Arhiva za kategoriju Obavijesti

Prema svemu sudeći, Hrvatska udruga poslodavaca uspjela je u svojoj namjeri da se malim poslodavcima olakša pozicija u novom Zakonu o radu. Prijedlog koji je u dosadašnjim pregovorima Ministarstva rada, poslodavaca i sindikata praktički usuglašen potvrdilo nam je više pregovarača, a to znači da bi mali poslodavci do pet zaposlenih ubuduće mogli otkazivati ugovore o radu bez ikakvog obrazloženja.

Procjenjuje se da u tvrtkama do pet zaposlenih trenutno radi oko 90 tisuća zaposlenih koji bi se mogli naći u toj poziciji. Poslodavci dugo upozoravaju da je dio zemalja EU već omogućio malim poslodavcima da budu izuzetak od pojedinih zakonskih obveza koje se odnose na srednje i velike poslodavce jer je riječ o tvrtkama koje su u najtežoj poziciji na tržištu. Sindikati su se u jednom trenutku podijelili oko tog pitanja, no kako je riječ o zaposlenima koji nisu sindikalno organizirani, to je očito presudilo u konačnom dogovoru.

Više-manje gotovo

Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata danas kreću u novu rundu pregovora o spornim izmjenama Zakona o radu. Pregovori o tri ključna pitanja, neslužbeno doznajemo, više-manje su gotovi. Dok su poslodavci uspjeli olakšati poziciju malih tvrtki, sindikati su, neslužbeno doznajemo, dobili određene ustupke kod njima spornih odredbi: rada preko agencija i mogućnosti izvanrednog produljenja radnog tjedna. Prema posljednjoj usuglašenoj verziji, u ZOR-u bi ostala odredba kojom je rad preko agencija za privremeno zapošljavanje produljen s jedne na najviše tri godine, ali bi radnici koji tako rade imali ista prava kao zaposleni na određeno vrijeme.

Sindikati su, čini se, uspjeli ublažiti i odredbu o produljenju radnog vremena u slučaju neočekivanog povećanja opsega posla.

Do 50 sati tjedno

Poslodavci bi mogli slobodno produljiti radno vrijeme do 50 sati tjedno, a do 60 sati samo ako je to dopušteno u kolektivnom ugovoru. Riječ je popuštanju u odnosu na predložene odredbe prema kojima se radno vrijeme trebalo fleksibilizirati na način da se u određenom razdoblju bez suglasnosti sindikata može raditi i do 56 sati tjedno, odnosno do 60 sati ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom. I prema jednoj i drugoj verziji ukupan broj radnih sati u razdoblju od četiri mjeseca mora se svesti na prosječnih 40 sati tjedno, odnosno 48 sati s prekovremenim satima.

Iako su se dogovorili da tijekom pregovora neće davati izjave, i sindikati i poslodavci prošlih su dana, doduše tek općenito, procjenjivali da su na dobrom putu da se dogovore.

– Značajno smo približili stajališta i vjerujem da ćemo se dogovoriti – poručio je jedan od sindikalaca.

Poslodavci kažu isto.

– Interes svih je da se Zakon o radu donese. Pregovori idu u dobrom smjeru – tvrde u HUP-u.

Tijekom pregovora jedini nije javno istupao ministar rada Mirando Mrsić kojem je očito također stalo do dogovora.

Ostale sporne odredbe

– Ministar Mrsić u svakom slučaju treba sporazum sa socijalnim partnerima jer mu nakon niza loših poteza u predizbornoj kampanji uoči izbora za EU parlament treba i jedan uspjeh – procjenjuje jedan od pregovarača.

Nakon što su usuglasili tri ključna pitanja, pregovarači bi danas trebali otvoriti i sve ostale sporne odredbe iz Zakona o radu.

Tehnički vremena imaju još ovaj i evetualno sljedeći tjedan, nakon čega bi Vlada u Hrvatski sabor trebala uputiti dogovorene amandmane uoči drugog saborskog čitanja Zakona o radu.

Poslodavci bi preispitivali i štrajk

Pregovarači bi ovaj tjedan trebali otvoriti i ostale odredbe iz Zakona o radu koje su sporne sindikatima ili poslodavcima.

– Praktički je sve još na stolu i dok ne zaključimo pregovore, ništa nije gotovo – kaže jedan od pregovarača.

Najvažnije izmjene koje bi se u skladu s tim mogle “češljati” jest smanjenje maksimalne visine naknade štete sa 18 na 8 plaća u slučaju sudskog raskida ugovora o radu, produljenje roka zastare prava iz radnih odnosa s tri na pet godina te ukidanje apsolutne zaštite trudnicama.

Naime, omogućen je prestanak radnog odnosa radnicima koji koriste rodiljna i roditeljska prava u slučaju smrti poslodavca, zatvaranja obrta ili tvrtke ili likvidacije.

Do sada poslodavac nije mogao zatvoriti tvrtku dok god je imao trudnicu.

Novost je i da bolovanje prekida otkazni rok, ali je trajanje otkaznog roka ograničeno na šest mjeseci i u slučaju bolovanja.

Poslodavci bi pak mogli otvoriti pitanje štrajka budući da se po novom štrajk može pokrenuti i za jedan dan kašnjenja plaće.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/zakon-o-radu–za-90-tisuca-zaposlenih-otkazi-bez-objasnjenja/1180476/

Bruxelles, 6. travnja 2014. – Oko 50 000 prosvjednika, među kojima i 50 iz SSSH, odazvalo se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC) na europske sindikalne demonstracije što ih je organizirala ta krovna europska sindikalna organizacija, sa statusom reprezentativnog socijalnog partnera na razini Europske unije, 4. travnja u Bruxellesu. Krećući se srcem Europske unije, ulicama u kojima su smještene institucije Europske unije, poslali su jasnu poruku kako traže socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih plaća. Poručivali su: Više solidarnosti! Ljudi, a ne profit!

Više od 26 milijuna Europljana nema posao što je 10 milijuna ljudi više nego 2008. godine. Čak 7,5 milijuna mladih nema posao i ne obrazuje se. Politika štednje koju nude europski dužnosnici ne djeluje i samo će pogoršati ionako već teško ekonomsku i socijalnu situaciju u Europi. Stoga i ne čudi prisutnost brojnih mladih ljudi koji su putem transparenata koje su nosili poručivali kako bez njih nema ni budućnosti. Bilo je i onih koji su na pitanje o rješenju situacije odgovarali: Revolucija!

Za razliku od „kulturnih“ prosvjeda kojima svjedočimo u Hrvatskoj ove su europske bile izuzetno radikalne. Unatoč planu i uputama koje su dobili svi sudionici demonstracija, plan nije zaživio. Uz glasne povike i zvukove zviždaljki, ulicama Bruxellesa odzvanjale su detonacije izazvane brojnim pirotehničkim sredstvima. Bacani su među prosvjednike, pa je bilo i ozlijeđenih. Uključio se i alarm američkog veleposlanstva nakon bačenog pirotehničkog sredstva u dvorište. Gorjele su vreće sa smećem ispred zgrada. Došlo je i do sukoba s policijom koja je u jednome trenutku intervenirala vodenim topovima.

No za razliku od hrvatske policije koja metalnim ogradama i masom specijalaca osigurava maleni prostor između zgrada Hrvatskoga sabora i Vlade RH na zagrebačkome Markovu trgu, belgijska policija bila je tek prisutna u sporednim ulicama. Cilj demonstracija – Avenue de la Joyeuse Entree (Parc Cinquantenaire) na kojemu su se okupljenima obratili predstavnici ETUC-a i njegovih članica, među kojima i predsjednik SSSH Mladen Novosel, bio je prepušten prosvjednicima. Policijske snage nisu bile vidljive, tek redari organizatora europskih demonstracija.

Više o temi:

http://www.sssh.hr/hr/vise/medunarodne-aktivnosti-73/euro-demonstracije-etuc-a-1078

Iz medija:

http://www.vecernji.hr/hrvatska/vise-od-40000-prosvjednika-u-bruxellesu-protiv-mjera-stednja-930892

http://www.index.hr/vijesti/clanak/veliki-prosvjed-protiv-stednje-u-srcu-eu-u-sukobu-s-policijom-ozlijedjeno-barem-27-osoba/737853.aspx

http://danas.net.hr/svijet/na-prosvjedu-u-bruxellesu-lete-molotovljevi-kokteli-ima-i-ozlijedjenih

http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/

http://www.rtl.hr/rtl-sada/magazini/rtl-danas/47555/

http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/119545-video-bruxelles-gori-sindikalisti-bacali-kamenje-policija-uzvratila-suzavcem-i-vodenim-topovima.html

Komentar Bernadette Segol, glavne tajnice ETUC-a:

http://www.etuc.org/press/comments-brussels-euro-demonstration-04042014-newpathdemo

Demonstracije u slikama:

https://www.flickr.com/photos/etuc-ces/sets/72157642489103744

Podrška prosvjedu:

http://www.sdlsn.hr

(HRT) Nakon jučerašnjeg višesatnog sastanka socijalnih partnera u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava nije postignut dogovor o izmjenama Zakona o radu (ZOR), pa se pregovori nastavljaju i danas, a možda će se produljiti i na idući tjedan. Sporne odredbe su one o radnom vremenu, otkazu i radu preko agencija za zapošljavanje.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić nakon jučerašnjeg sastanka izjavio je novinarima da se pregovori nastavljaju te da vjeruje kako će se pronaći pravo rješenje za hrvatsko tržište rada. Razgovaramo o paketu i nizu mjera koje bi trebalo promijeniti u novom ZOR-u tako da o pojedinostima ne možemo govoriti dok ne izađemo sa zajedničkim prijedlogom, rekao je Majetić. Upitan kada bi pregovori mogli završiti, Majetić kaže kako očekuje da bi u idućih deset dana ZOR mogao biti spreman za drugo čitanje.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel naveo je da su pregovarači donekle približili stajališta. Ne možemo još izlaziti s detaljima u čemu smo se približili, kao ni o onome zbog čega ćemo se možda razići. Govorimo o paketu i ako bude mogućnosti bit će zajednički usuglašen, uz mogućnost da ona strana koja ga ne želi prihvatiti to i kaže, rekao je. Upitan odustaju li sindikati od dijela svojih zahtjeva, Novosel je rekao da su spremni na kompromis, budući da se žele dogovoriti. Sindikati su spremni na odstupanja, ali ne pod bilo kojim uvjetima, naglasio je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako su do sada za neka sporna pitanja u ZOR-u našli kompromisna rješenja, a u nekima još uvijek ne. No nema konsenzusa pod svaku cijenu, niti ćemo prodati interese radnika kako bismo postigli dogovor i da bi politika bila zadovoljna, istaknuo je Sever.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/nastavljaju_se_pregovori_o_zor-u_7335/

Zagreb, 2. travnja 2014. – Europska konfederacija sindikata (ETUC) organizira 4. travnja u Bruxellesu euro-demonstracije na kojima će sudjelovati i SSSH. Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije, mnoge se političke odluke od ključne važnosti za budućnost građana Hrvatske donose u europskim institucijama u Bruxellesu, ali članstvo znači i nametanje odgovornosti aktivnog sudjelovanja u europskim institucijama i političkim procesima. Dakle, o sudbini hrvatskih radnika odlučuje se u Zagrebu i u Bruxellesu.

Ovogodišnje demonstracije dio su ETUC-ove kampanje „Novi put za Europu – borba za investicije, kvalitetna radna mjesta i jednakost“, te zahtjeva za socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih plaća. Također se odvijaju u kontekstu skorih izbora za Europski parlament, na kojima ETUC poziva sve građane da glasaju za kandidate koji se zalažu za promjenu načina na koji EU trenutno funkcionira, odnosno za alternativnu viziju Europe, koja će raditi u interesu europskih građana i njihovih prava, te poticati socijalni napretak i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

O temi su na današnjoj konferenciji za novinare u Radničkome domu govorili predsjednik SSSH Mladen Novosel i savjetnik SSSH za socijalnu politiku, europska pitanja i projekte Darko Šeperić.

Kampanja „Novi put za Europu“

Pet godina nakon početka krize, europski građani i dalje pate od ekonomske i socijalne nesigurnosti, a nezaposlenost te širenje prekarnog rada, nejednakosti i siromaštva uništavaju mnoge živote. Inzistiranje na politikama štednje i fiskalne konsolidacije dodatno pogoršava ovu situaciju, a socijalni pokazatelji (siromaštvo, nejednakost, nesigurnost zaposlenja, razina plaća) uz većini članica EU i dalje se pogoršavaju.

ETUC smatra da borba protiv ekonomske stagnacije i za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta mora predstavljati najvažniji i najhitniji prioritet europskih lidera, te da Europska unija, ukoliko promijeni smjer svojih politika, ima potencijal da prevlada krizu.

„Novi put za Europu“ je plan ETUC-a za investicije, održivi razvoj i kvalitetna radna mjesta, čiji bi temelj trebalo predstavljati investiranje 2% BDP-a godišnje, tijekom idućih 10 godina. Investicije treba usmjeriti u izgradnju snažne industrijske baze europske ekonomije, kvalitetne javne usluge, učinkovite sustave javne uprave, socijalnu državu, obrazovanje i istraživanje. Investicijski plan mogao bi se financirati kroz postojeće mehanizme (Europska investicijska banka, neiskorištena sredstva europskih fondova), te izdavanjem „euro-obveznica“.

Visokih 1.000 milijardi eura potrošeno je da se spasi financijski sektor. Visokih 1.000 milijardi eura javnog novca izgubi se svake godine uslijed porezne evazije i prijevare. Stoga je vrijeme da se potroši 250 milijardi eura na kvalitetna radna mjesta i budućnost europskih građana – takav investicijski plan mogao bi rezultirati s do 11 milijuna novih radnih mjesta.

Cilj tih investicija mora biti:

• povećanje blagostanja i dovoljan broj dostojanstvenih, kvalitetnih radnih mjesta u budućnosti, posebno za mlade,
• održivi ekonomski razvoj i socijalna kohezija europskih društava, s primjerenim odgovorom na ekološke, socijalne i demografske izazove,
• jasna i demokratski određena pravila za reguliranje tržišta i usmjeravanje investicija u inovativne, socijalno i okolišno odgovorne projekte
• generiranje poreznih prihoda koji će omogućiti pružanje javnih usluga, snižavanje javnog duga i borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Osim toga, trenutno međusobno nadmetanje država članica u snižavanju cijene rada (u ime konkurentnosti) treba zamijeniti jačom međusobnom suradnjom na:

• suzbijanju porezne evazije i prijevare, kroz snažnije dijeljenje informacija i suradnju poreznih uprava i ujednačavanje poreza na korporativnu dobit,
• reformi financijskih tržišta,
• jačanju kvalitete i dostupnosti javnih usluga,
• promicanju i jačanju socijalnog dijaloga, kolektivnog pregovaranja i radničkog su-odlučivanja, posebno u pogledu procesa vezanih uz ekonomsko upravljanje na europskoj razini, obrazovanje i reforme tržišta rada,
• promicanju, poštivanju i jačanju europskih socijalnih standarda u cilju borbe protiv prekarnih uvjeta rada

Napad na radna i socijalna prava

Kao „odgovor“ na krizu, Europska unija razvila je novi sustav „ekonomskog upravljanja“, koji se temelji na kontroli i uvjetovanju nacionalnih proračuna te ekonomskih i socijalnih politika, i to kroz europski semestar, specifične preporuke za pojedine države članice i sankcije za države koje se dobivenih preporuka ne pridržavaju (od blokiranja sredstava iz fondova EU, do izravnih uplata kazni u proračun EU).

Iako je u formalnom smislu proveden kroz niz pravnih dokumenata (Fiskalni sporazum, Euro-plus pakt, nekoliko direktiva i uredbi), legitimitet je ovih mehanizama upitan, i zbog toga što osnivački ugovor jasno definiraju da EU nema izravnih ovlasti na području radnih i industrijskih odnosa te socijalne politike, a i zbog toga što se odluke u ovim pitanjima donose mimo demokratskih procedura i demokratski izabranih institucija.

U preporukama pojedinim državama članicama (uključujući i neke koje nisu koristile posebne mehanizme financijske pomoći, poput npr. Belgije) Europska komisija izravno je intervenirala u sustave industrijskih odnosa, zahtijevajući decentralizaciju sustava kolektivnog pregovaranja, snižavanje zakonski definirane minimalne plaće i sl. Poseban je problem što glavnu riječ u ovim, radnim i socijalnim pitanjima, na europskoj razini više nemaju ministri rada i socijalne politike, nego ministri financija i gospodarstva.

Osim toga, postavlja se pitanje zbog čega socijalni indikatori (stopa nezaposlenosti, stopa siromaštva) ne bi imali jednaku, ako ne i veću, važnost od fiskalnih i monetarnih indikatora (deficit, stopa inflacije), koji ionako imaju smisla samo u mjeri u kojoj utječu na opće blagostanje i socijalnu koheziju. Zbog čega Europska unija ne bi poduzimala mjere npr. protiv država koje imaju „prekomjernu stopu nezaposlenosti“, umjesto samo protiv onih koje imaju „prekomjerni proračunski deficit“?

Hrvatska i hrvatski sindikati u Europskoj uniji

Nakon više od desetljeća pristupnog procesa, 1. srpnja 2013. g. Hrvatska je postala punopravnom članicom Europske unije. SSSH je od 2004. g. punopravni član Europske konfederacije sindikata (EKS/ETUC), te nastoji aktivno sudjelovati u sindikalnim aktivnostima i borbi za pravedniju, socijalno naprednu Europu u kojoj će životni standard građana, socijalna prava, jednakost i solidarnost imati prioritet pred zahtjevima i ideologijom međunarodnih financijskih institucija i tržišta.

Kroz različita tijela i institucionalne mehanizme Europske unije koji predviđaju sudjelovanje socijalnih partnera sudjelujemo u socijalnom dijalogu na europskoj razini, ali jednako tako, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini, u borbi za vrijednosti i ciljeve koje zastupamo koristimo i legalne i legitimne metode pritiska – industrijske akcije i prosvjede.

U uvjetima kada međunarodne, nadnacionalne institucije u sve većoj mjeri donose odluke koje utječu na naše svakodnevne živote, a tržišta kapitala posve su liberalizirana i globalizirana, od ključne je važnosti jačanje demokratskog javnog prostora na razini Europske unije, uključujući i jačanje sposobnosti građanske, i sindikalne, mobilizacije.

Euro-demonstracije ETUC-a

ETUC redovno organizira sindikalne proteste na europskoj razini (euro-demonstracije) od 1997. godine, obično uoči važnih sjednica Vijeća ili Parlamenta, u Bruxellesu ili zemlji koja trenutno predsjedava Unijom. Pritom se ne radi samo o simboličnim akcijama, već o sredstvu pritiska koje daje i konkretne rezultate, npr:

• samo dan nakon euro-demonstracija održanih 13.12.2001. g. u Bruxellesu (oko 100.000 sudionika), kojima je ETUC pokazao svoj mobilizacijski kapacitet, Europsko je vijeće odlučilo dodijeliti tri mjesta socijalnim partnerima na Konvenciji o budućnosti Europe (koja je radila na prijedlogu Ugovora o Ustavu za Europu),
• nakon lobiranja i suradnje ETUC-a sa zastupnicima u Europskom parlamentu, koje je bilo popraćeno euro-demonstracijama održanima 14. veljače 2006 g. u Strasbourgu, Europski je parlament izglasao značajne dopune i poboljšanja originalnog prijedloga Direktive o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EZ), kojima su bolje zaštićena radnička prava i interesi europskih potrošača

Europske demonstracije pokazuju snagu europskog sindikalnog pokreta, i sposobnost Europske konfederacije sindikata da na europskoj razini govori jednim glasom u ime 60 milijuna radnika koje predstavljaju sindikati članovi ETUC-a.

Europska konfederacija sindikata (ETUC), osnovana 1973. g., krovna je europska sindikalna organizacija, sa statusom reprezentativnog socijalnog partnera na razini EU, koja predstavlja 85 sindikalnih središnjica iz 36 europskih zemalja s više od 60 milijuna članova.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/medunarodne-aktivnosti-73/euro-demonstracije-etuc-a-1078

Izvor: HINA

ZAGREB, 2. travnja 2014.(Hina), Nakon runde pregovora socijalnih partnera o prijedlogu Zakona o radu (ZOR) predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ocijenio je da su “značajno približena stajališta” oko najspornijih točaka, a s obzirom da je ostao dobar dio zakona koji još nisu uspjeli raspraviti, pregovori će se nastaviti u ponedjeljak.

Tada će se razgovarati oko svih ostalih odredbi novog ZOR-a na koje sindikati imaju primjedbe, najavio je Novosel i ponovio da sukladno dogovoru socijalni partneri neće iznositi svoja stajališta u javnost dok se ne prođe cijeli ZOR. Odgovarajući na novinarski upit o sindikalnoj slozi u vezi spornih izmjena ZOR-a, Novosel je rekao da su sindikati uvijek složni kad je najpotrebnije, ali je nemoguće da konstantno imaju potpuno identično mišljenje.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je pak kako je iznenađen i pomalo razočaran time što nije dopušteno da različito mišljenje NHS-a o jednom članku ZOR-a uđe u bilješku sa sastanka, pa je zbog toga nije ni potpisao. Upitan što ako se o tome ne usuglasi do kraja pregovora, Sever je rekao da NHS-u nitko ne može zapriječiti sudjelovanje u pregovorima jer su reprezentativna sindikalna središnjica. Neprihvatljivo nam je da se stvari postavljaju u paketu “uzmi ili ostavi”, a pogotovo da ne može ući u bilješku da se s nečime nismo suglasili, smatra Sever.

Na upit hoće li to što su se pojavili “neki novi momenti koji ranije nisu bili dogovoreni” produljiti i otežati pregovore, Sever je odgovorio da će se razgovori o spornim točkama nastaviti. “Poglačana” je velika većina onoga što je za sada dogovoreno, uz jedan novouvedeni sporni članak koji NHS ne može prihvatiti. Nastavljamo s pregovorima i nismo nikad nastupali s “figama u džepovima”, ali smo uvijek jasno rekli da preko nekih stvari ne možemo prelaziti, rekao je Sever. Imamo pravo na takvo stajalište i branit ćemo ga argumentima, ne optužujući nekoga jer je postupio drugačije. Svako zastupa svoju organizaciju, ali prije svega svi zastupamo radnike u Hrvatskoj, poručio je Sever.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ocijenio je da su pregovarači približili stajališta. Od ponedjeljka će u intenzivnom radu provjeravati prijedlog ZOR-a koji je prošao prvo saborsko čitanje, a eventualno nezadovoljstvo s pojedinim institutima na pregovaračkom stolu će izraziti i sindikati i poslodavci. Želim vjerovati da ćemo se odgovorno ponašati s obzirom na trenutak u kojem je hrvatskog gospodarstvo i da nećemo zbog partikularnih interesa onemogućiti normalne uvjete egzistiranja gospodarstva, rekao je Matijašević. Komentar dosadašnjeg tijeka pregovora nije bilo moguće dobiti od predstavnika Ministarstva rada niti poslodavaca.

Izvor: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/News.aspx?id=18098