Arhiva za kategoriju Obavijesti
06.08.2014. – Rad na određeno može trajati neodređeno dugo, a otpremnine – nema (preuzeto s Vecernji.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 7. kolovoza 2014.
Devet od deset ugovora o radu koji su u posljednja dva desetljeća nuđeni domaćim radnicima imali su klauzulu o privremenosti i zaključivani su na određeno vrijeme, na nekoliko mjeseci do najviše tri godine.
U posljednjim dvjema izmjenama Zakona o radu najveće promjene vezane su upravo uz režim zapošljavanja na određeno. Prema slovu zakona, prvi ugovor na određeno ne mora sadržavati razdoblje na koje se zaključuje već opravdane razloge zbog kojih se radnik zapošljava na određeno. Razlozi mogu potrebu za takvim radom odrediti na pet, deset ili petnaest godina, a tek kad istekne prvi ugovor, ostali ne mogu trajati dulje od tri godine. Može se očekivati da će uz takvo zakonsko rješenje rad na određeno postati pravilo za većinu, osim za rijetke deficitarne profesije, pogotovu zato što se tako može izbjeći isplata otpremnine.
Nema otpremnine
Marija Zuber, savjetnica u časopisu Računovodstvo i financije i kolumnistica Lidera, navodi da radnici na određeno imaju pravo na otpremninu samo ako im poslodavac otkaže ugovor na određeno vrijeme prije isteka roka na koji je zaključen, a može ga otkazati samo ako je u tom ugovoru predviđena mogućnost otkazivanja. – To znači da rad na određeno vrijeme, koliko god dugo radnik radio kod istog poslodavca, završava bez isplate otpremnine – zaključuje Marija Zuber.
Velik je to dobitak za poslodavce, koji su kritizirali najnovije zakonske promjene kao nedovoljne. A poslodavci su njima dobili mogućnost da svoje radnike ustupaju povezanim poduzećima kod kuće ili u inozemstvu, nemaju više obavezu izrađivati program zbrinjavanja tehnološkog viška pa od trenutka najave do otkaza višku radnika ne mora proći više od 38 dana. Osam dana treba im za savjetovanje s radničkim vijećem, a 30 da infomiraju Zavod za zapošljavanje. Radnicima je pak dano pravo na štrajk već nakon prvog dana kašnjenja plaće i rok od pet godina u kojemu mogu sudski potraživati materijalna prava.
Novosti – Kolektivni ugovor može produljiti radni tjedan na 60 sati
1. Omogućuje se privremeno ustupanje radnika između poduzeća koja imaju istog vlasnika na najdulje šest mjeseci u zemlji i dvije godine u inozemstvu.
2. Rad na određeno vrijeme nije vremenski ograničen. Ograničeni su samo drugi i svaki sljedeći ugovor na najdulje tri godine. No, ugovor na određeno može trajati neograničeno jer je uvjet završetak posla.
3. Razdoblje na koje se radnik zaposlen u Agenciji za privremeno zapošljavanje može ustupiti korisniku za obavljanje istih poslova produljuje se sa 1 na 3 godine.
4. U razdoblju kad nisu ustupljeni, radnicima plaća u visini prosječne plaće koju su primali zadnja tri mjeseca, ali kolektivni ugovor između agencije i sindikata može odrediti i drukčije.
5. Radni tjedan ostaje 40 sati, a uvodi se mogućnost dopunskog rada na jednokratnim povremenim poslovima do 8 sati tjedno i 180 sati godišnje radnicima koji na punom radnom vremenu.
6. Uvodi se obveza poslodavca da radniku pismeno nalaže prekovremeni rad. Tjedno radnik ne može raditi više od 50 sati, ali ukupan fond sati koji radnik smije odraditi u uzastopna četiri mjeseca ne može biti veći od 48 sati tjedno.
7. Tjedni rad moguće je povećati do 60 sati isključivo kolektivnim ugovorom, a njime se može povećati razdoblje u kojem se prati ukupan fond sati rada s četiri na šest mjeseci.
8. Otkazni rokovi se nisu mijenjali, ali drukčiji je režim za vrijeme bolovanja. Otkazni rok ne teče za radnika koji je na bolovanju, ali radni odnos prestaje istekom šest mjeseci od odluke o otkazu ugovora o radu. Otkazni rok ne teče tijekom trudnoće, dok se koristite pravima po osnovi roditeljstva te bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i za obnašanja dužnosti i prava u obrani.
9. Ukida se obveza poslodavca da izrađuje program zbrinjavanja viška radnika i pojednostavnjuje se i skraćuje procedura s dosadašnjih 60 dana za davanje otkaza ugovora o radu na 38 dana za prestanak radnog odnosa.
10. Produljen je zastarni rok za radnička potraživanja sa 3 godine na 5 godina. Omogućuje se pravo na štrajk zbog neisplate plaće odmah po dospijeću plaće, a ne više u roku 30 dana od dana dospijeća.
28.07.2014. – Potpisan 7. Aneks KU za HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 28. srpnja 2014.
25.07.2014. – Sindikati uputili prijedlog izmjena i dopuna Strategije prometnog razvitka Hrvatske
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 25. srpnja 2014.
Na sastanku svih sindikata koji djeluju u društvima nastalih podjelom HŽ-a i predstavnika Saveza za željeznicu ,održanom 24.07.2014. godine utvrđen je tekst konačnih sindikalnih prijedloga izmjena i dopuna Strategije prometnog razvitka RH koji je i upućen u resorno ministarstvo.
Ovdje možete pogledati tekst predloženih izmjena i dopuna Strategije.
09.07.2014. – Očitovanje sindikalnih središnjica na prijedlog Zakona o radu upućen saborskim zastupnicama i zastupnicima
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 9. srpnja 2014.
30.06.2014. – Počela javna rasprava za nacrt Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće Strateške procjene utjecaja na okoliš (preuzeto s MPPI.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 2. srpnja 2014.
ZAGREB, 26.06.2014.
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je predstavljen nacrt Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće Strateške procjene utjecaja na okoliš, a nacrti oba dokumenta bit će od danas, 26. lipnja, objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva i zainteresiranoj javnosti dostupni za davanje mišljenja.
Na današnjoj konferenciji na kojoj su sudjelovali ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, zamjenik ministra Zdenko Antešić, pomoćnik ministra za infrastrukturu i fondove EU Marko Lončarević te načelnica Sektora za fondove EU Dubravka Đurkan Horvat pojašnjeno je kako je riječ o dokumentu temeljem kojega će, kada ga u rujnu usvoji Vlada, među ostalim, biti omogućeno apliciranje prometnih projekata za povlačenje sredstva iz fondova Europske unije, koji su već u izradi i zreloj fazi pripreme.
Sve države članice Europske unije su, naime, dovršile, ili upravo dovršavaju svoje strateške dokumente prometnog razvoja budući se na razini EU događa do sada najtemeljitija reforma infrastrukturnih i prometnih politika. Ona ima za cilj postojeću rascjepkanu mrežu europskih prometnica, željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova, povezati u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans – European Network – Transport ili TEN-T).
Republika Hrvatska, kao nova država članica, također mora definirati svoju nacionalnu Strategiju prometnog razvoja u skladu i s obvezama koje nosi članstvo u EU, ali i u skladu sa svojim položajem na Osnovnoj prometnoj mreži (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor), Sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a, te povezanosti s pan-europskim koridorima (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor) i u smjeru vlastitih potreba prometnog razvoja te pružanja prometnih usluga na tržištu za naredno razdoblje od 15 godina.
Nacrt Strategije prometnog razvoja koji ulazi u javnu raspravu, dokument je na kojem će se intenzivno raditi tijekom naredne dvije godine, budući je u tijeku i izrada Nacionalnog Prometnog modela. Naime, nikada se ranije u Republici Hrvatskoj nisu prikupljali svi relevantni podaci i informacije o prometu kao baza za analizu stanja te kao polazište za predviđanje donošenje odluka o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, definiranju i povezivanju prometnih regija te pružanju svih ostalih usluga u prometu sukladno potrebama stanovništva i tehnološkom razvoju.
Za izradu Prometnog modela trebat će dvije godine te će se 2016., temeljem prometnih podataka koje će dati Prometni model, pristupiti modificiranju Strategije prometnog razvoja i ona će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.
No, unatoč nedostatku svih relevantnih prometnih podataka, s izradom Strategije krenulo se s dosadašnjim podacima i na osnovu postojećih potreba, jer ona sadrži projekte za koje danas znamo da ih je nužno realizirati u narednom razdoblju od dvije godine te povući sredstava iz EU fondova. Primjerice, obnova željezničke pruge Dugo Selo-Križevci koja se nalazi na Mediteranskom koridoru, zatim gradnja terminala i piste Zračne luke Dubrovnik, ali i niz drugih projekata u riječnom prometu poput izgradnje terminala za opasne terete u Slavonskom Brodu.
Strategija u mjerama koje postavlja obuhvaća cijelo financijsko razdoblje 2014.-2020., u kojem imamo mogućnost aplicirati za projekte u prometnom sektoru u ukupnom iznosu do 1,3 milijarde eura, a računajući i na dodatne financijske instrumente poput Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u kojem je samo za promet za RH rezervirano 456 milijuna eura, koje moramo iskoristiti u naredne tri godine.
Izrada Strategije sufinancirana je sredstvima EU iz Operativnog programa Promet 2007-2013., usklađena je s metodologijom Europske komisije i temelji se na “bottom-up” principu te provodi u nekoliko faza:
1. Ministarstvo je osnovalo šest sektorskih radnih grupa za sektore željeznica, cesta, zrakoplovstva, pomorstva, unutarnje plovidbe te javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti kako bi izradili koncepte sektorskih prometnih strategija;
2. Sektorske prometne strategije objedinjene su u jedinstven i integriran dokument Strategije prometnog razvoja RH koji će omogućiti sufinanciranje projekata EU sredstvima prije kraja 2014.;
3. Trenutno je dokument u fazi upućivanja na javnu raspravu, a zatim će u rujnu 2014. biti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje;
4. Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH je započela paralelno s izradom Strategije;
5. Nacionalni prometni model, koji se po prvi puta, i to od svibnja ove godine izrađuje u Republici Hrvatskoj, bit će baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora. Njegova izrada trajat će dvije godine, a obuhvatit će aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provođenje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konačno izradu nacionalnog prometnog modela.
6. Na temelju prometnih podataka koji nedostaju, a koje će dati Prometni model, pristupit će se reviziji Strategije prometnog razvoja. S unesenim izmjenama Strategija će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.
Vizija nove Strategije prometnog razvoja unapređenje je gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske intermodalnim, održivim, djelotvornim i sigurnim prometnim sustavom. Misija joj je unapređenje prometnog sustava Republike Hrvatske osiguravanjem adekvatnih resursa u cilju stvaranja socijalno, gospodarski i ekološki održive, djelotvorne i kvalitetne infrastrukture i usluga do 2030. godine.
Ono što je reformski u novoj Strategiji jest nov proces strateškog planiranja, tako nova Strategija Republiku Hrvatsku sagledava u novoj ulozi države članice Europske unije, što je definirano i općim ciljem Strategije prometnog razvoja, a to je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske i proizlazi iz 6 strateških multimodalnih ciljeva, 28 posebnih multimodalnih ciljeva (sastavnica osnovnih 6 ciljeva) i 180 sektorskih mjera za postizanje svih ciljeva strategije.
Osim toga, Strategija ima novi pogled i na strateško planiranje koje poima prometni koncept u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga u RH.
Novina je i uvođenje novog sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti na nacionalnom nivou, u smislu zakonodavstva koje regulira i potiče javni prijevoz putnika te Ministarstva kao koordinatora, koji podupire i strateškim dokumentom osigurava podlogu za EU sufinanciranje projekata iz ovog sektora, koji je u domeni lokalne i regionalne samouprave. Strategija također definira pet funkcionalnih regija koje se promatraju na osnovi prometne potražnje.
Izrada Strategije prometnog razvoja ugovorena je 10. lipnja 2013 s IDOM Ingenieria y Consultoria S.A u konzorciju s OTP Hungaro projekt, na vrijednosti od 331.900,00 eura, a Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH s PLANET S.A. 09. kolovoza 2013. na vrijednost od 95.051,00 eura.
Izrada Prometnog modela ugovorena je 28. ožujka 2014. s PTV Transport Consult GmbH na vrijednost od 1.027.000,00 eura, a u konzorciju su i Građevinski fakultet Zagreb, Institut Ivo Pilar i tvrtka Promel projekt d.o.o.
Link na na javnu raspravu: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8843
-
Pretražujete arhivu za kategoriju: Obavijesti category.
Brze poveznice
Pogodnosti
