Arhiva za kategoriju Obavijesti

Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.

Povučeni su prvi potezi za projektiranje i izgradnju nove nizinske pruge u Hrvatskoj. Nema sumnje, ovo je jedan od najvažnijih prometnih projekata u Hrvatskoj. Predviđa realizaciju 175 kilometara željezničke trase, kojom bi vlak prolazio brzinom od 160 kilometara na sat, a na njoj bi bio i željeznički tunel dug 14 kilometara.

Krajem veljače, HŽ Infrastruktura je otvorila natječaj za jedan od prvih koraka, tehničku pomoć za nabavu i provedbu Alliance ugovora za projektiranje i građenje, a sada su otvorene pristigle ponude. Na natječaj su se javili Finci te zajednica ponuditelja iz Hrvatske. 

Pristigle dvije ponude

Dana 14. srpnja 2026. godine, HŽ Infrastruktura otvorila je pristigle ponude na javnoj nabavi za Tehničku pomoć za nabavu i provedbu Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge u Republici Hrvatskoj, između Zagreba i Rijeke. U stvari, planira se dionica Karlovac-Skradnik i Skradnik-Krasica-Tijani. 

Rok za prijavu ponuda bio je 14. srpnja, kada su otvorene ponude. Za posao procijenjen na 1,5 milijuna eura javila su se dva ponuditelja, finski Vision Oy koji je poslao ponudu od 1,02 milijuna eura (s PDV-om) te zajednica ponuditelja KPMG Croatia, Projekt jednako razvoj, te Odvjetničkog društva Kallay&Partneri. ‘Domaći’ ponuditelj poslao je više od dvostruko nižu ponudu u odnosu na procjenu, od samo 695 tisuća eura, s uračunatim PDV-om, zbog čega bi mogli biti odabrani.

Nakon otvaranja ponuda, iz HŽ Infrastrukture kao osnovne ciljeve provedbe ovog koraka navode – razvoj strategije nabave za realizaciju ugovora o izvođenju radova prema Alliance modelu, prijedlog optimalne vrste dvostupanjskog postupka nabave i izrade dokumentacije, te sudjelovanje u svim fazama postupka, uključujući pregovore s gospodarskim subjektima koji su iskazali interes za sudjelovanje u Alliance ugovoru. Uz to, cilja se na sastavljanje prijedloga i konačnog ugovora te pripadajućih tehničkih specifikacija ili zahtjeva, savjetovanje u fazi izvođenja pa i na savjetovanje naručitelja u revizijskim, žalbenim te sudskim postupcima. 

Nova trasa – 30 tunela i vijadukata, najduži od čak 14 km

Alliance ugovor, napomenuli su, suvremeni je model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Time se želi ubrzati proces izgradnje, odnosno javne nabave, a tehnička pomoć je neophodna u procesu jer spomenuti model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Upravo će projekt nizinske pruge predstavljati prvu primjenu takvog pristupa u nacionalnome infrastrukturnom sustavu, navode. 

Iz HŽ Infrastrukture ističu da je nova nizinska pruga Zagreb-Rijeka dio triju transeuropskih prometnih koridora te će povezati luku Rijeka sa srednjom Europom. Bit će duga oko 175 kilometara, dvokolosiječna i elektrificirana, projektirana za brzine do 160 kilometara na sat te će uključivati više od 30 tunela i vijadukata, uključujući najdulji željeznički tunel u Hrvatskoj, dug čak 14 kilometara. Projekt će povećati kapacitet i sigurnost željezničkog prometa te omogućiti učinkovitiji prijevoz tereta iz riječke luke prema srednjoj Europi.

IZVOR

Dvokolosječne pruge, novi tuneli i brzine do 160 km/h mijenjaju putovanja i teretni promet.

Šest milijardi eura do 2035. To su povijesna ulaganja HŽ Infrastrukture, kojima mijenjamo sliku željeznice te način putovanja i transporta robe u Hrvatskoj.

Da se ta slika doista i mijenja, vidi se na terenu po brojnim pokrenutim radovima, ali i učestalim vijestima o potpisanim ugovorima, odabirima izvođača ili raspisanim natječajima. Trebat će određeno vrijeme da sve to i realiziramo, no mogu reći da smo u punom jeku te transformacije. Najviše novca, iz europskih fondova, ulažemo u pruge na europskim koridorima od Rijeke preko Zagreba do Mađarske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije. Moglo bi se reći da Hrvatska sada izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište, a nastojat ću ga pobliže opisati.

Ono gdje putnici i prijevoznici najviše to osjete dva su najvrjednija i najznačajnija projekta na kojima se izvode radovi: rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom. U drugom dijelu godine završit će građevinski radovi na objema dionicama, ukupne duljine oko 80 kilometara, koje su postale dvokolosječne, elektrificirane i projektirane za brzinu do 160 km/h, što je vrijedno više od pola milijarde eura sufinanciranih iz fondova EU. Ti projekti nisu ključni samo za stanovnike glavnoga grada i šire okolice, već će omogućiti snažnije uključivanje Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet Zagreba. Taj koridor žila je kucavica i teretnoga prijevoza koji iz luke Rijeka putuje prema srednjoj Europi, a izgradnjom drugoga kolosijeka znatno smo povećali propusnu moć pruge.

Paralelno nastavljamo provođenje kapitalnih, milijunskih projekata. Posebno bih istaknuo dionicu Dugo Selo – Novska. Nedavno smo donijeli odluku o odabiru izvođača radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugoga kolosijeka na 83 kilometra dugoj dionici. Odabrana je ponuda indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited u iznosu od 677 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost projekta oko 900 milijuna eura. Po uvođenju izvođača u posao predviđeno trajanje radova je oko šest godina. Uz povećanje brzine do 160 km/h, izgradnjom drugoga kolosijeka povećat će se propusna moć pruge pa će tako čitav koridor od Slovenije do Srbije postati dvokolosječan.

Iako su to sve strateški projekti, trenutačno nam je najveći fokus na izgradnji nove nizinske pruge, odnosno dionicā Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani. Potpuno nova trasa pruge neophodna je kako bi novoizgrađeni terminal Rijeka Gateway dobio svoj puni smisao, tj. kako bi što više tereta iz luke Rijeka do Mađarske i srednje Europe stizalo željeznicom. Da bi realizacija bila brža i kvalitetnija, pristupili smo novomu modelu kojim želimo izbjeći dosadašnja iskustva s dugotrajnim procesima javne nabave (broj postupaka smanjuje se na samo jedan), a onda i komplikacije pri izrađivanju dokumentacije. U tijeku je tako postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge. Riječ je o suvremenom modelu ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. To konkretno znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konzultante čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak nabave za izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazama projektiranja i radova. Taj model do sada nije korišten u Hrvatskoj.

Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, odnosno skratit će se za 56 kilometara u odnosu na postojeću duljinu. Dvokolosječna pruga bit će elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikoga broja pružnih objekata: više od 30 vijadukata i tunela. Samo da dočaram koliko će to biti kompleksan posao, među njima će biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara.

Za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, u nastavku prema Zagrebu, potpisali smo ugovor za radove sa španjolskom tvrtkom Comsa. Svi objekti, poput nadvožnjaka i podvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza, već su izgrađeni, a preostalo je obnoviti 44 kilometra postojećega kolosijeka te izgraditi novi kolosijek, provesti elektrifikaciju, izvesti radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima te rekonstruirati tri kolodvora. Vrijednost radova iznosi oko 280 milijuna eura, sufinanciranih iz fondova EU, a rok za završetak jest 2029. Još je mnogo dionica koje su u fazi izrade dokumentacije.

Nikada se nije više ulagalo ni u lokalne i regionalne pruge kao sada zahvaljujući kreditu Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH. Radovi su u tijeku na dionicama Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Pitomača – Kloštar, Banova Jaruga – Daruvar te na dionici u Istri od Slovenije do Svetoga Petra u Šumi.

U desetak godina mnogo se toga već napravilo. Navest ću samo neke od obnovljenih dionica: Vinkovci – Vukovar, Zaprešić – Zabok, Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, Gradec – Sveti Ivan Žabno, Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, Okučani – Novska, Zabok – Krapina te Virovitica – Pitomača.

Istodobno provodimo i najveći investicijski ciklus u specijaliziranu mehanizaciju za održavanje željezničke infrastrukture, čime stvaramo preduvjete da obnovljenu mrežu dugoročno održavamo vlastitim suvremenim kapacitetima.

Tijekom povijesti oko željeznice su nicali gradovi i stvarale se životne prilike. Ona je simbol razvoja i gospodarskog napretka zemlje. Ulažemo sve napore kako bismo željeznici u Hrvatskoj vratili tu nenadomjestivu ulogu.

IZVOR

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u petak je predstavilo izmjene i dopune dvaju pravilnika o zaštiti na radu kojima se jača zaštita radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta – naročito vrućine, ali se i poslodavce obvezuje na novu organizaciju rada.

”Dok je na razini Europske unije 20 posto radnika izloženo ekstremnoj vrućini, u Hrvatskoj, Grčkoj i Cipru ta brojka prelazi 33 posto. Najugroženiji su sektori građevinske industrije, poljoprivrede i transporta”, rečeno je na predstavljanju izmjena i dopuna Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada te Pravilnika o zaštiti rada na privremenim gradilištima. 

Državni tajnik Ivan Vidiš naglasio je kako su izmjene i dopune navedenih pravila usmjerene na jačanje obveze primjene preventivnih mjera zaštite na radu te na jasnije definiranje pojedinih odredbi radi njihove ujednačene primjene u praksi.

”Ono što želimo naglasiti su preventivne mjere koje poslodavci moraju osigurati”, kazao je Vidiš.

Prilagodba radnog vremena, češće stanke, nadstrešnice

Istaknuo je i preporuke, odnosno pravila za rad na vrućini objavljene i na stanicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, među kojima su rad u sustavima parova, prilagodba radnog vremena, češće kraće pauze, rotacija poslova i tehnička zaštita ( postavljanje privremenih nadstrešnica, paravana i industrijskih ventilatora). 

Naglasio je i kako izmjene pravilnika predstavljaju prvi korak u sustavnom uređenju rada u uvjetima ekstremnih temperatura, dok se cjelovito normativno rješenje planira 2027. kroz izmjene Zakona o zaštiti na radu, ali i kroz niz izmjena podzakonskih akata i propisa. 

Načelnica Sektora za zaštitu na radu u Ministarstvu rada Marina Borić rekla je kako se izmjenama i dopunama pravila o zaštiti rada na privremenim gradilištima pristupilo prvenstveno zbog povećavanja razine zaštite i sigurnosti radnika koji rade na otvorenom u uvjetima visokih i niskih temperatura,

”Primijetili smo da veliki broj poslodavaca ne primjenjuje prethodno propisane mjere te ih stoga uvođenjem ovog pravilnika i osvještavamo o važnosti zaštite radnika. Najveći naglasak zapravo se stavlja na rad na visokim temperaturama”, kazala je Borić.

Podsjetila je i na već propisane mjere, između ostalih, i na to da poslodavac treba planirati izvođenje fizički najzahtjevnijih radova tako da se izbjegne najteži rad između 11 i 16 sati, provođenje više kraćih stanki, preraspodjelu poslova te osiguranje radnicima unosa izotonične tekućine i odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor.

Do 2030. bit će izgubljeno oko dva posto radnih sati zbog vrućina 

Istaknula je i kako je donošenje novih pravilnika i odgovor na dosad zaprimljene primjedbe radnika i sindikata. ”Uvažili smo veliki dio njihovih zahtjeva. Jedino što ne možemo uvažiti, a to zapravo nema niti jedna zemlje Europske unije, jest zabrana, odnosno zaustavljanje rada na 35 stupnjeva”, kazala je Borić.

Prema predviđanjima Međunarodne organizacije rada, visoke temperature će do 2030. utjecati na to da će oko dva posto radnih sati diljem svijeta biti ”izgubljeno” jer će biti prevruće za rad ili će radnici, zbog visokih temperatura, morati usporiti tempo.

PRAVILNIK

IZVOR

Do 4. srpnja otvorena je javna rasprava o setu dugoočekivanih podzakonskih akata ključnih za uspostavljanje novog sustava upravljanja državnim poduzećima, tri uredbe kojima se utvrđuju kriteriji za odabir članova nadzornih odbora i uprava te utvrđuje popis strateških poduzeća i po prvi put definira i vlasnička politika u njima.

Vrednovanje kandidata

Sam zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu usvojen je prije godinu dana i na snazi je još od 1. listopada 2025., kada su već trebali biti spremni kriteriji za izbor kadrova, a u međuvremenu i preostalih devet provedbenih akata. Ministarstvo financija provelo je dosad javnu raspravu za dva (o izvještavanju o poslovanju pravnih osoba te o poslovima i ustroju funkcije praćenja usklađenosti), a sada će u raspravu ukupno njih pet.

Iako se ovu reformu smatra samim finišem postupka pristupanja Hrvatske OECD-u, implementacija novih standarda korporativnog upravljanja u državnom portfelju ne prati tu predanost Vlade tom cilju. Jer, novih kadrova na čelu državnih poduzeća realno gledajući neće biti još godinu dana. Sama uredba o izboru nadzornika i menadžera na snagu će stupiti tek s prvim danom 2027., a potom slijedi velik posao.

Uredba predviđa da Vlada najprije mora imenovati posebno povjerenstvo, u kojem će biti po dva njezina predstavnika i dva predstavnika resornih ministarstava, te jedan neovisni član. Oni nakon konstituiranja i usvajanja pravilnika o svom radu raspisuju natječaje za izbor članova nadzornih odbora u strateškim tvrtkama, a njih je po novome 39 (priključili su se Zrakoplovno-tehnički centar, HINA i Pleter-usluge). Najvećim dijelom su i članovima NO-a istekli redovni mandati, što podrazumijeva masovni posao, jer se nakon 15 do 60 dana predviđenih za prikupljanje prijava odabiru kandidati s kojima će se obaviti pojedinačni razgovori, a između njih vladino povjerenstvo radi selekciju i odabire najkvalitetnije nadzornike i prijedlog upućuje Vladi, koja ga treba odobriti.

A po njihovom formalnom imenovanju i početku rada slijede javni natječaji za nove članove uprava za gotovo svih 39, u kojima većini Vlada već neko vrijeme samo produljuje privremeni mandat. Pri tom, NO nakon što provede cijeli postupak svoj odabir mora predstaviti Vladi i dobiti odobrenje.

Kriteriji nešto detaljnije nego u samom zakonu postavljaju okvir u kojemu će se provoditi postupak izbora i vrednovanja kandidata, a za koje će uz dosadašnje osnovne uvjete o diplomi i petogodišnje iskustvo sada biti potrebno toliko iskustvo na rukovodećim pozicijama, uz minimalno 10 godina radnog iskustva na poslovima u struci, ali će biti potrebno i dokazivo napredno znanje iz područja financija, računovodstva i upravljanja rizicima.

Što se uvjeta za neovisnost kandidata tiče, ona u slučaju nadzornika pretpostavlja da je riječ o osobama koje su neovisne u odnosu na državu i lokalne jedinice, da nisu dužnosnici ili javni službenici, izuzev znanstvenih suradnika i izvanrednih profesora. Naglasak je i na poslovnoj neovisnosti, kandidati ne bi smjeli imati poslovnu i financijsku povezanost s tvrtkom za koju se javljaju na natječaj.

Kod rada uprava glavna novina trebala bi zapravo biti vezana uz vlasničku politiku i jasno mjerljive financijske i ekonomske pokazatelje uspješnosti (KPI). Dosadašnja praksa nije poznavala tu praksu. Kandidate i ostvarivanje njihovih programa rada koje su prilagali na natječaju nije se kasnije ocjenjivalo i zbog neizvršenja kažnjavalo. Novi model predviđa da se zbog neispunjavanja financijskih ciljeva može aktivirati opoziv upravi, bez prava na otpremninu. Upravo zbog toga bit će važan još jedan dokument iz pakta podzakonskih akata, no još nije spreman za javnu raspravu – uredba koja definira sustav politike primitaka članova uprava i NO-a.

Zakonom je predviđeno da će određivanje primitaka biti utvrđeno na jednom mjestu, no kako bi privukli vrhunske kadrove u novi sustav korporativnog upravljanja uvjet je da će ukupna primanja vezati i uz rezultate tvrtke, kao i profil i složenost poslova kojima se ona bavi. Primici će se, inače, objavljivati javno, a rezultati rada će biti ocjenjivani u posebnim službama praćenja usklađenosti, koje će po novome sve državne tvrtke ustrojiti.

Jadrolinija ide u d.o.o.

Vlasnička politika, pak, pojašnjava u prvom redu razloge zašto je pojedina tvrtka zaslužila biti od posebnog interesa države, a jedna od novina koju se najavljuje u sklopu tog dokumenta je transformacija Jadrolinije.

Ta tvrtka jedna je od sedam onih koje nisu osnovane kao trgovačko društvo, nego pravna osoba osnovana i posluje po posebnim zakonima, ali, za razliku od HRT-a, FINA-e, Hrvatskih voda, HINA-e ili HBOR-a i CERP-a, Vlada najavljuje ukidanje zakona o Jadroliniji i njezino preoblikovanje u d.o.o. Procjena je države kao vlasnika da će time nacionalnom brodaru osigurati jasnije definiranje vlasničkih i operativnih odnosa te fleksibilnije poslovanje.

IZVOR

Projekt nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u Hrvatskoj zbog svoje prometne, gospodarske i europske uloge. Nova pruga trebala bi snažnije povezati unutrašnjost zemlje s lukom Rijeka, ali i Hrvatsku sa srednjom Europom.

Kako su nam rekli iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutačno u fazi izrade idejnog projekta, a plan je do kraja 2026. godine podnijeti zahtjeve za ishođenje lokacijskih dozvola.

– Paralelno s tim, u tijeku je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu takozvanog Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge, dodali su.

Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebao objediniti projektiranje i izvođenje radova te ubrzati realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.

Alliance ugovor prvi put u hrvatskoj infrastrukturi

Alliance ugovor je suvremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata, koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Cilj je izbjeći dosadašnja iskustva s dugotrajnim procesima, ponajprije javne nabave, jer se broj postupaka smanjuje na jedan.

– To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konzultante čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak javne nabave za izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazi projektiranja i radova na izgradnji nizinske pruge, poručili su iz HŽ-a.

Dodaju kako je ovaj korak nužan jer se takav model do sada nije koristio u Republici Hrvatskoj. Projekt nizinske pruge tako bi trebao predstavljati prvu primjenu Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sustavu. Točna vrijednost radova, izvor financiranja i rok izgradnje bit će definirani nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove.

Pruga ključna za Rijeku i srednju Europu

Nizinska pruga dio je triju važnih transeuropskih prometnih koridora: Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Ti koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama.

Duljina pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirana je kao dvokolosiječna i elektrificirana pruga, projektirana za brzine do 160 kilometara na sat. Na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište.

Nova trasa trebala bi omogućiti prometovanje vlakova duljine 750 metara, znatno povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa te dodatno otvoriti prostor za razvoj lučkog bazena Rijeka. Iz HŽ-a ističu da je projekt važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi se njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i srednjoj Europi moglo prevoziti željeznicom.

Dugoročno, nova pruga otvara mogućnosti daljnjeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi riječka luka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Nova trasa, tuneli i vijadukti

Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikog broja pružnih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebao biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.

Projekt je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac – Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge. To uključuje rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara. Ta dionica obuhvaća 11 vijadukata ukupne duljine 8,1 kilometar i pet tunela s dvije cijevi ukupne duljine 4,6 kilometara.

Na dionici Skradnik – Krasica – Tijani planirana je izgradnja potpuno nove dvokolosiječne elektrificirane pruge duljine 72,2 kilometra. Projekt uključuje i spojne pruge, modernizaciju postojećih pruga na području Ogulina i Josipdola te nove spojeve prema pravcima Knin – Split i Škrljevo – Bakar. Na toj dionici predviđeno je šest vijadukata i devet tunela ukupne duljine 52,2 kilometra.

Olakotna okolnost za izvođenje radova jest to što će se od Karlovca do Tijana graditi potpuno nova trasa. To znači da se radovi neće odvijati uz postojeći željeznički promet, što je inače jedan od najvećih izazova kod radova na željezničkoj infrastrukturi.

IZVOR