Arhiva za kategoriju Obavijesti

Početkom studenoga za promet se otvaraju dva nova željeznička vijadukta na dionici pruge Križevci – Koprivnica.

To su vijadukti Carevdar dužine 632 metra i Komari od 349 metara. Uz novi željeznički dravski most koji je dug oko 340 metara, to su najzahtjevniji građevinski objekti u sklopu gradnje drugoga kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg na pruzi Dugo Selo – Križevci – Koprivnica – mađarska granica.

Čelični most preko Drave već je u cijelosti izgrađen, a trenutačno se finiširaju popratni radovi kako bi najkasnije do kraja godine mogao biti pušten u promet.

Nakon što se obave radovi na novom kolosijeku na jednoj od dionica između Križevaca i Koprivnice, koji će trajati od 26. listopada do 6. studenoga, vlakovi će konačno početi prometovati vijaduktima Carevdar i Komari. To je, u svakom slučaju, dan za povijest.

Kompletni radovi na pruzi između Dugog Sela i dravskog mosta na granici s Mađarskom, prema najavama iz mjerodavnog ministarstva, trebali bi biti dovršeni najkasnije do kraja 2025. godine.

Vlakovi će nakon toga novom dvokolosiječnom dionicom pruge moći voziti i 160 kilometara na sat, a Koprivnica i Križevci će figurativno postati zagrebačka predgrađa. O teretnom prometu da se ne govori s obzirom da će prugom moći prometovati interoperabilni vlakovi dužine 750 metara.

Turska kompanija Cengiz radove na dionici Križevci – dravski most počela je u siječnju 2021. godine.

IZVOR

Neki bi rekli konačno, a neki sa skepsom poručili ‘već smo to slušali’. Situacija je to uz Sutlu i pitanje revitalizacije pruge. Ipak, oni prvi optimističniji, ovog puta su više u pravu jer je najavljen Javni poziv za izradu projektne studije za definiranje trase, koncepta i financijskog troška ove pogranične pruge. 

Hrvatske željeznice su osigurale 3,5 milijuna eura za ovaj projekt, a danas je u Podčetrtku organiziran sastanak obiju strana na tu tematiku jer postojeća pruga, koja nije u funkciji od 2001. godine, prolazi više puta iz države u državu, ali i iz katastra u katastra. 

Da se radi o ozbiljnoj temi i pristupu, potvrđuje prisustvo sastanku s hrvatske strane, svih, od lokalne do državne razine te kolega im iz Slovenije. Tako su sudjelovali načelnik Kumrovca Robert Šplajt, predstavnici HŽ Infrastrukture Hrvoje Ivanković i Mirko Franović, župan Željko Kolar i pročelnica Sanja Mihovilić, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture državni tajnik Žarko Tušek, načelnik sektora Josip Lovrić, iz Ministarstva vanjskih poslova RH Ines Troha i opunomoćena ministrica iz Veleposlanstva RH u Ljubljani Alenka Hudek te župan Peter Misja, predstavnici SŽ, predstavnik Ministarstva za infrastrukturno RS Igor Prinčić. 

Kredit EIB-a

Direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić uvodno je istaknuo kako će do kraja mjeseca izaći natječaj za modernizaciju pruge Savski Marof – Kumrovec – Imeno iza čega će se pristupiti izradi idejnoj i glavnog projekta. 

– Zaključili smo kako ju nije moguće obnoviti već je potrebna kompletna rekonstrukcija te projekt obuhvaća jedan kolosijek. Osigurana su sredstva za izradu studijske projektne dokumentacije iz kredita EIB-a oko 3,5 milijuna eura. Nakon što se odabere optimalna varijanta radit će se procijene koliko bi rekonstrukcija pruge koštala – kazao je direktor Kršić naglasivši kako je samo potrebno  dopuštenje Republike Slovenije za rad na njihovom području. 

Državni tajnik Žarko Tušek pohvalio je inicijativu, ali i skrenuo pažnju na kompliciranost cijelog zahvata. 

– To je inicijativa koja je živa i traje neko vrijeme te je došla su situaciju da krećemo s prvim aktivnostima, a to je osiguranje novčanih sredstava kroz zajam. Pruga je dio naših strateških prioriteta i kataloga ključnih projekata definiranih kroz EIB-ob zajam. Postoje izazovi, prije svega izazovi granice, međudržavni izazovi koje treba iskomunicirati prije fizičkih radova – poručio je Tušek. 

Kumrovečki načelnik Robert Šplajt apostrofirao je značaj same pruge u širem kontekstu i koliko ona znači za samu demografsku sliku. 

– Svi smo bili vezani za prugu, rad i školovanje u Zagrebu. Ne gledamo to samo iz socijalnog već i gospodarskog aspekta jer nam nisu došle neke veće firme i gospodarstva. Danas smo imali konstruktivan razgovor, čuli smo rješenje ovog problema i nadamo se da ćemo svi kroz nekoliko godina imati međudržavnu alternativu zidanom mostu i najbližu vezu prema Sloveniji, Austriji i zapadnom svijetu – kazao je načelnik Šplajt dodavši kako se konačno pomaknulo s mrtve točke, izrazivši pritom nadu da neće sve ostati samo na papiru. 

Domaćin sastanaka župan Podčetrtka Peter Misja istaknu je kako ova borba traje već 24 godine. 

– Svi krajevi koji su prometno povezani rastu. Sve u svemu, danas smo čuli da postoji problem granice, mi ćemo probati komunicirati i dogovoriti sastanke, iako ulaskom u Schengen to ne bi trebao biti problem. Na ovom konkretnom primjeru jedino bitno je da dođe do obnove pruge za što ćemo se boriti te bi 2030. godine bi ovuda trebao prolaziti vlak – poručio je Misija naglasivši kako taj vlak otvara put ka milijunskom gradu, Zagrebu. 

Optimizam i skepsa

Župan Bistrice ob Sotli Franjo Debelak istaknuo je kako se ne može napraviti pruga samo po jednoj strani jer kako kaže ni granica, ni katastar ne smije se dovesti u pitanje s njom kao takvom. 

– Najjednostavnije je obnoviti postojeću prugi i to je za nas vitalno pitanje s kojim se bavim već u četvrtom mandatu. Svi mi u ovom okruženju znamo zajedno raditi pa je nama vršiti pritisak s lokalne razine na državnu kako bi se ovaj problem riješio. Potrebna je alternativa Zidanom Mostu jer, nažalost, nesreće se uvijek događaju. Jedino što zahtijevamo je biti uključeni u projektnu dokumentaciju budući da na ovih par kilometra ima više prijelaza – kazao je župan Debelak koji je svjestan kako se izbori u Hrvatskoj bliže pa nema isti optimizam kao što je to imao prije 10 godina pa je u šali dodao kako bi izbori trebali biti u isto vrijeme kako bi se predizborna obećanja ostvarila. 

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar danas je predložio da HŽ infrastruktura uspostavi kontakt s partnerima u Sloveniji, da resorno ministarstvo započne razgovore s partnerima iz Slovenije te da Ministarstvo vanjskih poslova započne rješavanje problematike neuspostavljene kopnene i morske granice po uzoru na pozitivan primjer iz Huma na Sutli. 

– Uz volju i želju to je moguće riješiti ugovorom no ako se bude vršio pritisak s obje strane za rješavanja kopnenih granica onda ćemo biti u problemu. Nadam se da do toga neće doći s obzirom na dobre odnose uz granicu s kolegama županima. Hrvatska i Slovenija su prijateljske zemlje. Od početka treba govoriti o pruzi koja nije samo do Klanjca, a nije produžena do Kumrovca, Zagorskih sela, Imeno nismo napravili ništa – zaključio je Kolar, dodavši kako rok do 2030. godine je izvediv za imati vlak na pruzi.

IZVOR

Zbog saniranja mjesta nedavne nesreće na ulazu u karlovački kolodvor, pruga od Zagreba do Rijeke bit će prema procijeni zatvorena oko tjedan dana pa će putnike umjesto vlakova prevoziti autobusi dok će teretni prijevoz ići preko Slovenije.

U HŽ Infrastrukturi se doznaje da je pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka zatvorena za promet vlakova između kolodvora Karlovac i Mrzlo Polje do daljnjega, a procjenjuje se do srijede 16. listopada.

Kako bi se rasteretila luka Rijeka te uzimajući u obzir izniman gospodarski značaj teretnog željezničkog prijevoza na toj dionici, uspostavljen je alternativni prijevozni put preko Slovenije i graničnog prijelaza Ilirska Bistrica  – Šapjane, dok se mjesto događaja i željeznička infrastruktura ne saniraju, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Putnike će između zagrebačkog Glavnog kolodvora i Duge Rese, Ogulina i Splita u oba smjera umjesto vlakova prevoziti autobusi pri čemu su moguća kašnjenja zbog čega se iz HŽ Infrastrukture ispričavaju putnicima.

U HŽ Infrastrukturi kažu da će ovisno o stanju na terenu i dinamici sanacije informirati javnost o terminu ponovnog uspostavljanja prometa.

Pet vagona cisterni teretnog vlaka iskočilo je u srijedu kasno navečer iz tračnica na ulazu u željeznički kolodvor Karlovac

Ozlijeđenih osoba nije bilo, kao ni istjecanja sadržaja iz vagona. Oštećena su tri i pol kilometra pruge, mosna građa i dvije skretnice. Riječ je o teretnom vlaku prijevoznika ENNA Transport.

IZVOR

Na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije InnoTrans u Berlinu, pred više od 160.000 posjetitelja iz oko 150 zemalja u sklopu vanjskog izložbenog prostora baterijski motorni vlak proizveden za HŽ Putnički prijevoz i mjerni vlak za potrebe HŽ Infrastrukture predstavio je i KONČAR – Električna vozila.

– Ovakvi vlakovi koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj mreži željezničkih pruga, a u pokretu će ih držati pogonske baterije koje se pune isključivo pomoću stabilnih energetskih priključaka za punjenje. Očekujemo da će vlak u prometu biti u prvom kvartalu iduće godine, poručio je predsjednik Uprave KONČAR Josip Ninić.

– Vlak ima 110 sjedećih mjesta i moći će voziti do 120 km/h. Putnicima će na raspolaganju biti i besplatan Wi-Fi, u vlak će moći ulaziti osobe u invalidskim kolicima, imat će prostor za bicikle. Trenutačno gradimo 6 punionica za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula, a krajem godine počinjemo ispitivanja, kazao je Mario Šimić voditelj projekta nabave novih vlakova u HŽPP-u.

– Osigurali smo novac, imamo tehnologiju i znanje. Godine pred nama su godine renesanse hrvatske željeznice, a zadovoljstvo nam je kada u tu renesansu željeznice možemo uključiti hrvatske tvrtke, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

IZVOR

Nakon što je kod Karlovca došlo do iskliznuća kompozicije te je oštećeno 3,5 kilometara pruge, željeznički će promet na relaciji Rijeka-Zagreb biti prekinut na tjedan dana. Novi list piše da će za to vrijeme obje glavne hrvatske luke, Rijeka i Ploče, biti odsječene od velikog dijela Hrvatske, ali i od drugih tržišta Europe. Ploče će dodatno biti odsječene od BiH zbog katastrofalnih poplava kod Jablanice, u kojima je također uništena željeznička pruga.

I nakon što vlakovi krenu, očekuje se da će pruga biti zagušena.

– Za nas je to u ovom trenutku zaista problematično. Na terminalu za rasute terete u Bakru u ovom trenutku je već oko sto tisuća tona koksa i ugljena, koji se trebao otpremiti vlakovima. Pored toga, stižu nam još dva broda od kojih je jedan i inače trebao iskrcati teret u Rijeci, ali drugi je trebao iskrcati u Pločama iz kojih je, nakon poplava i oštećenja pruge u BiH, nemoguće otpremiti tu vrstu tereta. Imat ćemo zastoje i s drugim vrstama tereta, ali transport rasutog tereta je posebno problematičan jer je riječ o količinama koje je nemoguće otpremiti do krajnjih odredišta na bilo koji način, osim željeznicom, rekao je za Novi list predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac i ističe da se nada da pruga neće biti zatvorena duže od najavljenih tjedan dana.

Žarko Acinger, direktor prodaje AGCT-a kaže da ovakve situacije negativno utječu i na imidž prometnog pravca na međunarodnom tržištu.

Zbog ograničenja opterećenja vagona na dijelu pruge slovenske Pivke, niti taj prometni pravac nije isplativ.

– Ova situacija pokazuje koliko je važno da Slovenija popravi taj dio pruge, ali i da Hrvatska ubrza izgradnju moderne, dvokolosiječne pruge od Rijeke do Zagreba, rekao je Acinger za Novi list.

Posljedice ovog zatvaranja će se osjećati i nakon što pruga kod Karlovca opet bude osposobljena, smatra direktor Jadroagenta Mario Štefanić.

– Nakon otvaranja pruge trebat će barem petnaestak dana da se situacija koliko-toliko normalizira, što dodatno otežava preusmjeravanje dijela tereta iz Ploča u Rijeku. Luka Ploče je u puno ozbiljnijoj situaciji, jer pruga kod Jablanice će, prema najavama vlasti u BiH, biti zatvorena oko pola godine, kaže Štefanić.

IZVOR