Arhiva za kategoriju Obavijesti

Zagreb, 27. veljače 2014. – Savez samostalnih sindikata hrvatske u priopćenju za javnost prenosi odgovor njemačkih sindikata ministru poduzetništva i obrta Goranu Marasu koji prenosimo u cijelosti:

“Bez obzira radi li se o Hrvatskoj ili Francuskoj, diljem Europe politički lideri pozdravljaju njemačke reforme tržišta rada s početka 2000-tih. Međutim, slika novog ekonomskog čuda, u pozadini kojega stoje tzv. Hartzove reforme, uvelike se temelji na mitovima. Više od deset godina nakon njihovog uvođenja, DGB je i dalje izrazito kritičan prema Hartzovim reformama, i izričito je protiv njihovog korištenja kao modela.

Hartzove reforme otišle su u krivom smjeru i nisu mogle ispuniti obećanja. Niske stope nezaposlenosti ne pokazuju pravu sliku. Upravo suprotno, one su ostvarene uz visoku cijenu koja je plaćena rastom atipičnih oblika zapošljavanja i čitavog sektora niskih plaća. Time njemački radnici zasigurno nisu profitirali i nisu dovedeni u bolji položaj. Rad preko agencija za privremeno zapošljavanje se posebno često koristi kako bi se njime zamijenio standardni rad, na puno radno vrijeme. Čak i tadašnji donositelji odluka danas priznaju da širenje agencijskog rada nije ispunilo očekivanja. SPD je zbog toga tražio „reforme reformi“ i vršio pritisak da se provede snažnije uređenje agencijskog rada u koalicijskom sporazumu nove njemačke vlade.

Ako išta, njemački model pokazuje jedno: neuravnotežene reforme tržišta rada vode u krivom smjeru. Glavni razlog zbog kojeg Njemačka ostvaruje dobre rezultate jest snažno socijalno partnerstvo i radnička participacija.“ – izjavila je Annelie Buntenbach, članica Izvršnog odbora Njemačkog saveza sindikata (DGB).

Savez samostalnih sindikata Hrvatske podsjeća kako je i Europska komisija u svom nedavnom izvještaju „Ekonomski i socijalni trendovi u Europi 2013.“ upozorila na negativne posljedice promašenih politika fleksibilizacije. Ne pristajemo da promašaje bivših vlada, posljedice enormne pljačke društvenog bogatstva i krize snose radnici. Moderna ekonomija postaje sve globaliziranija i dinamičnija – ali zašto se predstavlja kao normalno da bi rizik poslovanja u takvim uvjetima trebali, snižavanjem plaća i uvjeta rada, plaćati radnici, a ne poslodavci koji su u tom odnosu jača strana i iz njega izvlače profit? A one koji uspoređuju hrvatsko i njemačko radno zakonodavstvo pozivamo da prije razmisle poštuju li se zakoni jednako u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj. Je li i u toj zemlji, s kojom se odjednom tako volimo uspoređivati, moguće da radnik odradi svoj posao, a za to ne primi plaću?

Njemački savez sindikata (Deutscher Gewerkschaftsbund, DGB) krovna je organizacija osam sindikata, koji organiziraju više od 6 milijuna članova. DGB je član Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC).

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/priopcenja-za-javnost-65/tajna-njemackog-uspjeha-jest-snazno-socijalno-partnerstvo-i-radnicka-participacija-1022

Burno u Saboru: Pljušte optužbe za laži i mazanje očiju građanima

Nakon što ih je pred Saborom dočekalo više od tisuću prosvjednika, saborski zastupnici jutro su počeli zahtjevima za stanke, i to iz više razloga – zbog Zakona o radu, stečaja Mirne te stanja u pulskoj Areni. Osim toga, SDP-ovci su u ružičastim majicama, čime su se pridružili međunarodnoj akciji Dan ružičastih majica, odnosno borbi protiv nasilja među vršnjacima.

Oporba je zatražila da se ZOR povuče iz procedure te da vladajući ostvare prijeko potrebni dijalog sa sindikatima.

HDSSB-ov Josip Salapić zatražio je vladajuće da raspišu prijevremene izbore i daju šansu onima koji su, za razliku od njih, spremni razgovarati s narodom. Njegova stranka tražila je da se rasprava odgodi za tri do šest mjeseci, no vladajući su to ignorirali. Odbijajući razgovore sa sindikatima, vladajući su oporbu u Saboru doveli do toga da “a priori moraju biti protiv nečega, o čemu vjeruju da treba razgovarati”, tvrdi Salapić.

– Život u Hrvatskoj sve je teži, sve gori, a razlozi za to su i u tome što je vaš premijer, gospodin Milanović, nerealan čovjek. Na vašoj konvenciji u subotu Milanović je rekao da je proteklih godinu i pol bila aktivna obrana od napada nesnošljivosti i netolerancije u Hrvatskoj na domaćem terenu. A tko su ti unutarnji neprijatelji koji napadaju vaše premijere i vašu vladu? Jesu li to radnici, nezaposleni, zaposleni koji ne dobivaju plaću, branitelji u Vukovaru, liječnici, nastavnici ili profesori na fakultetima kojima oduzimate novac? I vaš je premijer rekao da ste zadovoljni onim što ste učinili, a da su nesporazumi bili samo statistička greška. Je li sve ovo što se događa u Hrvatskoj u proteklo vrijeme statistička greška? – zanimalo je Salapića koji je zaključio da nemir i nesigurnost u državi dolaze upravo od premijera, ali i Vlade koja je zaboravila razgovarati s narodom, “s ljudima koji teško žive, koji ne dobivaju svoje plaće, koji krvavo rade, koji se muče i bore za svoje obitelji, za preživljavanje, za plaćanje kredita”.

– Mi nećemo podržati ove izmjene. Idite doma i pustite da rade oni koji žele dobro Hrvatskoj – zaključio je Salapić.

“ZOR-om štite radnička prava i on se može mijenjati samo nakon dugih pregovora”

Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar stanku je tražio zbog protivljenja što je Zakon o radu danas na dnevnom redu, a kao argumente protivljenja podsjetio je na dva premijerova citata, jedan iz 2010. kada je tadašnji šef oporbe Zoran Milanović potpisavši referendum protiv izmjena ZOR-a rekao da se “ZOR-om štite radnička prava i on se može mijenjati samo nakon dugih pregovora”, a drugi iz veljače 2012. kada je Milanović već bio premijer.

– Danas ponovno vidimo da iz reda neliberalnih političara, ekonomista, bankara dolaze opet zahtjevi da se ponovno mijenja Zakon o radu i smanjuju radnička prava. Čujte, mi to nismo najavili u svojem izbornom programu. Mi o tome ne govorimo. Mi o tome uopće ne želimo razmišljati jer, naglašavam, Zakon o radu duboki je društveni ugovor, on nije samo slovo na papiru – podsjetio je Lesar na Milanovićev odgovor na njegovo pitanje u veljači 2012. te dodao da je premijer još tada dodao kako “oni moraju biti arbitri nesporazuma, zahtjeva neoliberalnih političara, ekonomista i bankara”.

– I nema druge pozadine u ovom ZOR-u, upravo ti zahtjevi, tih grupacija, doveli su do ovakvog prijedloga. Ako je to tako, onda neka vladajuća većina sama donese ovaj zakon i preuzme odgovornost – poručio je Lesar.

“Stop nasilju nad socijalnim dijalogom”

HDZ-ov Ivan Šuker kaže da bi ZOR trebao biti dio skupa reformskih zahvata i poteza ove vlade.

I to s jednim jedinim ciljem, a ja vas uvjeravam da nema u Hrvatskoj nikog tko je protiv toga da se smanji nezaposlenost, da se poboljša klima u RH za investitore i, na kraju krajeva, da to dovede do gospodarskog rasta. Možete pitati sindikate, svi će reći da su za to. A možemo li do toga doći ako nismo spremni sjesti za stol, pregovarati dan i noć i doći do nekakvog, koliko je to moguće, konsenzusa koji nas jedini može izvesti iz ove krize? – tvrdi Šuker te dodaje kako bi možda bilo vjerodostojnije da na majicama SDP-ovaca piše “stop nasilju nad socijalnim dijalogom” jer se očigledno u Hrvatskoj događa upravo takvo nasilje i socijalni dijalog u Hrvatskoj ne postoji.

– Nemojmo zaboraviti da više od 400 tisuća zaposlenih ovisi o proračunu, državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne samouprave. Vlada je najveći poslodavac i tu je daleko najzainteresiranija strana za to da ukine određena sindikalna prava, dakle prava radnicima, a istodobno da na određeni način pogoduje poslodavcima. Klub HDZ-a traži da se odgodi rasprava o ovom Zakonu o radu i da se jednostavno pokuša razgovarati i pregovarati koliko je to moguće – završio je Šuker.

“Nemoguće je da nije moguće postići neku vrstu dogovora”

Nezavisna Jadranka Kosor rekla je da se u politici često mora zastati i dobro promisliti.

– Loše je ići glavom kroza zid. Mislim da je ovo jedan trenutak, takav trenutak o kojem govorimo. Godine 2010. išli smo mijenjati samo tri članka ZOR-a, skupljali su se potpisi za referendum i mi smo s time stali. Predlažem da se i danas stane i da premijer koji je tada potpisao peticiju za referendum sjedne za stol i razgovara. Želimo čuti jamstva da će do drugog čitanja Vlada uzeti sve ove primjedbe iz rasprave danas u obzir – poručila je Kosor te dodala kako vjeruje da se ZOR treba mijenjati, ali “mudro i pametno”.

– Prijepor u ZOR-u je oko tri-četiri glavne stvari, nemoguće je da nije moguće o tome postići neku vrstu dogovora – čudila se Kosor.

“Na ucjene i kaos pristati nećemo”

HNS-ova Nada Turina Đurić rekla je da unatoč tome što razumije poziciju sindikata i njihovo zalaganje za radnička prava, dizanje tenzija u ovom trenutku nije razumno.

– Znamo da je iz ministarstva u više navrata upućivan poziv za dijalogom, konstruktivnim prijedlozima, ali na ucjene i politiku “uzmi ili ostavi” neće se pristati. Ove su izmjene samo mali kotačić koji je dio reformskih politika ove vlade. Treba pomoći prije svega onima koji danas ne rade da pristupe tom tržištu i dobiju posao. Fleksibilizacija na tržištu rada je nužnost, tako su i zemlje u okruženju išle u tom pravcu – rekla je Turina Đurić te dodala da gospodarska situacija diktira ove izmjene. Dodala je da je ovo prvo čitanje te da ima vremena za razgovor, ali ne nove pritiske jer u Hrvatskoj imamo puno nezaposlenih.

– Na ucjene i kaos pristati nećemo. Nemamo vremena i moramo stvarati dobro investicijsko okruženje – zaključila je Turina Đurić.

“Ne može dokument MMF-a ni Svjetska banka biti veće Sveto pismo od prava radnika naše zemlje”

SDSS-ov Milorad Pupovac kazao je da iz dana u dan rastu socijalna nepravda i nejednakost među građanima te da se iz godine u godinu obezvređuju rad i oni koji rade, a to nije od jučer, ni od ove vlade, ali jest naša realnost i na zastupnicima je da te trendove zaustave.

– Kad bih vjerovao da ovaj ZOR to može, glasao bih za njega, ali nemamo dovoljno argumenata da u to vjerujemo, onda to ne možemo podržati. Ali možemo podržati dijalog, i trebamo. Veća odgovornost je sada na vašoj strani, ministre, nego na strani sindikata. Nekoliko spornih mjesta u zakonu, kod agencija, radnog vremena. Moja savjest traži od mene da vas pozovem na razgovor. Znamo da nema jednostavnog rješenja. Domaći poslodavci, ako im date mali prst, pojest će cijelu ruku. I zato pozivamo na dijalog. U ovoj preosjetljivoj i prevažnoj stvari ne možemo dopustiti da se stvar završi bez dijaloga, ne može dokument MMF-a ni Svjetska banka biti veće Sveto pismo od prava radnika naše zemlje – objasnio je Pupovac te ministru rada Mirandu Mrsiću rekao da ne sumnja u njegove namjere, ali “daljnjim povećavanjem socijalne nepravde, snižavanjem cijene rada i obima prava to nećemo postići”.

Predsjednik Sabora Josip Leko ustvrdio je da je “prvo čitanje ZOR-a najbolja javna rasprava o svakom zakonu pa i o ZOR-u, jer sabornica je javni prostor u kojem se bruse i utvrđuju društveni interesi”. U trenutku kada je za govornicu došao ministar rada Mirando Mrsić, zastupnici HDZ-a napustili su sabornicu te će se u nju vratiti kada raspravu počnu stranke.

“Sindikatima smo nudili socijalni sporazum”

Ministar rada Mirando Mrsić još je jednom pozvao sindikate da se odazovu pregovorima s Vladom. Naglasio je da je u razgovorima sa sindikatima proveo više od sto sati.

– Sindikatima smo nudili socijalni sporazum, nudili smo sporazum o socijalnom paktu, sve s ciljem da zajedno postignemo društveni dogovor o izlasku iz krize. Međutim, to se nije dogodilo, odbijeni smo odmah na startu – tvrdi Mrsić te dodaje kako su sindikati ti koji su izašli iz pregovora.

– Ovim izmjenama zakona ne diramo otpremnine, ne diramo otkazne rokove što je najvažnija zaštita radnika. I ovim zakonom dinamiziramo tržište rada, omogućavamo da se na tržištu rada posluje, omogućavamo da dolaze investicije i da se konačno u Hrvatsku počne investirati, da konačno dobijemo pozitivnu poslovnu klimu. Ovim se zakonom štite radna mjesta i to je ona vodilja koja treba biti svima na pameti – uvjerava ministar rada.

– Ovaj se zakon temelji na iskustvu dobrih odnosa koji vladaju između radnika i poslodavaca, kod poslodavaca koji ispunjavaju sve obveze prema radnicima kakva je velika većina poslodavaca u državi. Ne želimo donositi zakon koji bi sankcionirao ono što loši poslodavci rade, želimo donijeti zakon koji će omogućiti da dobri poslodavci još bolje posluju, a loše poslodavce ćemo sankcionirati i to drastično, što se vidi i iz kaznenih odredbi ovog zakona – uvjerava ministar te dodaje kako je želja Vlade da se inspekcije rada plaše svi oni koji krše prava radnika i radnica.

“Lažu”

– Inspektorat rada počinje raditi na drugi način, on će biti i preventivna i represivna institucija. Više neće biti odlazaka u pojedine tvrtke, pojedine tvrtke će biti zaštićene, sankcionirat ćemo sve one koji zapošljavaju na crno, sankcionirat ćemo sve one koji ne plaćaju prekovremene, sankcionirat ćemo sve one koji krše radno vrijeme jer novim izmjenama Zakona o Inspektoratu rada inspektori rada dobivaju puno veće ovlasti i drukčiji način utvrđivanja stanja – najavljuje ministar te poručuje da odbacuje sve tvrdnje kako se “na ovakav način promovira loša praksa u državi, dakle da se ne plati radno vrijeme, da se ne plati prekovremeni rad, da se radnicima ne omogućava ono što im treba omogućiti, a to je odmor nakon provedenog rada”.

– Netočna je tvrdnja da će se tek nakon četiri mjeseca utvrđivati prekovremeni rad jer oni koji to tvrde neka dobro pročitaju prijedlog zakona ili namjerno lažu. Oni koji kažu da će se radnik kojeg poslodavac otpusti zbog poslovno uvjetovanog otkaza moći zamijeniti radnikom preko agencije za privremeno zapošljavanje lažu – uvjerava ministar te dodaje kako su svi svjesni da ovaj zakon neće otvoriti nova radna mjesta, ali će očuvati postojeća radna mjesta.

– Ovaj zakon neće riješiti sve probleme koji postoje na tržištu rada, ali će vam omogućiti minimalnu sigurnost, utjecat će na smanjenje rada na crno i zaštitit će, radnice i radnici, vaše pravo na rad. Svaki radnik i radnica u Hrvatskoj zaslužuju radno mjesto, zaslužuje sigurnost i dostojanstvo. Ovaj je zakon jedna od mjera koje će omogućiti Hrvatskoj da krene naprijed, a dostojanstvo radnika neće biti ugroženo iako od sindikata čujemo drukčije poruke – zaključio je ministar te opet pozvao sindikate da između dva čitanja zakona sjednu za stol i počnu razgovarati o socijalnom paktu za izlazak iz krize.

“Bolje sutra nećemo postići ultimatumima i prijetnjama”

– Bolje sutra nećemo postići ultimatumima i prijetnjama nego uvažavanjem drugog mišljenja i postizanjem zajedničkog suglasja o nužnosti promjena u svrhu postizanja društva reda, rada i rasta – poručio je Mrsić.

HDZ-ov Željko Reiner kaže da je neozbiljno i krajnje neodgovorno prekrajati Zakon o radu. – To će, bojim se, završiti kao još jedan neuspjeli eksperiment trenutačne vlade s dalekosežnim i dugoročnim posljedicama i za radnike, a i za poslodavce te gospodarstvo u cjelini. Bez maksimalnog suglasja socijalnih partera u ovako teškoj gospodarskoj situaciji to je štetno, to je opasno, to priziva socijalne nemire, a time i narušavanje političke stabilnosti – tvrdi Reiner, kojeg čudi da ovakav zakon predlaže Vlada koju predvodi stranka koja se naziva socijaldemokratskom.

“Hoćete vi ići u zatvor što ne isplaćujete plaće”

HDSSB-ov Boro Grubišić ministru je rekao kako njegovu tezu da zakonom štite radna mjesta demantira 70 tisuća izgubljenih radnih mjesta za njihova mandata.

– Govorili ste o tome da je kazneno djelo ne isplatiti plaće, a oko 15 tisuća radnika u RH u firmama čiji je vlasnik država ne prima plaću, pa tko će kazneno odgovarati, hoćete vi ići u zatvor što ne isplaćujete u Lipiku plaće djelatnicima – zanimalo je Grubišića.

HDSSB-ov Josip Salapić zamjerio je ministru na tvrdnjama da lažu oni koji govore neke detalje o zakonu.

– Vi ste nekoliko puta danas rekli, laž je, lažu, nismo mi, oni su. Na što vam to liči? Vi 32 minute čitate pripremljeni govor i kažete da vas nitko ne razumije, a vi govorite kao da vani nema sindikalnih predstavnika, kao da su radnici sretni, kao da je državni tečaj med i mlijeko. Vi ste govorili kao da je sve lijepo i kao da je Hrvatska europska zemlja u kojoj ne raste nezaposlenost, nego se trebamo ugledati u Njemačku. Daj Bože da se po zakonodavstvu, ali i po radu možemo ugledati na Njemačku, ali vi u tome niste uspjeli pa ni u plaćama – kritizirao je Salapić.

“Javno vam kažem da namjerno lažete”

I laburist Dragutin Lesar uhvatio se ministrovih tvrdnji o lažima. – Ja vam uzvraćam istom mjerom i javno vam kažem da namjerno lažete kada obrazlažete ovaj prijedlog zakona. Pozivate na konsenzus, kako? Uzmi ili ostavi, ovaj prijedlog morate prihvatiti i to je po vašem mišljenju konsenzus. S kime? Sa sindikatima ne možete jer vas ne žele, ne prihvaćaju vaše argumente, ne prihvaćamo ni mi iz oporbe, dakle nemate partnera za konsenzus. Ali ja vam nudim konsenzus, odite, raspišite referendum o tom zakonu i na njega će sigurno izaći 385 tisuća nezaposlenih kojima nudite lažnu nadu da će lakšim otpuštanjem doći do veće zapošljivosti koje nigdje nije dokazano u Europi – poručio je Lesar ministru.

Jadranka Kosor rekla je da je jutros čula jednog uvaženog predsjednika jedne sindikalne središnjice koji je rekao da su sindikati spremni ponovno razgovarati pa bi bilo u ministrovu interesu nastaviti taj dijalog.

HSS-ov Branko Hrg rekao je da ne vidi ni jedan element ovog zakona koji bi mogao stvarno garantirati izvlačenje Hrvatske iz krize.

– Donosimo očito zakon koji je protiv onih za koje ga donosimo. Svaki zakon koji donosimo, a da se građani protiv njega bune po meni nije dobar zakon. Moramo naći rješenje – tvrdi Hrg.

DC-ova Vesna Škare-Ožbolt misli da se izmjene ZOR-a moraju donijeti konsenzusom.

Mazanje očiju građana

– Čini mi se da je ova saborska rasprava upravo bila neki oblik pritiska na sindikate jer ne vidim razloga zašto se nije moglo odgoditi ova točka dnevnog reda i nastaviti razgovor sa sindikatima. Dakle konsenzus je potreban. Ako su to mogli Slovenci možemo i mi. Ako su oni mogli provesti referendum o nekim oblicima rada, zašto to ne bi mogla i Hrvatska, u čemu je tu toliki problem – zanimalo je Škare Ožbolt te rekla da nije samo stvaranje radnih mjesta potreba, već je potreba i održati kvalitetu radnih mjesta. Primijetila je da Njemačka i Nizozemska odustaju od Agencija za zapošljavanje jer su poslovi vrlo nekvalitetni i ne osiguravaju rad.

– Njemačka ne odustaje od agencija, ona odustaje od mini poslova i oni su shvatili da im to nije dobro i mi te poslove u Hrvatskoj nećemo uvoditi. Agencije više kontroliramo, bolje kontroliramo – odgovara Mrsić.

Ivan Šimunović iz HSP-a dr. Ante Starčević ministru je rekao da je priča o očuvanju radnih mjesta samo mazanje očiju građanima.

– Ako za neko radno mjesto nema novca, ono se ne može sačuvati, treba ga ugasiti. Pokušavanjem spašavanja radnih mjesta za koje nema novca napravit ćemo štetu za ona radna mjesta za koja postoje sredstva – rekao je Šimunović ministru.

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/oporba-zatrazila-da-se-zor-povuce-iz-procedure-923502

S PROSVJEDNOG skupa protiv donošenja novog Zakona o radu (ZOR), održanog danas ispred Hrvatskog sabora, sindikalni čelnici poručili su da novi ZOR ne smije proći te zaprijetili vladajućoj koaliciji da će je srušiti s vlasti.

“Bude li potrebno, punit ćemo trgove i nećemo odustati od pokušaja da spriječimo izmjene ZOR-a. Vladi poručujemo da je dosta i da počinjemo s prikupljanjem potpisa da vlast koja se okrenula od naroda – ode”, rekao je prosvjednicima predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nakon što su sindikalni čelnici napustili Sabor, gdje su s galerije promatrali zasjedanje.

Ustvrdio je kako je saborska rasprava poslala jasnu poruku vladajućih – “Mi lažemo”. ZOR je bedem na kojem se brane hrvatski interesi, mladost i budućnost, a prođe li predloženom obliku više nećemo imati budućnosti, zato vlasti poručujemo da ćemo ga braniti do kraja, istaknuo je Sever.

Pozvao je udruge civilnog društva, nezaposlene, branitelje, umirovljenike i studente da se pridruže sindikatima koji, kako je rekao, jedini stoje “na braniku između radnika i vlasti”.

Poručio je da uskoro slijede izbori za Europski parlament i da u njemu ne mogu biti zastupnici “stranaka koje se zauzimaju protiv europskih vrednota i hrvatskih radnika”.

“Ova Vlada sluša samo sebe i svoju sliku ljubi”

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ustvrdio je kako je saborska rasprava o ZOR-u “SDP-ov karneval” koji treba maksimalno skratiti. “Ova Vlada sluša samo sebe i svoju sliku ljubi, ali neće još dugo”, zaprijetio je Novosel.

Rekao je da su “vladajući u sabornicu ušli na mala vrata da bi zaobišli prosvjednike, ali će oni i njihov ZOR izaći van na velika vrata”.

Saborsku raspravu o ZOR-u, koju su pratili s galerije, sindikalni čelnici su demonstrativno napustili jer, kako je rekao Novosel, nisu šutke željeli gledati nasilje nad radnim zakonodavstvom, budući im nije bilo dopušteno razviti transparente.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević optužio je ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, koji je u Saboru obrazlagao prijedlog izmjena ZOR-a, da laže ispunjavajući zadaće koje dobiva od “velikog vođe” (premijera Zorana Milanovića) koji govori da sindikati galame, ali zapravo vrište rezultati njegova nerada.

Za ministra poduzetništva Gordana Marasa rekao je da je bio neuspješan obrtnik i direktor političke stranke, koji ne zna što govori kad tvrdi da će radno zakonodavstvo biti kao u Njemačkoj. Matijašević je ustvrdio da se u Hrvatskoj događaju pljačke kroz prodaju Croatia osiguranja ispod cijene, koncesioniranje autocesta i franšiza Ininih benzinskih crpki.

Ako ZOR prođe pali smo na ispitu i na to nemamo pravo zbog mladih koji dolaze, naglasio je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš. Treba odagnati strah, a jučerašnji štrajk pokazao je da se nemamo čega bojati, dodao je.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec pozvao je na “micanje štetočina s vlasti”.

“Oni su prošli vikend održali skup s hvalospjevima samima sebi, da su najbolja hrvatska Vlada do sada, pokažimo im na izborima za Europski parlament da ne zaslužuju biti zajedno sa članovima Europske socijalističke stranke”, uzviknuo je Mihalinec.

Mrsić ponovno poziva sindikate da sjednu za stol

Upitan za sindikalnu najavu prikupljanja potpisa za svrgavanje Vlade, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić poziva za stol.

“Mi ćemo pozivati da se sjedne za stol i to ćemo uporno raditi jer se opet, unatoč prosvjedima i svemu uvijek mora sjesti za stol. S obzirom na situaciju u Hrvatskoj, na krizu koja već traje, na ekonomsku situaciju svatko treba podnijeti dio svoje odgovornosti i za stanje u Hrvatskoj i za izlazak iz krize. I ponovno pozivam sindikate da sjednemo za stol i da razgovaramo o Zakonu o radu, to smo i najavili. Ovo je i dalje javna rasprava”.

O zakonu razgovaramo gotovo dvije godine, podsjeća Mrsić. Upitan jesu li u drugom čitanju moguće značajnije izmjene, Mrsić je odgovorio.

“Apsolutno stojimo iza toga da zakon treba još dogovoriti, stojimo na stanovištu da treba sjesti za stol i vidjeti koje stvari su dobre za radnike, koje su dobre za poslovnu klimu u Hrvatskoj, koje su dobre za tržište rada jer zakon mora odgovarati tržištu rada, mora odgovarati životu. Mi smo puno puta u ovim izmjenama Zakona o radu do sada postavljali neke ograde koje nisu dovele do dobrobiti radnicima nego su doveli do toga da su se kršila njihova radna prava”.

Lesar optužio Mrsića da laže

Laburist Dragutin Lesar nazvao je danas novi Zakon o radu (ZOR) “novom bušotinom u neoliberalni kapitalizam”, ustvrdio da će “prljava voda neoliberalnog modela tržišta uništiti socijalnu pravednost”, a ministra rada Miranda Mrsića optužio je da je lagao kada je obrazlagao prijedlog izmjene ZOR-a.

“Kritičare zakona tri ste puta danas javno optužili da namjerno lažu, uzvraćam Vam istom mjerom i javno kažem da namjerno lažete kada tumačite izmjene ZOR-a” poručio je Lesar nakon Mrsićevog prestavljanja zakona.

“Iza toga prijedloga kriju se zahtjevi, da citiram premijera Milanovića, neoliberalnih analitičara i poslodavaca, koji su godinama zahtijevali tobožnju fleksibilizaciju tržišta rada, ali samo u prvoj točki – olakšavanju otpuštanja”, rekao je Lesar u saborskoj raspravi o ZOR-u.

Mrsićevo pozivanje na konsenzus Lesar je iščitao kao “uzmi ili ostavi”, odnosno “ovaj prijedlog morate prihvatiti”. To je, po vama, konsenzus, rekao je Lesar spočitavajući ministru da sindikati ne prihvaćaju njegove argumente.

Sustav kolektivnih ugovora se uništava, postojeći sustav je nikakav, a problem je i brzina odlučivanja kod radnog sudovanja, zamjerao je Lesar.

Zakon će, kaže, omogućiti poslodavcima da se riješe onih radnika koji su u kategoriji potrošenih – starijih, nemoćnih i boležljivih, a agencijsko zapošljavanje srušit će cijenu rada.

“Pozivam da nakon prvog čitanja zakonskog prijdloga raspišete referendum i pitate građane jesu li ili ne za predloženi ZOR”, poručio je Lesar vladajućima.

“Bilo bi loše da se zakoni mijenjaju na referendumu, jer nam onda neće trebati ni Vlada niti parlament. Zakone treba donositi u Hrvatskom saboru”, poručila je nezavisna Jadranka Kosor.

Referendum bi, smatra HDSSB-ov Josip Salapić, bio nepotreban trošak.

Željko Reiner (HDZ) upozorio je da površno zadiranje u ZOR može rezultirati daljnjim urušavanjem odnosa na tržištu rada, što neće dovesti do kvalitetnih rješenja, na što mu je ministar Mrsić uzvratio da izmjene ZOR-a traži 385 tisuća nezaposlenih, odnosno obveza da se taj broj smanji.

Boro Grubišić (HDSSB) ministra je podsjetio kako je upravo on govorio da je neisplata plaće kazneno djelo. “Oko 15 tisuća radnika u Hrvatskoj u firmama čiji je vlasnik država ne prima plaću, pa tko će kazneno odgovarati, hoćete vi ići u zatvor što ne isplaćujete plaće radnicima u Lipiku”, upitao je Mrsića.

HDZ je imao kostur od 15 milijardi kuna deficita državnog proračuna, vi imate blizu 20 milijardi, tko će zbrinjavati te kosture kada ode vaša Vlada, zanimalo je Grubišića.

“U nekim je vremenima teže živjeti nego misliti i uvjeren sam da ćemo mi ovo danas preživjeti, a da li odgovorno mislimo o raspravi drugo je pitanje”, rekao je nezavisni Ivan Grubišić. Izrazio je bojazan da je u hrvatskom društvu, kada je riječ o ZOR-u, prisutna manipulacija radnicima i narodom.

Je li se odgovorno i kritički mislilo kad se donosio prijedlog izmjena ZOR-a, odgovorio mu je Reiner napomenuvši da Vlada nije predočila nijedan analitički podatak kojim bi obrazložili izmjene pojedinih instituta.

“Radnika će se početi štiti tek kad nezaposlenost padne na razdoblje do 90-tih, a to se više nikad neće dogoditi u Hrvatskoj”, ustvrdio je nezavisni Damir Kajin.

Ljudi će, drži Kajin, u ovim okolnostima raditi i 50 i 56 i 60 sati, samo ako ih se plati. Pritom se založio da ZOR ide u tri čitanja.

Saborska oporba: Povucite prijedlog ZOR-a i obnovite pregovore

Saborska oporba i popodne je kritizirala prijedlog novog Zakona o radu (ZOR), pozivajući Vladu da ga povuče, a premijera Zorana Milanovića da osobno obnovi dijalog sa sindikatima, na što su vladajući odgovorili da je nemoguć dijalog sa sindikatima “koji su ultimativno napustili pregovore i ne žele konstruktivno rješenje”.

HDSSB-ov Josip Salapić prozvao je Vladu da je izgubila dodir sa stvarnošću, podsjetivši na izjavu potpredsjednice Vlade Vesne Pusić na subotnjoj SDP-ovoj konvenciji koju Salapić naziva “tulumom u veseloj atmosferi”, da je aktualna vlada najbolja do sada.

Iako priznaje da je nužna revizija ZOR-a, Salapić se protivi predloženom zakonu, jer ne želi “soliti rane onih koji danas teško u Hrvatskoj žive”.

Smatra da su vladajući prijedlogom ZOR-a “sami sebi nanijeli politički udarac”, a podsjetio je da je Milanović 2010. potpisao referendumsku inicijativu s ciljem da se onemoguće izmjene ZOR-a. “Još neki su potpisivali koješta pa su navečer glumili jedno, a sutradan ujutro nešto drugo. To dovodi u pitanje vjerodostojnost politike, političara i Hrvatskog sabora”, rekao je Salapić i dodao da bi trebalo razmisliti o donošenju ZOR-a na referendumu.

Nezavisna Jadranka Kosor protivi se takvoj ideji. “Čemu nam onda služe vlada i parlament? Zakone treba predlagati Vlada, a donositi Sabor, a oko ovakvih zakona treba tražiti što širi konsenzus”, smatra Kosor.

Za razliku od Salapića, Kosor je atmosferu na SDP-ovoj konvenciji doživjela kao “komornu”. “Moj je dojam da je to bila komorna atmosfera, o čemu govori i činjenica da ministar financija, najpopularnija osoba u Vladi, sjedi u zadnjem redu i zapravo pokupi cijelu atmosferu i sve komentare toga skupa, i to u trenutku kada donosimo rebalans proračuna koji ovaj tjedan neće biti ni na dnevnom redu”, rekla je Kosor

Salapićev stranački kolega Boro Grubišić smatra da se izjavom o najuspješnijoj vladi Pusić “narugala sama sebi”. Ustvrdio je da je standard u Hrvatskoj bio veći u vrijeme rata te ocijenio da je “to i razumljivo kada imamo na čelu Vlade liberalnog konzervativca ili valjda okorjelog liberala, koji izmišlja unutarnje neprijatelje od seljaka, radnika, ribara, liječnika, učitelja, kojima se valjda suprotstavlja ovim Zakonom o radu”.

“Danas slušamo na radiju kako jedan profesor radnog zakonodavstva, koji je u rodbinskim vezama s jednim udbašem kojega sud nije ekstradirao u Njemačku, brani ovaj zakon na isti način kao i ministar. Tek mi je poslije postalo jasno zbog čega”, rekao je Grubišić.

Branko Hrg (HSS) ne čudi se što premijer nije okupio socijalne partnere. “Zar vi stvarno vjerujete u iskrenost riječi čovjeka koji s jedne strane Markova trga u drugu zgradu ide u službenom autu pod pratnjom, umjesto da se prošeće minutu i pol preko puta”, rekao je Hrg.

Gordana Sobol (SDP) Salapiću je “zahvalila što reklamira konvenciju SDP-a”, no odbila je pozive na dijalog, ustvrdivši da su sindikati u studenom napustili pregovore te da s njima nije moguće pregovarati, “jer ne žele konstruktivno rješenje”.

Sindikatima je spočitnula i što su Markov trg, na kojem su jutros prosvjedovali, napustili prije početka rasprave po klubovima. “Nije ih bilo briga da čuju makar što klubovi zastupnika misle reći o Zakonu o radu. Toliko o spremnosti na dijalog”, kazala je Sobol.

Zakonu se protivi i Milorad Pupovac (SDSS), koji je uvjeren da “u Hrvatskoj zapravo problem nisu radnici, nego kapital”. “Mi znamo gdje su naši radnici, sve više ih je na burzi, ali gdje je naš kapital? Nema ga, gdje je nestao, je li u bankama, depozitima…”, upitao je Pupovac, koji se boji nekontrolirane fleksibilizacije tržišta rada.

“Neki kolege socijaldemokrati u Europskom parlamentu su mi prije 10-ak godina rekli da je sada sve ‘fleksi’ i da je jako ‘trendi’ to ‘fleksi'”, rekao je Pupovac, na što mu je replicirao laburist Dragutin Lesar.

“Dobra reklama za ovaj zakon bi možda bila, fleksi je seksi”, rekao je Lesar te dodao da su “oni koji su pametni oduvijek znali da na engleskom slijedi i nastavak – flexicurity”. “Model tranzicije rada koji počiva samo na liberalizaciji dovodi do toga da na jednom mjestu fleksibilizirate, popustite, a za ne dugo mjeseci počinje udar na drugom mjestu”, rekao je Lesar.

HDZ-ova Martina Dalić smatra da je otvaranje rasprave o ZOR-u nepotrebno i neopravdano te potiče negativne društvene tenzije. “Vlada nije jasno pokazala na koji će način ovo pridonijeti gospodarskom oporavku”, ustvrdila je Dalić.

Odbila je argument da jednaka rješenja ima njemačko radno zakonodavstvo, ističući da su ona u Njemačkoj bila dio vjerodostojnog i zaokruženog plana oporavka gospodarstva, kakav Hrvatska nema.

Dalić se boji i da Vlada može očekivati vrlo malo od socijalnog dijaloga. “U atmosferi kakva je danas u Hrvatskoj, zagovaranje društvenog dijaloga djeluje gotovo nestvarno”, kazala je Dalić i pozvala Vladu da “pokaže odgovarajući stupanj političke volje i predanosti socijalnom dijalogu”.

“Kad pozivate na društveni dijalog, moram vas pitati kakva je atmosfera koja se odvija ovih dana na skupovima HDZ-a, govor i stil vašeg predsjednika Tomislava Karamarka, kojega ni danas nema u Saboru”, replicirao joj je SDP-ov Igor Rađenović.

“To je bilo na javnom skupu, a što tek govorite na zatvorenim skupovima, kad novinara nema, to se mogu samo zabrinuti”, dodao je.

Zastupnici nastavljaju pojedinačnu raspravu o prijedlogu ZOR-a, a na tu temu prijavljeno je još 25 govornika.

Izvor: http://www.index.hr/vijesti/clanak/pred-saborom-preko-tisucu-prosvjednika-sindikati-najavili-peticiju-za-prijevremene-izbore/730771.aspx

Nakon odgađanja Zakon o radu stigao je do Sabora. Sindikalni čelnici s galerije će promatrati tko se s njim slaže, a tko ne. Na Markovu trgu rasprava o spornom zakonu gledat će se na video zidu.

Očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, poticanje zapošljavanja i omogućavanje brze prilagodbe tržištu. Ovo su prema tvrdnjama Ministarstva rada ciljevi novog, spornog Zakona o radu. Sindikati se ne slažu – riječ je, tvrde, o Zakonu koji pogoduje krupnom kapitalu na štetu hrvatskog radništva.

U srijedu će nakon nekoliko odgađanja o izmjenama spornog zakona raspravljati saborski zastupnici. Dolazak ZOR-a u sabornicu odgađao se nekoliko puta, posljednji put prošli tjedan kada je Mirando Mrsić odlučio dati još jednu priliku pokušaju dogovora sa sindikatima

Pokušaj je propao – nezadovoljstvo ostalo. Zato će čelnici sindikata raspravu pomno promatrati sa saborske galerije i pratiti tko je uz njih, a tko protiv njih.

Rasprava će se gledati i na video-zidu postavljenom na Markovu trgu, a s prosvjedima će nastaviti dok ne dobiju što žele.

Za početak to je povlačenje Zakona iz procedura na šest mjeseci. U tom slučaju spremni su na očuvanje socijalnog mira. Pola godine potrebno je, tvrde, za kvalitetnu analizu i otvaranje široke, argumentirane javne rasprave koja bi dovela do konačnih rješenja.

A što im smeta? Lakše otpuštanje radnika, ubrzan tijek otkaznog roka, mogućnost degradiranja radnika nakon povratka s porodiljnog dopusta i, vjerojatno najviše, uvođenje fleksibilnijeg radnog vremena.

Što stoji u Zakonu?

Otpuštanje radnika olakšat će se jer poslodavci više neće morati radnicima ponuditi neko drugo radno mjesto unutar tvrtke. U Ministarstvu smatraju da bi učinak ove odredbe trebao biti jednostavnija i brža procedura otkazivanja ugovora o radu.

Otkazni rok ubrzat će se tako što će teći i za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Ograničenje postoji u odnosu na radnike koji su na bolovanju. Otkazni rok tada im neće teći, ali radni odnos prestaje u svakom slučaju istekom šest mjeseci od odluke o otkazu ugovora o radu.

Nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, kao i nakon mirovanja radnog odnosa do djetetove treće godine, poslodavac neće imati obavezu vratiti radnika na njegovo mjesto. Imat će pravo rasporediti ga na neki drugo mjesto s nepovoljnijim uvjetima.

Po novom Zakonu o radu radni tjedan i dalje će trajati 40, odnosno najviše 48 sati tjedno. Međutim, zbog potreba posla otvorena je mogućnost da se nekim danima radi duže, maksimalno 56 sati. Zbog toga se u nekom drugom razdoblju mora raditi manje i prosjek unutar četiri mjeseca mora ostati na sadašnjoj razini.

U čemu je problem?

Ugovori na određeno vrijeme na koje otpada velik broj ugovora. Strahuje se da radnici neće imati priliku preraspodijeliti radno vrijeme, jer će ih poslodavac nakon isteka ugovora zamijeniti novim radnikom.

‘Njega će onda iskorištavati do krajnjih granica izdržljivosti’, smatraju Laburisti koji čine tek dio oporbe koja se ne slaže sa Zakonom. Napominju da ‘opasni ZOR’ vlada pokušava donijeti bez dogovora sa sindikatima i njime dodatno umanjiti prava i dostojanstvo radnika. Za odgodu donošenja ZOR-a su i HDSSB-ovi koji kako i sindikati zahtijevaju širu javnu raspravu.

Nakon razgovora sa sindikalnim čelnicima i najveća oporbena stranka, HDZ, poručila je kako su uvjereni da izmjene neće donijeti rast zaposlenosti i gospodarski oporavak, nego još veće socijalno raslojavanje stanovništva i osiromašenje radnika. Karamarkova stranka među onima je koje su zatražile povlačenje ZOR-a iz saborske procedure.

Komentirajući jučerašnji štrajk ministar Gordan Maras rekao je kako izmjene radnog zakonodavstva nisu na štetu radnika. ‘Mislim da štitimo radnike’, poručio je ministar koji smatra da će Hrvatska nakon izmjena radnog zakonodavstva imati situaciju identičnu onoj u Njemačkoj.

Uz Zakon su, osim vladajućih, stali i pslodavci. Iz Hrvatske udruge poslodavaca ne opravdavaju štrajk protiv izmjena ZOR-a. ‘Najavljene izmjene ne ugrožavaju radnička prava’, poručili su iz HUP-a u kojem smatraju neistinitim tvrdnje da će radnici ubuduće raditi 56 sati tjedno.

Suprotstavljene strane nisu se uspjele dogovoriti. Sindikati su se povukli iz pregovora, odnosno kako je objasnio Krešimir Sever izašli iz dijaloga koji nije imao smisla jer njihove argumente nitko nije slušao. Ministar ih je bezuspješno pozivao da se vrate za pregovarački stol. Dogovor je izostao, ali to nije nikakva prepreka dolasku ZOR-a u Sabor. Što će se dalje događati, hoće li se mijenjati mišljenja, sklapati dogovori – ostaje za vidjeti.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zakon-zbog-kojeg-se-ratuje-za-ili-protiv-radnika—325074.html

Opći štrajk solidarnosti održao se danas od 12 do 14 sati kao podrška ZRC-u Lipik i Areni Pula koji su u štrajku. Točno u podne na pet minuta stali su tramvaji ZET-a, autobusi u Osijeku, ali i vlakovi HŽ-a koji neće prometovati do 14 sati. Nastava u školama također je okončana u podne. Starije će učenike nakon toga pustiti kućama, a za mlađe će biti organiziran dnevni boravak. Na fakultetima se od 12 do 14 sati neće održavati predavanja, a sindikati su pozvali i tijela državne uprave da ne rade u tom razdoblju.

– Ovo je samo probni štrajk solidarnosti za 70.000 radnika koji rade, a ne primaju plaće. Na temelju ovog štrajka odlučit ćemo na čemu još treba poraditi kako bismo organizirali puno veći i ozbiljniji štrajk, između ostalog, i ako Vlada bude ustrajala na Zakonu o radu kakvog sada predlaže – rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, prenose 24sata.

– Čujete zvuk sirena, buka je glasna i to je buka koju treba čuti Vlada RH. Ovo je podrška svima koji ne primaju plaće, a takvih je gotovo 70.000. Zakon o radu ne štiti takve radnike. Neovisno o tome što imamo informacije o sutrašnjoj raspravi u Saboru, dan je dug i još imaju vremena izmijenjeni Zakon o radu povući iz procedure i odgoditi njegovu primjenu – dodao je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Novi prosvjed najavio je za srijedu i to na Markovu trgu.

– Prosvjed će početi okupljanjem u 9 sati na Markovu trgu. Pozivam sve koji mogu doći da daju podršku jer, iako na trg stane 1500 ljudi, mi ćemo ga napuniti. Neka bude krcat, a građani će na velikom videozidu moći pratiti raspravu u Saboru. Vjerujemo da današnji štrajk solidarnosti neće imati veće posljedice na gospodarstvo, ali na posljedice je Vlada trebala ranije misliti – poručio je Novosel.

Pusić i Maras komentirali štrajk

Štrajk je komentirala prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Pusić je kazala da je riječ o štrajku upozorenja, odnosno solidarnosti s radnicima koji rade u dvije tvrtke, a koji mjesecima nisu dobivali plaću za svoj rad. Za takvu praksu Pusić je rekla da je nedopustiva. Novinari su pitali boji li se da će se u Hrvatskoj dogoditi socijalni nemiri.

– Ne bojim se socijalnih nemira. Situacija ni blizu nije takva da bi izazvala socijalne nemire, ali je takva da izaziva socijalni dijalog – kazala je. Komentirala je i predstečajne nagodbe za koje kaže da se o tom institutu ne može govoriti kao o organiziranom kriminalu zato što je cilj predstečajne nagodbe spašavanje radnih mjesta i tvrtki.

Ministar poduzetništva Gordan Maras kazao je, pišu 24sata, da ćemo ”imati zakon koji je isti kao onaj u Njemačkoj. Ako ljudi misle da su radnici u Njemačkoj nezaštićeni, onda neka štrajkaju”.

Brojna podrška iz svih dijelova zemlje

Štrajk je podržala Udruga RODA – Roditelji u akciji koja je istaknula da su predložene izmjene Zakona o radu štetne te kako će se posebno negativno odraziti na radnice i radnike s obiteljskim obvezama. Više pročitajte ovdje.

Natpisom ”Mi radimo Zločin i kaznu, vi radite Zakon o radu” štrajk su s Krešimirom Severom podržali i brojni Gavellini glumci i osoblje poput Višnje Babić, Perice Martinović i Ankice Dobrić.

S obespravljenim radnicima solidarizirali su se i brojni Vukovarci. Kako doznajemo, na po pet minuta u bolnicama je obustavljen rad kada se pročitalo pismo. Prema riječima sindikalista, od 16 srednjih škola na području županije sve su bile u štrajku od 12 do 14 sati, pri čemu je rad obustavila većina zaposlenika. U organizaciji Slavonsko-baranjskog sindikata u 12 sati krenula je i prosvjedna vožnja 20-ak automobila kroz Vukovar. Kolonu je pratila policija, a automobili su na sebi imali natpis da je riječ o štrajku solidarnosti i kako će trajati od 12 do 14 sati. Pri tome su vozili polako i trubili sve vrijeme. Detaljnije pročitajte ovdje.

Štrajkali su i radnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ali i mnogi profesori s karlovačkog područja. Profesori u svim karlovačkim, ali i srednjim i osnovnim školama u Karlovačkoj županiji od 12 do 14 sati prestali su s radom i na taj se način priključili štrajku upozorenja kojim od Vlade te resornog ministra traže da promijeni Zakon o radu kojim im ukida mnoge povlastice. Karlovačke komunalne tvrtke, osim ako djelatnici nisu raspoređeni na neke zadatke, od 12 do 14 sati prekinuli su posao i okupili se u zajedničkim prostorijama. Pročitajte što su izjavili.

U splitskim školama od 12 do 14 nije bilo nastave. Ili su satovi u prvoj smjeni bili skraćeni ili nisu održana dva zadnja školska sata.

Sa štrajkom upozorenja solidarizirali su se i vozači Prometovih autobusa, koji su od podne do podne i pet stajali i trubili, ali putnici kašnjenje od pet minuta nisu ni primijetili. Štrajku solidarnosti priključili su se i liječnici u KBC-u Split, također bez posljedica po pacijente.

I sindikalni povjerenici riječkog HNK Ivana pl. Zajca podržali su štrajk solidarnosti. Pridružili su se i radnici 3. maja. Dvosatnom štrajku odazvali su se i zaposlenici osnovnih i srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji te na Sveučilištu u Rijeci. Od 12 do 14 sati zatvorena su bila i vrata svih odjela Gradske knjižnice Rijeka. U KBC-u Rijeka nije se štrajkalo, baš kao ni u riječkim komunalnim i trgovačkim društvima. Štrajkalo se i u istarskim osnovnim i srednjim škola te na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile. Detaljnije o štrajku na riječkom području pročitajte ovdje.

Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske iz Krapine okupili na središnjem Trgu Ljudevita Gaja. Prolaznicima su dijelili letke, a kako je rekao čelnik Vjekoslav Čaklec, štrajk podržavaju kao udruga umirovljenika čiji je neposredni interes opstanak stabilnog, sigurnog, zaštićenog i dostojno plaćenog rada, jer se samo tako može održati društvo solidarnosti. Traže i da se zaustavi zakon koji mladima onemogućava pronalazak posla. Situaciju u Krapini možete pratiti ovdje.

U štrajku solidarnosti sudjelovala je većina zaposlenih u javnom i realnom sektoru na području Varaždinske županije. Prema riječima Nevenke Poljak, regionalne povjerenice SSSH-a, nisu imali dojava da je netko od poslodavaca ometao pripremu i provođene štrajka. Štrajk su podržali i zaposleni u svih dvanaest srednjih škola Varaždinske županije. Zvonimir Lončar, povjerenik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, kaže da ni jedna škola srednja škola od 12 do 14 sati nije radila. Djeca su poslana kućama i nikakvih problema u provođenju štrajka nije bilo. Detaljnije pročitajte ovdje.

I u Zadru i u Šibeniku dana je podrška štrajku solidarnosti. – Bit predloženog zakona jest lakše otpuštanje radnika, a ne olakšava se zapošljavanje. To je gotovo robovski rad, a oslabljuje se i sindikat – rekao je u povodu štrajka zbog Zakona o radu zadarski sindikalist Vedran Uranija. Potporu štrajku solidarnosti dao je i sindikat zadarskih umirovljenika.

U koprivničkoj Obrtničkoj školi štrajkalo je 24 od 91 zaposlenika. Ravnatelj Ratimir Ljubić rekao je da se 70 posto nastave odvijao normalno, a ostali učenici pušteni su kućama. U Podravki d.d. radilo se normalno, ali je podijeljeno oko 2000 naljepnica s natpisom “Štrajk solidarnosti”. Drugim riječima, svi koji su bili solidarni nosili su naljepnice. Štrajkalo se nije ni u Belupu. Na Danici je, pak, s radom prekinulo oko 200 radnika.

Autobusi i tramvaji zaustavili su se na pet minuta i u Osijeku. Vozači Gradskog prijevoza putnika tako su se pridružili štrajku solidarnosti.

Znak solidarnosti

Solidariziranjem su sindikalci našli formulu da provedu neki oblik općeg štrajka, pojam kakav važeći Zakon o radu ne poznaje, za razliku od štrajka solidarnosti. Povede li Sabor sutra raspravu o izmjenama ZOR-a, a po svemu sudeći hoće, na Markovu trgu istodobno će se prosvjedovati, najavili su sindikalni čelnici.

– Ovakav oblik štrajka dosad nije provođen, to je upozoravajući štrajk i priprema za nešto što će uslijediti poslije – kazao je Krešimir Sever dodavši da bi “mudra vlast znala prepoznati znake vremena”. Gostujući u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog rekao je kako očekuju da se nacija probudi, javlja HRT.

– Naši građani pokazuju srčanost i zajedništvo u mnogim humanitarnim akcijama, dok nam istodobno, kad je riječ o ovakvoj vrsti djelovanja, nedostaje društvene solidarnosti. Političke elite ubile su ljude u pojam – kazao je Sever i dodao da će se takve akcije solidarnosti provoditi i ubuduće.

Ozren Matijašević uzvratio je premijeru koji je kazao da “sindikati galame”, da to vrište podaci o 384.000 nezaposlenih i trećini siromašnih građana te pozvao na “ustrajnost do prijevremenih izbora”. Vilim Ribić nazvao je Vladu nesposobnom organizirati društvo.

Hrvatski laburisti podržali štrajk

– “Najuspješnija vlada koju je Hrvatska imala”, kako je samu sebe bez ijednog argumenta proteklog vikenda okrunila trenutačna postava u Banskim dvorima, pokušava donijeti opasni i najštetniji ZOR dosad, bez dogovora sa sindikatima, i njime dodatno dramatično umanjiti prava i dostojanstvo radnika. Radit će se do 60 sati tjedno, uz famoznu preraspodjelu radnog vremena. No, s obzirom na činjenicu da je od 2003. godine više od 83 posto ugovora o radu sklopljeno na određeno vrijeme, radnici neće biti u prilici preraspodijeliti radno vrijeme jer će poslodavac u međuvremenu, nakon što radniku istekne ugovor preko agencije, unajmiti novog radnika kojeg će iskorištavati do krajnjih granica izdržljivosti. I sam je ministar rada poručio da možemo zaboraviti na podjelu na osam sati rada, osam sati odmora i osam sati spavanja – istaknuli su Hrvatski laburisti koji podržavaju štrajk solidarnosti i ujedno traže povlačenje Zakona o radu koji je potpuno ”antiradnički i anticivilizacijski”.

Općem štrajku solidarnosti koje su organizirale sindikalne središnjice, Sindikat novinara Hrvatske pridružio se skupovima solidarnosti koji su održani u podružnicama u vremenu između 12,00 i 12,30 sati. Za te skupove iskorišteno je pravo na polusatnu stanku iz Zakona o radu (članak 52.). Na skupovima solidarnosti u podružnicama, okupljenima su se obratili sindikalni povjerenici i objasnili zbog čega štrajkaju sindikalne središnjice i koje su najspornije odredbe predloženih izmjena. Članovi SNH-a pozvani su također da se odazovu središnjem prosvjednom sindikalnom skupu koji se u srijedu, 26. veljače 2014. godine održava u Zagrebu.

HSS je danas od Vlade zatražio da vladajući odgode predviđenu raspravu o izmjeni Zakona u radu te da se ponovo provedu konzultacije s predstavnicima sindikata i poslodavaca, ali i svih ostalih zainteresiranih strana.

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/opci-strajk-solidarnosti-od-12-do-14-sati-na-markovu-trgu-923182