokolosiječna pruga za mješoviti željeznički promet bit će projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora te jedno stajalište.

Dvokolosiječna željeznička pruga između Karlovca i Rijeke u optimističnom scenariju mogla bi biti izgrađena do 2032. godine, a u realnijem do 2036. godine, rekao je nedavno Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Važnost pruge

Kršić je na pitanje koja su uska grla u realizaciji željezničkih projekata odgovorio kako su to danas u prvom redu poteškoće s projektiranjem i dugo vrijeme potrebno za ishođenje potrebne dokumentacije za gradnju. Profesori Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debelić s riječkog Pomorskog fakulteta prezentirali su studiju “Ekonomski učinci riječke luke”, prema kojoj bi riječka luka do 2040. godine, prema osnovnom scenariju, mogla imati utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske s oko 2,5 milijarde eura, uz nužnu pretpostavku otvaranja “visoko učinkovite” željezničke pruge Rijeka – Zagreb do 2035.

Taj iznos uključuje prihode koji se ostvaruju iz djelatnosti luke izravno, posredno i inducirano, kroz povećani dohodak zaposlenika i dobavljača, pojašnjavaju. Prema optimističnom scenariju koji pretpostavlja dovršetak dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb – Rijeka do 2032. godine, Luka Rijeka bi mogla generirati oko pet puta više ekonomske aktivnosti nego trenutačno, odnosno 3,3 milijarde eura i 8600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije.

IZVOR

HŽ Infrastruktura – služba za održavanje pruga

Oni su poslovni iz sjene.

0-24, 365 dana u godini. Bez odmora, bez pauze – uvijek spremni.

Na kiši, snijegu i ledu, na -10 i +40. U danima kad mnogi ne bi ni izašli van, oni su na pruzi.

Mostovi, usjeci, otvorene pruge, kolodvori i skretnice – svaki dio gornjeg ustroja je u njihovim rukama. Oni nadziru, popravljaju i održavaju. Mijenjaju istrošene pragove i skretnice, otklanjaju kvarove i nepravilnosti, zamjenjuju oštećenu opremu. Nakon elementarnih nepogoda i izvanrednih događaja prvi izlaze na teren – jer sigurnost ne smije čekati.

Svaki kilometar mreže HŽ Infrastrukture oni poznaju bolje nego itko. Sigurnost prometovanja svih vlakova i putnika doslovno je u njihovim rukama.

Žuta vozila, žute lokomotive i vagoni, TMD-ovi, podbijačice i druga tehnološka čuda – i moderna i ona koja već desetljećima služe na prugama – sve to je samo alat. Prava snaga leži u ljudima koji njima upravljaju i u službama koje zajedno rade da bi naši vlakovi vozili sigurnim i ispravnim tračnicama.

Da vlakovi voze sigurno, da stignu na cilj, da željeznica živi – tu su oni.

I da, uprkos svemu ovome… Nismo najbrži, ali povezujemo.

IZVOR