Arhiva za kategoriju Obavijesti

Zagreb, 25. veljače 2014. (jutarnji.hr) – Dnevnik Jutarnji list objavio je reportažu o radnicima Zdravstveno-rekreativnog centra Lipik koji nisu primili 25 plaća, a zbog kojih, uz radnice ARENE Modne kuće iz Pule, koje nisu primile šest plaća, danas u dvosatnom štrajku solidarnosti staje cijela zemlja.

Reportažu prenosimo u cijelosti:

‘Dok se oni dogovore, slože i preslože, mi propadamo. Tu vlada beznađe, dvije godine smo u agoniji’

Nismo privatizirani. Davali su nas na prodaju tražeći nemoguće iznose pa potencijalni kupci nisu bili motivirani. Tko nama upravlja? Više od devedeset posto u vlasništvu je države. Loptaju se s nama. Pripadali smo agenciji AUDIO pa se on rasformirao na DUUDI i CERP. Zatim se nešto oglasi Ministarstvo turizma pa nas podsjete da se o nama treba brinuti Ministarstvo financija. I dok se oni imenuju, dogovore, slože i preslože, mi propadamo. Tu vlada beznađe, 25 plaća nismo primili! Dvije godine smo u agoniji. Neka Vlada koja nam je poslodavac proda barem jedan onaj bijesni automobil i isplati nam zaostale plaće. Nitko nam se ne obraća. Sad su nam isključili i struju.

Da su nas barem likvidirali u stečaj, završili bismo na burzi i dobili barem naknadu za nezaposlene. Ovako smo jedino poduzeće kojem se ništa neće otpisati. Jedini smo radnici u Hrvatskoj koji nisu primili 25 plaća. I zato smo pregovarali s drugim sindikatima da nam daju potporu te će se danas, između 12 i 14 sati, održati veliki štrajk solidarnosti! Neka odjekne simbolično, da Vlada sa svim svojim ministrima, agencijama i ostalim državnim tijelima zna da je, među ostalim, zaboravila svoje poduzeće u Lipiku!

Tako govore radnici hotela Lipa u Lipiku. Razočarani su i iscrpljeni. Sjedimo za velikim stolom, u praznom restoranu je hladno, studen se uvukla u zidove hotela, nema struje, nema grijanja. Gledam ljude stisnute u kaputima: kuhari, konobari, domaćice, recepcioneri, referenti u računovodstvu i tehnička služba. Svaki od njih ima dvadeset do trideset godina radnog staža. Za mirovinu nisu, a posla nema. Ukupno ih je 12, loše raspoloženje i ne pokušavaju sakriti.

“To je sve?”, pitam.

“Nije, još dvoje nedostaje”, kažu. Gospođa direktorica Jasminka Stričević i njezin suprug Franjo Stričević.”

“Kako to da nisu s vama?”

“Ne znamo. Ako se ne oglašavaju, valjda im je dobro.” Kažu i uzdahnu.

Hotel Lipa dio je Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik (ZRC Lipik) koji je još 1745. osnovala Marija Tereza i dala mu status toplica. Lipa je bila depandansa hotela Lipik, nekad velikog objekta sa 350 ležajeva koji je srušen u ratu, 1994. Lipa i pripadajući bazeni obnovljeni su i kompleks je nastavio s radom. No, tijekom godina ZRC Lipik nagomilao je 460 milijuna kuna duga, a natezanja s više zainteresiranih investitora, nažalost, nisu urodila plodom. Zadnji je bio strateški investitor iz Londona, odnosno investicijski fond Inunison International Confirming u suradnji s Norgate Insurance Group, koji je navodno trebao dokapitalizirati tvrtku sa 32 milijuna eura.

Time bi se podmirili dugovi zaposlenicima i vjerovnicima, uz otpis zateznih kamata. No, nije se ishodio pozitivan kraj pregovora između većinskog vlasnika države i spomenutog ulagača koji je navodno kasnio s pismom namjere banke i bankovnim jamstvom. Predstečajna nagodba trajala je 210 dana; odbijena je u listopadu prošle godine. Vjerovnici na čelu s Ministarstvom financija na zadnjem ročištu nisu pristali na plan restrukturiranja, tvrtka je uložila žalbu, žalba je odbijena i Financijska agencija je podnijela prijedlog za pokretanje stečajnog postupka.

Iz tog je razloga Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) prije nekoliko dana pokrenuo štrajk u ZRC Lipik te je zamolio sve tvrtke i službe da u utorak između 12 i 14 sati održe štrajk solidarnosti. Radnici su zadnju plaću primili 31. prosinca 2011. godine za prosinac 2011. Cijelu 2012. i 2013. godinu radili su bez ijedne plaće. Stalno su im, kažu, obećavali da će doći investitor i riješiti njihovu situaciju.

“Dolazili su tu predsjednici vlada, predsjednici države, svi su kroz Lipik prolazili i ovdje su bili ugošćeni. I Ivo Sanader, i Jadranka Kosor, i Stipe Mesić… jedino Milanović nije bio. Samo su nam govorili da nas nisu zaboravili, da će riješiti naše pitanje, a čim bi došli do Novske, 20 kilometara od Lipika, zaboravili su gdje su bili”, rekla je Katica Mamić, sindikalna povjerenica.

Iako dvije godine nisu dobili ni kunu, brinu se o objektu, zimi dolaze razmontirati radijatore da cijevi ne puknu od hladnoće. Jednako je i s bazenima, svu su vodu ispustili iz kompleksa da ne stradaju objekti, pojašnjavaju radnici. Ljuti ih, kažu, što za njih nitko ne želi preuzeti odgovornost.

“Gubili su vrijeme. Sad kažu da engleski kupac Peter Alexander Moss nije ozbiljan. Pa valjda imamo neke obavještajne službe koje bi trebale istražiti je li on ozbiljan kupac ili lakrdijaš”, lamentiraju.

S nostalgijom se sjećaju nekadašnjih vremena. Lipik je, kažu, bio pojam rekreacije i zabave. U najboljim danima bilo je 174 zaposlenika. U ratu ih je ostalo 50-ak, neki su otišli u mirovinu, neki su umrli i sad ih je 14. Tri gospođe su u službi računovodstva. Budući da su formalno još u radnom odnosu, moraju napraviti sve što zakon nalaže, među ostalim predati i – završni račun.

Samo Marija Tereza je znala s nama

Ni u gradu nije puno bolja atmosfera. Lipik, kažu nam građani, danas ima oko dvije tisuće stanovnika. Gospodarstvo je, žale se, na niskim granama, upitna je sudbina Lipičkog Studenca, staklana također loše stoji, dobro je onima koji su se uhljebili, ima ih 50 u gradskoj upravi, a za svaku sitnicu moraš ići u Pakrac, govore kroza zube.

“Ljudi se iseljavaju, mladi s visokom stručnom spremom odlaze u Europu i ondje rade poslove nekvalificirane radne snage. Lipik leži na termalnim vodama, ali za razliku od Marije Tereze, hrvatska država ne zna što bi s time”, poručili su djelatnici ZRC-a Lipik i njihovi sugrađani.

Sindikati: Neće raditi do 200.000 zaposlenih

Sindikati u utorak kreću u prvi od niza štrajkova zbog izmjena Zakona o radu. U znak solidarnosti trebalo bi sve stati od 12 do 14 sati, a sindikati poručuju da bi bili zadovoljni kada bi u akcijama sudjelovalo između 100 i 200 tisuća radnika.

Štrajk protiv novog ZOR-a formalno će se održati kao štrajk solidarnosti zbog neisplate 25 plaća radnicima u Lipiku te neisplate šest plaća u tvrtki Arena Pula.

– To će biti prvi štrajk solidarnosti u Hrvatskoj i bilo koja brojka je velik iskorak u razvoju svijesti o potrebi solidarnosti hrvatskih građana i radnika – poručio je u ponedjeljak Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Štrajk bi trebao biti organiziran ovisno o sektoru u kojem su zaposleni. Zaposleni u prometu neće moći zaustaviti tramvaje ili vlakove cijelo vrijeme, već bi to trebali učiniti na vidljiv način, ali bez ugrožavanja sigurnosti prometa. Zaposleni u trgovačkim društvima okupiti će se na jednom mjestu, gdje će ih sindikalni povjerenici upoznati s izmjenama Zakona o radu. U područjima od vitalnog značaja, poput zdravstva, s poslodavcima će se dogovoriti tko može štrajkati, kako pacijenti ne bi bili ugroženi.

Sindikati podsjećaju da se na referendumu više od 260.000 njihovih članova izjasnilo da žele sudjelovati u štrajku protiv novog ZOR-a. Štrajk će biti samo priprema za daljnje akcije. Već bi se u srijedu trebao održati i prosvjed na Markovu trgu, kada se u Saboru očekuje rasprava o ZOR-u.

Sindikalci najavljuju da će međunarodnu javnost izvijestiti o ponašanju poslodavaca i vlasti tijekom štrajka.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/sssh-u-medijima-67/s-radnicima-zrc-a-lipik-zbog-kojih-staje-cijela-zemlja-1010

Nakon neuspjelog postupka mirenja, Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), pokrenuo je danas štrajk u Zdravstveno-rekreativnom centru (ZRC) Lipik.

ZRC-u Lipik je 1745. god. Marija Terezija dodijelila status toplica i do Domovinskog rata imao je najznačajniju ulogu u zdravstvenom turizmu. Nedavno usvojena Strategija razvoja hrvatskog turizma dodijelila mu je status projekta od značaja za razvoj zdravstvenog turizma na kontinentalnom području Republike Hrvatske.

Devastiranje u ratu, nakon kojeg je u upotrebljivom stanju ostao samo mali hotel Lipa i derutni vanjski bazen, izostanak investicija do današnjeg dana i nebriga većinskog vlasnika (država preko 90 posto), rezultirali su nelikvidnošću društva i neisplatom 25 plaća četrnaestorici zaposlenih radnika.-

Pozivaju se radnici ,članovi našeg sindikata da u znak potpore štrajku radnika ZRC LIPIK d.d. stupe u štrajk solidarnosti koji će se provesti 25.veljače 2014.godine u vremenu od 12,00 do 14,00 sati.

Odluka o organiziranju štrajka solidarnosti

Najava štrajka solidarnosti

Zagreb, 20. veljače 2014. – Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) i Europska konfederacija sindikata (ETUC) u dopisu poslanom predsjedniku Vlade RH 19. veljače 2014. izražavaju svoju duboku zabrinutost zbog upućivanja Prijedloga novog Zakona o radu u saborsku proceduru te pozivaju na povlačenje Zakona i ponovnu uspostavu procedura socijalnog dijaloga kako bi se izbjegle nepotrebne tenzije i konflikti u društvu.

Poziv ministra rada na raspravu o nacrtu Prijedloga koji je već upućen u saborsku proceduru ocjenjuju kao čin koji daje dodatnu gorčinu nizu postupaka koje nije moguće tumačiti drugačije nego kao namjerno marginaliziranje sindikata i diskreditiranje socijalnog dijaloga kao priznatog alata za izgradnju javnog konsenzusa i usmjeravanje politika, posebno u teškim vremenima.

ITUC i ETUC dijele zabrinutost hrvatskih sindikata da će usvajanje ovog Prijedloga Zakona u njegovom sadašnjem obliku i sadržaju imati ozbiljne negativne posljedice za razvoj učinkovite politike zapošljavanja i radne odnose. Ovakav zakon doveo bi do drastičnog pogoršanja uvjeta života i rada hrvatskih građana, do produbljivanja nejednakosti te tako do potkopavanja temelja za budućnost ekonomije i društva.

ITUC i ETUC ističu svoju punu podršku legitimnim zahtjevima hrvatskih sindikata i njihovim prosvjednim akcijama u pokušaju da skrenu pozornost Vlade na ozbiljnost situacije, na potrebu za napuštanjem njezinog trenutnog beskompromisnog pristupa i uspostavom istinskog i djelotvornog socijalnog dijaloga.

Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) broji 175 milijuna članova organiziranih u 305 sindikata iz 151 države, dok Europska konfederacija sindikata (ETUC) okuplja 60 milijuna članova organiziranih u 84 nacionalne sindikalne središnjice i 10 industrijskih federacija. SSSH i NHS jedine su hrvatske punopravne članice ITUC-a i ETUC-a.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/medunarodne-aktivnosti-73/ituc-i-etuc-pozivaju-na-povlacenje-prijedloga-novoga-zakona-o-radu-996

ZAGREB – Saborska je oporba večeras odbacila Vladin prijedlog zakona o reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca, tvrdeći da bi izostanak dogovora sa sindikatima oko toga i Zakona o radu mogao dovesti do generalnog štrajka »s nesagledivim posljedicama«, a dio ih je u tom kontekstu spomenuo i nerede u Ukrajini.

Ministar rada Mirando Mrsić uvodno je ustvrdio da zakon u proteklih godinu i pol nije doveo do manjeg broja sindikata i otežanog pregovaranja, kako su predviđali njegovi kritičari, nego naprotiv, pojačao suradnju među sindikatima.

Uvjeren je da će novi zakon pojednostaviti i ubrzati postupak utvrđivanja reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.

Naglasio je kako su zakonska rješenja dogovorena sa sindikatima, te da ih podržavaju tri od ukupno četiri sindikalne središnjice.

Goran Marić (HDZ) tvrdi, međutim, da predloženi kriteriji reprezentativnosti nisu dogovoreni sa sindikatima.

»Bojim se da će ovaj i najavljeni Zakon o radu proizvesti nešto što nije dobro i što se ne smije dogoditi nikako, a to je generalni štrajk«, rekao je Marić.

Ističe da bi »okidač« za štrajk, uz lošu gospodarsku i socijalnu situaciju, mogle biti i afere vladajućih.

»Zna li Vlada koliku odgovornost na sebe preuzima ako dođe do generalnog štrajka«, upitao je Marić.

»Predstečajne nagodbe, ovakve kakve jesu, slučaj Šegon, slučaj ovaj, slučaj onaj, kap prelijeva čašu. Da je 100 tisuća nezaposlenih, ovakav zakon bi mogao proći, no u Hrvatskoj je 400 000 nezaposlenih, ćirilica u Vukovaru, otvaranje frontova na svim stranama, navire glad, kriza je sve teža, radnici se šikaniraju. Generalni štrajk mogao bi biti reakcija na sve to, a ne samo na ove zakone«, dodao je zastupnik HDZ-a Goran Marić.

Vladi je poručio da mora biti osjetljiva i pažljiva, jer, kazao je, »samo je malo trebalo u Ukrajini«.

Na nerede u Ukrajini upozorava i HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić.

»Černobilska katastrofa zagadila je pola Europe i Rusije. Ne bih htio biti vanjskopolitički mudrac, ali sada je ponovno u istom obliku eksplodirala Ukrajina, koju od Hrvatske geografski dijeli samo Mađarska«, rekao je Grubišić.

Laburist Mladen Novak tvrdi da Vlada »uopće nema dodira s realnošću«, kada proziva sindikate koji najavljuju generalni štrajk.

»Niste svjesni koliko je ljudima teško, kako žive i kako doživljavaju bahatost vlasti. Za vrijeme rata imali smo daleko veće štrajkove, koji su paralizirali državu pa nitko to nije doživljavao kao rušenje države«, rekao je Novak.

Ministar Mrsić saborske zastupnike je pozvao na odgovornost.

»Odgovornost je nešto što svi moramo snositi. I vi imate odgovornost za ono što nam sad imputirate. Potrebna je odgovornost i sindikata i poslodavaca i Vlade i ostalih. Mi jesmo odgovorni, želimo dogovor i razgovor i pozivamo za stol, ali ne ultimatvno – ako se ne pristane na naše uvjete, nećemo pregovarati. Ni u jednom trenu vlada nije prekinula pregovore«, poručio je Mrsić.

Odbacio je tumačenje Bore Grubišića da se predloženi zakon donosi kako bi se Sindikatu liječnika onemogućilo da sudjeluje u kolektivnom pregovaranju i organizira štrajk.

Istaknuo je da je taj sindikat u pregovaračkom odboru za granski kolektivni ugovor te da ima ustavno pravo na organiziranje štraka.

Zastupnici vladajuće većine pozdravili su zakon, ocijenivši da će pridonijeti suradnji među sindikatima, a Silvano Hrelja (HSU) posebno je pozdravio strože uvjete reprezentativnosti udruga poslodavaca.

Izvor: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Oporba-Vladi-Dogovorite-se-sa-sindikatima-ili-nam-prijeti-ukrajinski-scenarij

Zagreb, 14. veljače 2014. – U prepunoj zagrebačkoj Tvornici kulture održan je prvi od četiri sastanka sindikalnih aktivista što ih u sklopu aktivnosti usmjerenih protiv donošenja Prijedloga novoga Zakona o radu organiziraju sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

Predsjednici središnjica informirali su sindikalne aktiviste o očekivanim posljedicama novoga ZOR-a, kao i sljedećim koracima, koje u procesu sprječavanja usvajanja predloženih zakonskih izmjena, sindikalne središnjice pripremaju, a koje uključuju i generalni štrajk.

Došli su s područja Grada Zagreba, te Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a u ponedjeljak, 17. veljače, u Splitu će se održati sastanak sa sindikalnim aktivistima s područja Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. U utorak, 18. veljače, u Osijeku će se održati sastanak sa sindikalnim aktivistima s područja Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije, a u srijedu, 19. veljače, u Rijeci, sa sindikalnim aktivistima s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.

Prijedlog Zakona o radu, koji je u zakonodavnoj proceduri, „uradak“ je Vlade RH i hrvatskih poslodavaca (HUP-a). Sindikalne središnjice protiv su takva prijedloga, jer hrvatske radnike – i u privatnom i u javnom sektoru, odnosno javnim i državnim službama i državnim tvrtkama – posve prepuštaju (ne)milosti poslodavaca, bez odgovarajuće zakonske zaštite, uz istodobno izbacivanje sindikata i kolektivnih ugovora (primjerice u organizaciji radnog vremena i u nizu drugih instituta ZOR-a).

Podsjećamo kako su sindikalne središnjice 10. veljače uputile predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću prijedlog izlaska iz spora u vezi ZOR-a, na način da Vlada povuče Prijedlog novoga ZOR-a iz procedure i osigura vrijeme (recimo šest mjeseci, odnosno prema potrebi) za prikupljanje konkretnih pokazatelja i dokaza te za izradu analitičkih podloga, koje su tijekom dosadašnjeg rada na novome ZOR-u izostale. U tome slučaju, sindikalne središnjice ne bi tijekom navedenog razdoblja organizirale industrijske akcije i vratile bi se u tijela tripartitnog socijalnog dijaloga, kao i u odgovarajuću, proširenu radnu skupinu za izradu Prijedloga novoga Zakona o radu.

Izvor: