Arhiva za kategoriju Obavijesti

Namjena kreditnog zaduženja vrijednosti 250.000.000,00 kuna u protuvrijednosti eura je financiranje zbrinjavanja viška zaposlenih društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i ovisnih društava, sukladno Programu restrukturiranja HŽ Infrastrukture d.o.o. i Planu poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Predmetno kreditno zaduženje predviđeno je Rebalansom plana poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2014. godinu, iz rujna 2014. godine.

U razdoblju od 2011. godine do lipnja 2014. godine, uz isplatu poticajnih otpremnina, broj se zaposlenih u društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. i ovisnim društvima smanjio za 1.397. Poticajne otpremnine su isplaćene za 1.102 radnika u iznosu od 200.751.464,37 kuna, a za isplatu otpremnina preostalih 295 radnika potrebno je izdvojiti još 57.324.827,17 kuna, što ukupno iznosi 258.076.291,54 kuna. Programom restrukturiranja nije predviđeno financiranje otpremnina iz Državnog proračuna, nego iz kredita. Osim toga Europska banka za obnovu i razvoj kao opravdane troškove priznaje samo iznose neto otpremnina, dok sve ostale troškove doprinosa, poreza i prireza društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. planira financirati predmetnim kreditnim zaduženjem. Obzirom na usporeni proces kreditnog zaduženja za zbrinjavanje viška zaposlenih društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. je iz vlastitih izvora, na teret nepodmirivanja obveza prema dobavljačima, isplatila poticajne otpremnine za 1.102 radnika .Sukladno Planu poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2018., od 1. srpnja 2014. godine do 31. prosinca 2018. godine planiranje odlazak 495 radnika uz isplatu poticajnih otpremnina. Zaključno, predmetnim kreditom u iznosu 250.000.000,00 kuna financirao bi se iznos koje je društvo HŽ Infrastruktura do sada isplatilo za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine, koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

Odluka o davanju suglasnosti društvu HZ Infrastruktura d.o.o. za kreditno zaduženje kod zajednice ponuditelja radi financiranja zbrinjavanja viška zaposlenih

Pokrenuta je rasprava o novom reguliranju beneficiranog staža kojim će se uvesti profesionalne mirovine za 80.000 radnika.

Ministarstvo rada pokrenulo je javnu raspravu o novom reguliranju beneficiranog staža kojim će se uvesti profesionalne mirovine za 80.000 radnika. Tekst novog zakonskog rješenja očekuje se u proljeće i na njemu se radi sa stručnjacima i socijalnim partnerima.

Ministar Mirando Mrsić kaže da Vlada neće ukidati beneficirani staž, ali ga želi modernizirati. Zakon bi definirao jasna načela po kojima će se određivati ima li neko zanimanje pravo na beneficirani staž, ovisno o složenosti posla, štetnosti za zdravlje te životnoj dobi.

Balerine, primjerice, u mnogim državama odlaze u profesionalnu mirovinu sa 42 godine (muškarci 45), pa je ta dob u dosadašnjim razgovorima spomenuta i kao granica za odlazak u mirovinu i kod nas. Profesionalna bi mirovina u određenom postotku bila vezana uz petogodišnji prosjek plaće, a zakon će za svaku profesiju definirati životnu dob za profesionalno umirovljenje i minimalni staž koji je potreban na tom poslu da bi se ostvarila profesionalna mirovina. Jedni će uvjeti tako vrijediti za balerine, drugi za vojnike, treći za vatrogasce… Za svako će se zanimanje formirati posebno vijeće s predstavnicima radnika, države, stručnjaka iz zaštite na radu te medicine rada.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2016., uz prijelazni period od deset godina u kojemu će radnici na koje se zakon odnosi moći birati  hoće li se na njih primjenjivati postojeće ili novo zakonsko rješenje.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/uvode-se-profesionalne-mirovine-za-80000-radnika-284359

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, održan je osmi po redu Forum Intermodalnog promotivnog centra pod nazivom „Transformacija prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom u globalno intermodalno čvorište“.

Forum je otvorila predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture i predsjednica IPC-a Renata Suša koja je tom prilikom čestitala desetu obljetnicu rada Intermodalnog promotivnog centra koji je postao svojevrsni brand u području intermodalnog prijevoza, te istaknula ciljeve Europske unije da do 2030. godine na željeznicu prijeđe 30 posto prijevoza, a do 2050. godine 50 posto.

U uvodnom dijelu Foruma okupljenima se pozdravnim govorom obratio i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić: „Upućujem riječi pohvale Intermodalnom promotivnom centru Dunav – Jadran na organizaciji Foruma, te zahvalu svim stručnjacima i entuzijastima koji su već davno prepoznali potrebu unaprjeđenja intermodalnog prijevoza na jadransko- podunavskom prostoru, te što svojim djelovanjem kroz različite aktivnosti nastoje promovirati ekološki povoljniji, sigurniji i tehnološki i energetski učinkovitiji promet Republike Hrvatske“.

Istaknuo je da je Europska unija u proteklom razdoblju donijela čitav niz propisa kojima se nastoji potaknuti razvoj prometne mreže Europe, među ostalim i novu Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, a kojom je predviđena nova podjela prometnih pravaca i to na Mediteranski koridor, Baltičko – jadranski koridor, koridor Rajna – Dunav i budući Jadransko – jonski koridor. Nadalje, ponovio je da Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 na raspolaganju stoji čak milijardu i 800 milijuna EUR, od čega milijardu i 300 milijuna eura u strukturnim i Kohezijskom fondu, dok je u dijelu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Instrument) u iduće tri godine RH na raspolaganju 456 milijuna eura.

Obraćajući se okupljenima, izaslanik Predsjednika RH i predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo Boris Cota izjavio je da je realizacija projekta intermodalnog prijevoza nužna zbog specifičnog geografskog položaja RH između Dunava i Jadranskog mora što su svakako naše prednosti. Isto tako, naglasio je da su potrebna dodatna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture, posebice u ona područja koja su dosada bila nezasluženo zapostavljena, poput željezničkog prometa i unutarnjih vodnih putova.

Skupu se obratio i začetnik Internacionalnog promotivnog centra Dunav – Jadran, mr.sc. Dragutin Šubat i glavni tajnik IPC-a evocirajući kako je prometna struka još prije nekoliko desetljeća o transformaciji prometnog sustava u intermodalni prijevoz promišljala na dobar način i utirala pravce rqazvoja na koje su se ogledale i druge države. Danas je Europskqa unija potpuno okrenuta razvoju sustava intermofdalnog prijevoza preferirajući upravo željeznički i prijevoz unutarnjim plovnim putovima kao onaj koji zadovoljava visoke ekološke i prometne kriterije. U određenom razdoblju prometne politike nisu pratile te inicijative i željeznički i plovni koridori su zapostavljeni što se tiče ulaganja. Posljedice nedovoljnog ulaganja i zanemarivanja danas se osjećaju u nedovoljno brzim vlakovima, premalom broju tereta koji se prevozi prugama. Dragutin Šubat je izrazio zadovoljstvo činjenicom što su se prometne politike i strategija razvoja prometa unazad nekoliko godina stubokom promijenila upravo u smjeru ulaganja u obnovu i modernizaciju željeznice i plovnih putova i na tom tragu treba intenzivno raditi kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme i pružila šansa ovom dijelu gospodarstva da se razvija u punoj snazi i na zadovoljstvo tržišta i u konačnici građana.

Tomislav Josip Mlinarić, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, član UO IPC-a i prvi predsjednik IPC-a, ukazao je na važnost donošenja Strategije prometnog razvoja RH u listopadu ove godine, zbog povlačenja financijskih sredstava iz fondova EU za investicije u prometnu infrastrukturu.

U drugom dijelu Foruma organizirane su dvije panel rasprave pod zajedničkim naslovom »Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno čvorište«, na kojima su izlagali brojni stručnjaci iz područja prometa i gospodarstva. U prvoj panel raspravi predstavljena je Strategija prometnog razvoja RH (2014. – 2030.), dok je na drugoj panel raspravi bilo govora o prometnome sustavu godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o čemu će govoriti predsjednici uprava željezničarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezničke industrije.

Podsjetimo, Intermodalni promotivni centar je neprofitna nevladina udruga koja već deset godina promovira intermodalni prijevoz organizacijom i sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama, forumima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu te izdavanjem knjiga.

U intermodalnom prijevozu sudjeluju najmanje dvije prometne grane tako da takav oblik prijevoza udovoljava budućim prijevoznim potrebama s obzirom na njegovu ekonomsku, energetsku i ekološku održivost, stoga je cilj foruma potaknuti širu raspravu koja bi pridonijela strateškom planiranju razvoja prometa u Hrvatskoj, što bi u konačnici trebalo rezultirati stvaranjem učinkovitoga prometnog sustava u sklopu multimodalne transeuropske prometne mreže.

Izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=18330

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske “).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Područje sigurnosti i interoperabilnost željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 82/2013) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine. S ciljem obveznog usklađivanja s legislativom Europske unije i u okviru provedbe Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2013. godinu u navedeni zakon su, između ostalog, prenesene odredbe Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (preinaka) i Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o sigurnosti željeznica Zajednice.

Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređeni su sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću, uvjeti za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava EU-a, postupci tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa (Agencija za sigurnost željezničkog prometa) i postupci tijela za istraživanje željezničkih nesreća (Istražno tijelo) te utvrđeni uvjeti za sigurno upravljanje i za siguran tijek željezničkog prometa, uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.

Donošenjem ovog Zakona provesti će se daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s legislativom Europske unije prenošenjem odredaba Direktive Komisije 2014/38/EU i Direktive Komisije 2014/88/EU, čime će se osigurati daljnje očuvanje i unapređenje sigurnosti željezničkog sustava Republike Hrvatske sukladno zahtjevima Europske unije, postizanje interoperabilnosti u sustavu željeznica Europske unije te unaprediti osnove postizanja daljnje tehničke usklađenosti, smanjivanje prepreka i poboljšanje razvoja usluga u željezničkom sustavu Europske unije i s trećim zemljama.

Europska Komisija donijela je 10. ožujka 2014. godine Direktivu Komisije 2014/38/EU o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ u pogledu zagađenja bukom. Sukladno provedbenoj mjeri iz članka 2. Direktive 2014/38/EU Republika Hrvatska ima obvezu usklađivanja svojeg zakonodavstva najkasnije do 1. siječnja 2015. godine.

Europska Komisija je 9. srpnja 2014. godine donijela Direktivu Komisije 2014/88/EU o izmjeni Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zajedničkim sigurnosnim pokazateljima i zajedničkim metodama izračunavanja troškova nesreće. Sukladno provedbenoj mjeri iz članka 2. Direktive 2014/88/EU Republika Hrvatska je obvezna uskladiti svoje zakonodavstvo najkasnije do 30. srpnja 2015. godine.

Europska Komisija izvršila je procjenu hrvatskih nacionalnih mjera koje su prijavljene kao prenošenje Direktive 2008/57/EZ o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice i Direktive 2004/49/EZ o sigurnosti željeznica Zajednice te je utvrđeno niz pitanja povezanih s prenošenjem odredaba tih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo. U skladu s odgovorima koje je Republika Hrvatska u okviru EU Pilota dostavila Europskoj komisiji, Zakonom se provode potrebne izmjene odredbi Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava s ciljem jasnijeg i nedvosmislenog usuglašavanja s odredbama direktiva.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temeljem članka 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013) po hitnome postupku se donose zakoni koji se usklađuju koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Slijedom toga, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da se istim nastavlja obveza daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije sukladno obvezama i rokovima iz provedbenih mjera propisanih Direktivom 2014/38/EU i Direktivom 2014/88/EU.

Izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=17310

Prijedlog zakona

Autor teksta je Dave Ulrich, najbolji management trener na svijetu prema Business Week-u i glavni govornik Artof.HR konferencije u Dubrovniku koju organizira COTRUGLI Business School, a Poslovni dnevnik medijski podržava.

Područje ljudskih resursa ima brojne kulturološke norme, a jedna od najistaknutijih je povećani fokus na talent. Brojni su oni koji žele preimenovati ljudske resurse u upravljanje talentima, ljudski kapital ili planiranje radne snage. Ove oznake impliciraju pretpostavku da su ljudi srce svake organizacije i da kadrovska politika i praksa unaprjeđuju način na koji ljudi obavljaju svoje aktivnosti. Primarni zadatak područja koja se bavi ljudskim resursima je upravljanje talentima.

Prije nekoliko desetljeća moj mentor (Bonner Ritchie), koji je i glavni razlog odluke da postanem dio ove struke, govorio je da “nije organizacija ta koja misli, već ljudi”. Ohrabrio me da promatram način na koji se ljudi ponašaju u organizacijama, kako bih razumio način funkcioniranja organizacija. Ironično, područje je nazvano ponašanje “organizacije”.

U idućim desetljećima postajao sam sve uvjereniji da iako su ljudi srce organizacije, oni nisu ključ uspjeha organizacije. Kada pravite tortu potrebni su brojni sastojci (brašno, maslac, šećer, jaja itd.), međutim, torta je mnogo više od tih sastojaka. U teoriji sustava, sustav je mnogo važniji u odnosu na pojedinačne dijelove. Volan, motor kočnice ili neki drugi dio ne čine automobil – automobil postoji kao sustav koji integrira sve individualne dijelove.

Slično navedenim primjerima, talent ili ljudi predstavljaju individualne dijelove, koji postaju jedinstveni kad dolaze zajedno, kao tim, odjel ili organizacija. Dakle, izreka mog mentora “organizacije ne razmišljaju, to čine ljudi” može biti odgovarajuća u sljedećoj formulaciji: “Organizacije oblikuju način na koji ljudi razmišljaju i djeluju.”

Dokazi o većem značaju organizacija u odnosu na pojedince dolaze iz brojnih izvora. Kod dodjele Oscara, u više od 20 posto slučajeva najbolji film godine ima i glumca ili glumica koji su također nagrađeni Oscarom kao najbolji. Na primjeru NBA lige, u samo 15 slučajeva tim s najboljim strijelcem je osvojio ligu (5 posto bez Michaela Jordana). Kada je Michael Jordan bio najbolji strijelac lige, a njegov tim nije osvojio ligu (4 puta), njegov prosjek je iznosio 34,55 poena po utakmici. U šest godina kada je bio najbolji strijelac i njegov tim osvajao ligu, njegov prosjek je iznosio 30,5 poena po utakmici. U 20 posto slučajeva, dobitnik Zlatne Kopačke je također, osvajač Svjetskog kupa. U hokeju, vodeći strijelac osvaja Stanley Kup u više od 25 posto slučajeva.

U današnjim uvjetima, poput filmskog i sportskog svijeta, i poslovanje zahtijeva timski rad. Da bi se u svijetu stalnih promjena i kompleksnosti organizacija održala, neophodno je da sposobnosti zaposlenika budu uklopljenje s mogućnostima čitave organizacije. Talent zahtjeva timski rad.

HR strast prema talentima mora biti verzirana s jednakom, ili čak s većom posvećenošću u proučavanju organizacija. Područje ljudskih resursa bi trebalo biti zainteresirano za definiranje kulture u organizaciji, sustave, procese, timski rad, radna mjesta, i sposobnosti kao što su pitanja vezana za talente. HR prakse sudjeluju u stvaranju organizacije baš koliko to čine i pojedinci.

Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/organizacije-oblikuju-nacin-na-koji-ljudi-razmisljaju-i-djeluju-282513