Arhiva za kategoriju Obavijesti
28.01.2015. – SIHŽ i SHŽ uputili dopis resornom ministru zbog stanja u Pružnim građevinama
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 29. siječnja 2015.
Sindikat hrvatskih željezničara
Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica
U Zagrebu, 27. siječnja 2015.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar
Poštovani ministre Hajdaš Dončić,
tvrtka Pružne građevine d.o.o., u vlasništvu HŽ Infrastrukture, dugi niz godina najuspješnija je tvrtka u sustavu HŽ. I nakon pripajanja 800 radnika građevinskih poslova HŽ Infrastrukture i tvrtki POSIT i Remont i održavanje pruga, Pružne građevine u posljednje 2 godine bilježe dobit oko 230 mln HRK.
Nakon neuspješnog pokušaja prodaje Društva, pristupa se izradi Smjernica za izradu poslovnog plana, kojim je predviđeno otpuštanje više od jedne trećine zaposlenih. Iako je u društvu angažirano oko 700 sezonskih radnika, Uprava želi otpustiti 600 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme te 150 sezonskih radnika. Na taj način Uprava će prekršiti odredbe Zakona o radu, protiv čega ćemo se boriti svim dopuštenim sredstvima.
Što se tiče potrebe za restrukturiranjem Pružnih građevina, ne bježimo od toga, no nije nam logična namjera otpuštanja tolikog broja radnika u tvrtki koja od osnutka 2002. kontinuirano bilježi dobit u poslovanju. Smatramo da je brojka od 750 radnika koje nnamjeravate otpustiti, pretjerana. Mišljenja smo da bi tvrtka i uz smanjene prihode, mogla očuvati pozitivno poslovanje sa 1300-1400 zaposlenih na neodređeno vrijeme, uz angažiranje neophodnog broja sezonskih radnika. Time bi se smanjili troškovi zbrinjavanja radnika te se ne bi mnogo povećao broj nezaposlenih, niti broj korisnika socijalnih prava.
Nelogično nam je da se najuspješnije društvo želi pod svaku cijenu prodati. Mišljenja smo da prodaja Pružnih građevina, posebice obzirom da tvrtka ima u sastavu i redovno održavanje pruga, obzirom da HŽ Infrastruktura bez Pružnih građevina ne može jamčiti sigurno odvijanje željezničkog prometa, ne bi trebala biti prioritet. U susjednoj Sloveniji dobar je primjer uspješno funkcioniranje Železniškog gradbenog podjetja, koje je u vlasništvu države. Bitno je da cijene budu na tržišnoj osnovi, što HŽ Infrastruktura, vlasničkim utjecajem na Upravu Pružnih građevina, u svakom trenutku može osigurati.
Također, smatramo da Vas Uprava HŽ Infrastrukture dulje vrijeme tendenciozno informira te Vas tako navodi na pogrešne odluke. Radi se o sljedećem:
U HŽ Infrastrukturi izrađuju se poslovni planovi kojima se povećavaju investicije u elektrotehnička postrojenja, dok se investicije u održavanje i obnovu pruga i građevinskih objekata drastično smanjuju. Osim što je to sa stručne strane posve pogrešno, vidljivo je da se tako stvara temelj za otpuštanja u građevinskom dijelu tvrtke, dok se jedino elektrotehnički dio tvrtke štiti.
Ipak ne vjerujemo da se nalogodavci brinu o zaštiti bilo kojeg dijela radnika. Prije da se od strane pojedinaca, u zadnjoj godini mandata ove Vlade, pokušava zgrabiti što se još može. No na taj način radi se nepopravljiva šteta Pružnim građevinama, HŽ Infrastrukturi, ali i Republici Hrvatskoj pa od Vas tražimo da to zaustavite te da naredite izradu kvalitetnijeg, izbalansiranog plana investicija.
Poštovani gospodine ministre, evidentno je da u željezničkom sektoru Vi donosite ključne odluke. Dosad ste odluke donosili bez konzultacija s nama kao s predstavnicima radnika, što smatramo pogrešnim. Zato predlažemo da nas, što je prije moguće, pozovete na sastanak na kojem želimo raspraviti navedene teme. Odbijanje, ili ignoriranje ove naše inicijative, uz nastavak opisanih aktivnosti od strane uprava HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina, doveo bi do štrajka i javnog prosvjeda članova SHŽ i SIHŽ.
S poštovanjem,
|
Ivan Forgač Predsjednik SHŽ |
Slavko Proleta Predsjednik SIHŽ |
Dostaviti:
– Gđa. Kolinda Grabar Kitarović, izabrana predsjednica Republike Hrvatske,
– G. Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske,
– Javna glasila.
20.01.2015. – Proleteri, ne bojte se (preuzeto s NHS.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 22. siječnja 2015.
(NOVI LIST) Strah. To je najčešći razlog zbog kojeg radnici ne reagiraju onda kada treba reagirati. Zbog straha se ne usude tražiti ono što im pripada i to je svih ovih godina iza nas nebrojeno puta viđeno. Strah od gubitka radnog mjesta, strah zbog mogućih egzistencijalnih problema, strah da bi bilo koja akcija mogla uroditi reakcijom poslodavca… Pa i strah da bi dizanje glasa radniku moglo suziti prostor na tržištu rada, jer tko bi htio »svadljivca« na platnom spisku.
Kada bi se svi ti strahovi zatomili, mnoge bolne točke domaćeg tržišta rada, odnosno domaćeg društva u cijelini, odavno bi bile eliminirane ili svedene na nekakvu statističku pogrešku. Ne bi onda bilo firmi koje su godinama u blokadi, a ima ih još uvijek i u njima rade neki radnici. Bez plaće.
Radnici mnogih poduzeća godinama su dolazili, i još uvijek dolaze na posao, odrade svoje smjene i za odrađeni posao ne budu plaćeni. Neplaćanje nije neki relikt prošlosti. Ono je još uvijek prisutno u domaćoj stvarnosti pa tako, primjerice, prema zadnjim podacima poreznika, više od 39 tisuća radnika, zaposlenih kod preko 9,5 tisuća poslodavaca ne prima plaću. Vjerojatno se u promilima mjere oni radnici koji su nakon prve neisplaćene plaće pokrenuli ovrhu poslodavca ili pozvali inspektore jer im plaća nije isplaćena, a poslodavac im nije uručio obračun dospjele, a neisplaćene plaće. Jednako kao što se u promilima mjere oni koji su u prošlosti, čim su se stekli uvjeti za to, pokrenuli stečaj poslodavca i nisu čekali mjesecima ili godinama u nadi da će se nešto promijeniti. Ta je nada, zapravo, jačala kako bi prikrila strah od akcije na koju radnici imaju pravo, sami ili preko svojih sindikalnih zastupnika. Taj strah i strahovi koristili su i koriste jedino onima koji gledaju kako migoljiti kroz sustav i u tom migoljenju prevariti radnike, državu, poslovne partnere… Što su radnici više u strahu, jače je samopouzdanje onih koji ne poštuju zakone. Što se radnici manje boje i posežu za onim što im zakonska regulativa pruža, to je druga strana »slabija« i uči poštovati zakonodavstvo.
Bivši radnik TŽV Gredelja Mladen Bibić pobijedio je svoje strahove. Pobio je nezakoniti otkaz. Lažna optužba stajala ga je zdravlja, gurnula ga na egzistencijalno dno. To što je vraćen na posao, međutim, nije dovoljna satisfakcija za sve što je proživljavao u vrijeme dok mu se kuhao otkaz i nakon što je ostao bez posla. Zasebnom tužbom dokazao je da je bez posla ostao zbog šikanoznog postupanja poslodavca. Zasigurno nije ni prvi ni zadnji radnik kojemu je otkaz »smješten« i kojeg je takvo postupanje poslodavca koštalo niza negativnih posljedica u privatnom životu. I za to se može dobiti satisfakcija, pokazao je ovaj radnik. Naravno, ona nikada ne može poništiti sve ono loše što se na radničkim leđima gomilalo dok je presuda stigla. Ovom radniku je bilo najvažnije dokazati da mu je obraz čist, za razliku od obraza njegova poslodavca. Pokazao je svim drugim radnicima da ne treba šutjeti i trpjeti, primiti povratak na posao kao isključivu satisfakciju za nezakoniti otkaz. Može se i više od toga, ali za to treba prevladati strahove.
Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/proleteri_ne_bojte_se_27865/
16.01.2015. – KORACI ZA NOVI POČETAK – Kako dužnik može pristupiti mjeri otpisa duga/odgodi ovrhe? (preuzeto s http://www.mspm.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 18. siječnja 2015.
Sukladno Sporazumu kojeg će Vlada Republike Hrvatska potpisati s vjerovnicima građani čiji ukupan iznos duga, zaključno s danom 30. rujna 2014. i blokiranim računom duže od godine dana, iznosi najviše do 35.000,00 kuna kumulirano po svim vjerovnicima, od toga najviše 25.000,00 kuna prema vjerovnicima skupine A – državnim poduzećima i istovremeno najviše 10.000,00 kuna prema vjerovnicima skupine B – bankama, teleoperaterima, gradovima i ostalim vjerovnicima mogu pristupiti mjeri za otpis duga ili odgodu ovrhe. Početak mjere od 2. veljače 2015. godine!
KRITERIJ A
Kriteriju A pripadaju dužnici koji su primatelji socijalnih naknada: zajamčene minimalne naknade, pomoći za uzdržavanje i osobne invalidnine koji će mjeri otpisa duga moći pristupiti u prva dva mjeseca provedbe mjere (od 2. veljače 2015.) na slijedeći način
1.Korak-Provjera duga u FINI
Građanin na web stranicama FINE ili osobnim dolaskom na jednu od 175 lokacija FINE od 2. veljače 2015. godine može provjeriti je li na popisu dužnika koji mogu podnijeti Zahtjev za otpis duga.
Ukoliko se građanin nalazi na popisu dužnika, uz predočenje osobne iskaznice može zatražiti ispis Pregleda duga u poslovnicama FINA-e ili u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb (Zagreb, Varaždin, Rijeka, Osijek, Split)
2. Korak- prikupljanje potrebne dokumentacije
Nakon što je građanin ustanovio da se nalazi na popisu dužnika, može podnijeti Zahtjev za otpis duga. Potrebni dokumenti koje mora imati su:
- Ispunjen Zahtjev za otpis duga kojeg može pronaći na web stranici FINA-e, u poslovnicama FINA-e, centrima za socijalnu skrb, na web stranicama ministarstava i Vlade RH
- Ispis pregleda duga dobiven iz FINA-e ili nadležnih centara socijalne skrbi
- Potvrda o priznavanju prava na ZMN, pomoć za uzdržavanje i osobnu invalidninu kojeg dužnik pribavlja iz centra za socijalnu skrb
3. Korak-dostavljanje Zahtjeva za otpis duga vjerovnicima
Dužnik dostavlja dokumentaciju vjerovnicima. Ukoliko se dug odnosi na više vjerovnika, dužnik će ispunjene Zahtjeve za otpis duga zajedno za potrebnom dokumentacijom odvojeno uputiti svakom od vjerovnika od kojeg potražuje otpis duga. Podnošenjem Zahtjeva za otpis duga dužnik ulazi u Registar otpisa duga na vremenski period od tri godine u slučaju otpisa duga ili jedne godine u slučaju odgode ovrhe.
4. Korak – Obrada Zahtjeva za otpis duga
Vjerovnici obrađuju Zahtjev i obavještavaju FINA-u o statusu Zahtjeva.Dužnik svoj status može provjeriti na web stranicama FINE u svakom trenutku uz odgovarajuću lozinku. U roku od 15 dana od obavijesti o zaprimljenom Zahtjevu vjerovnik će odlučiti o odobravanju ili odbijanju Zahtjeva za otpis duga.
5. Korak- dužnik dobiva otpis duga ili odgodu ovrhe
Kada vjerovnik odobri Zahtjev za otpis duga o svojoj će odluci obavijestiti dužnika i FINU te otpisuje dug odnosno odgađa ovrhu.
KRITERIJ B
Kriteriju B pripadaju građani čija mjesečna primanja u posljednja 3 mjeseca do podnošenja zahtjeva ne prelaze 2.500,00 kuna za samca odnosno 1.250,00 kuna po članu kućanstva, a koji:
- Nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive
- Nemaju u vlasništvu drugu imovinu koju bi mogle koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba
- Nemaju oročena sredstva, ugovor o stambenoj štednji i/ili depozit u kreditnoj uniji (osim onih građana čija su navedena sredstva ovršena u cijelosti, ali su i dalje blokirani jer je iznos duga bio veći od iznosa koja su bila raspoloživa na računima za navedene svrhe)
1.Korak-Provjera duga
Građanin na web stranicama FINE ili osobnim dolaskom na jednu od 175 lokacija FINE od 2. veljače 2015. godine može provjeriti je li na popisu dužnika koji mogu podnijeti Zahtjev za otpis duga. Ukoliko se građanin nalazi na popisu dužnika, uz predočenje osobne iskaznice može zatražiti ispis Pregleda duga u poslovnicama FINA-e ili u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb (Zagreb, Varaždin,Rijeka, Osijek,Split)
2.Korak- prikupljanje potrebne dokumentacije koja se dostavlja ovlaštenom centru za socijalnu skrb-Zagreb, Varaždin, Rijeka, Osijek, Split
Nakon što je građanin ustanovio da se nalazi na popisu dužnika, ispunjeni Zahtjev za opis duga kojeg može pronaći na web stranici FINA-e, u poslovnicama FINA-e, centrima za socijalnu skrb, na web stranicama ministarstava i Vlade RH
- Ispis pregleda duga dobiven iz FINA-e ili nadležnih centara socijalne skrbi
- Potvrdu općinskog suda o vlasništvu nekretnina
dostavlja poštom ili neposredno ovlaštenom centru prema mjestu prebivališta- Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Varaždin. Navedeni centri za socijalnu skrb u roku od 15 dana od dana primitka navedene dokumentacije utvrditi će ispunjava li podnositelj Zahtjeva uvjete prema kriteriju B.
3.Korak–dostavljanje Zahtjeva za otpis duga vjerovnicima
Nakon što ovlašteni centri za socijalnu skrb potvrde ispunjava li podnositelj Zahtjeva uvjete prema kriteriju B, dužnik će dostaviti dokumentaciju vjerovnicima.Ukoliko se dug odnosi na više vjerovnika, dužnik će Zahtjeve za otpis duga zajedno za potrebnom dokumentacijom odvojeno uputiti svakom od vjerovnika od kojeg potražuje otpis duga. Podnošenjem Zahtjeva za otpis dug dužnik ulazi u Registar otpisa dug na vremenski period od tri godine u slučaju otpisa duga ili jednu godinu u slučaju odgode ovrhe.
4. Korak – Obrada Zahtjeva za otpis duga
Vjerovnici obrađuju Zahtjev i obavještavaju FINA-u o statusu Zahtjeva. Dužnik svoj status može provjeriti na web stranicama FINE u svakom trenutku uz odgovarajuću lozinku. U roku od 15 dana od obavijesti o zaprimljenom Zahtjevu vjerovnik će odlučiti o odobravanju ili odbijanju Zahtjeva za otpis duga.
5. Korak- dužnik dobiva otpis duga ili odgodu ovrhe
Kada vjerovnik odobri Zahtjev za otpis duga o svojoj će odluci obavijestiti dužnika i FINU te opisuje dug odnosno odgađa ovrhu.
08.01.2015. – Radnik mlađi od 30 godina štedi poslodavcu 17,2 posto svoje plaće (preuzeto s Liderpress.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 9. siječnja 2015.
Od početka godine počela je primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uveden poticaj za zapošljavanje radnika mlađih od trideset godina.
Poslodavac koji od 1. siječnja 2015. zaposli mladog radnika za tog je radnika oslobođen plaćanja doprinosa na plaću do pet godina. Pretpostavka korištenja olakšicom ispunjenje je sljedećih kumulativnih uvjeta: da je na dan prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tj. na dan početka radnog odnosa, radnik mlađi od trideset godina (može imati najviše 29 godina, 11 mjeseci i 29 dana); da se radnika zapošljava na neodređeno vrijeme, bilo na puno ili nepuno radno vrijeme te da radnik nije kod istog poslodavca prije bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ali nije smetnja ako je bio zaposlen na određeno vrijeme ni ako je kod odnosnog poslodavca bio na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.
Olakšicom se mogu koristiti svi poslodavci, neovisno o pravnom obliku organiziranja i neovisno o broju radnika koje zapošljavaju, uključujući tijela državne vlasti i jedinice lokalne uprave i samouprave kod kojih se radni odnos zasniva rješenjem o primanju u službu.
Trajanje olakšice i prekidi
Olakšica traje najdulje pet godina, odnosno kraće ako radniku iz bilo kojeg razloga radni odnos prestane prije proteka tog roka. Ako u tih pet godina radnik bude opravdano spriječen za rad zbog korištenja pravom na rodiljski i roditeljski dopust ili zbog dragovoljnog služenja vojnog roka te ako mu je prije isteka pet godina radni odnos mirovao, ta razdoblja produljuju pravo poslodavca na oslobođenje od doprinosa na plaću.
Prestanak radnog odnosa radnika nema nikakve posljedice za poslodavca korisnika olakšice. Ako se radnik zaposli kod drugog poslodavca, opet na neodređeno vrijeme i uz uvjet da je u trenutku novog zaposlenja i dalje mlađi od trideset godina, novi poslodavac također ostvaruje pravo na oslobođenje od doprinosa na plaću, također najdulje pet godina. Kad se radnikov ugovor o radu prenosi na novog poslodavca zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije prethodnog poslodavca, prenosi se i olakšica, pa radnik i kod novog poslodavca zadržava status mladog radnika, tako da i novi poslodavac ima pravo koristiti se oslobođenjem od doprinosa na plaću sve dok se ne navrši ukupno pet godina.
Što se ipak plaća
Oslobođenje od obveze doprinosa odnosi se na sve doprinose na plaću: na doprinos za zdravstveno osiguranje koji se plaća prema stopi od 15 posto, za zaštitu zdravlja na radu prema stopi 0,5 posto i za zapošljavanje prema stopi 1,7 posto, tako da poslodavac štedi 17,2 posto na bruto plaću radnika. Za radnika koji ostvaruje pravo na minimalnu plaću godišnja ušteda poslodavca iznosi 6253 kune, a za radnika s prosječnom plaćom od 8000 kuna godišnja je ušteda 16.512 kuna. Oslobođenje od doprinosa na plaću primjenjuje se samo pri obračunu doprinosa na mjesečnu plaću i ne odnosi na doprinose koji se obračunavaju na tzv. ostale primitke uz plaću, kao što su naknade i potpore isplaćene u svotama koje prelaze propisane neoporezive iznose, bonusi, godišnje nagrade, premije životnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja i drugi primici koji se u pravilu isplaćuju povremeno. Pri isplati takvih primitaka u dijelu koji podliježe plaćanju doprinosa poslodavac nema pravo na oslobođenje od doprinosa na plaću.
Kako ‘slagati’ olakšice
Uvođenjem olakšice za mlade radnike koji se zapošljavaju na neodređeno vrijeme nisu ukinute dosadašnje olakšice istog sadržaja propisane za radnike koji prvi put stječu status mirovinskog osiguranika (prema Zakonu o doprinosima); za osobe koje nemaju više od godinu dana staža u zanimanju za koje su se školovale i najmanje se trideset dana vode u evidenciji Zavoda za zapošljavanje (prema Zakonu o poticanju zapošljavanja) i za dugotrajno nezaposlene osobe, neovisno o prethodnom stažu osiguranja koje se dulje od dvije godine neprekidno vode u evidenciji Zavoda za zapošljavanje (prema Zakonu o poticanju zapošljavanja).
Poslodavac ne može za istog radnika upotrijebiti olakšicu propisanu Zakonom o doprinosima i olakšicu propisanu Zakonom o poticanju zapošljavanja, ali može se za istog radnika, pod određenim uvjetima i u različitim vremenskim razdobljima, koristiti objema olakšicama propisanima Zakonom o doprinosima. Naprimjer, poslodavac se za radnika koji je kod njega bio zaposlen ili je bio na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i za kojega je već godinu dana iskoristio oslobođenje od doprinosa na plaću, a nakon 1. siječnja 2015. zaposli ga na neodređeno vrijeme i ako je u tom trenutku mlađi od 30 godina još pet godina može koristiti oslobođenjem od obveze doprinosa na plaću.
08.01.2015. – Profesionalna mirovina će zamijeniti beneficirani staž (preuzeto s NHS.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 9. siječnja 2015.
IZMJENE SUSTAVA: TEK OVE GODINE OČEKUJU SE PROMJENE UOBLIČENE U PRIJEDLOG ZAKONA
Profesionalna mirovina ne bi značila izlazak iz svijeta rada. Ukoliko to žele, profesionalno umirovljeni mogu nastaviti raditi u nekom drugom zanimanju i tako steći i dio mirovine prema općim propisima
(Novilist.hr) ZAGREB » Iako se o promjenama u sustavu beneficiranog staža, odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem, govori zadnje tri godine tek se u ovoj mogu očekivati promjene barem uobličene u zakonski prijedlog. Za sada je jedino sigurno da će se umjesto postojećeg sustava beneficiranog radnog staža u kojem se za određena zanimanja staž uvećavao za dva do šest mjeseci, uvesti profesionalna mirovina.
Na nju bi radnici koji su danas u sustavu beneficiranog radnog staža imali pravo u određenim godinama života, što ovisi od zanimanja do zanimanja. No, profesionalna mirovina ne bi značila da izlaze iz svijeta rada jer bi, ukoliko to žele mogli nastaviti raditi u nekom drugom zanimanju i tako steći i dio mirovine prema općim propisima. Sada se pri izračunu beneficirane mirovine uzima deset najboljih godina, a jedna od ideja je da se za profesionalnu mirovinu uzima zadnjih pet godina prije godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. No, iz resornog ministarstva poručuju kako to jest jedna od ideja, ali će odluka biti donesena nakon što se naprave izračuni i vidi što je najpovoljnije za korisnike.
Nužan opći propis
Najprije će biti donesen opći propis koji će obuhvatiti beneficirani staž u realnom sektoru, dok će nakon toga posebnim propisom biti regulirano pitanje policije, pravosudne policije i vojske. Detalji zakonskih promjena usuglašavat će se narednih mjeseci sa zainteresiranim stranama, a plan je da ta rasprava bude dovršena do konca svibnja.
Do kraja siječnja ministarstvo rada i mirovinskog sustava formirat će radne skupine za različita zanimanja u gospodarstvu te dvije radne skupine za vojsku i policiju. Osim predstavnika sindikata i poslodavaca u radnim skupinama sjedit će i stručnjaci medicine rada te zaštite na radu, a sve bi odluke trebali donositi konsenzusom. U cijeli posao trebali bi biti uključeni i predstavnici ministarstva financija.
Prema dostupnim podacima, lani je u gospodarstvu bilo aktivno nešto više od 37,5 tisuća osiguranika kojima se uvećavao staž osiguranja, a toj brojci treba pridodati i oko 34 tisuće zaposlenih u vojsci i policiji, ali i obavještajnoj zajednici. Bez vojske, policije i obavještajne zajednice ukupno su aktivna 104 radna mjesta na kojima radnici ostvaruju beneficirani radni staž.
Minimalne godine
U gospodarstvu je najbrojnija skupina radnika kojima se staž osiguranja uvećava za tri mjeseca i ima ih gotovo 23,5 tisuća, a najmanje je onih kojima se na godinu dana staža dodaje još šest mjeseci – tek nešto iznad dvije tisuće aktivnih. U tim zanimanjima su, primjerice, pirotehničari, balerine, operni pjevači-solisti, piloti, ronioci, strojovođe. Jedan od zadataka radnih skupina bit će utvrđivanje minimalnog broja godina radnog staža koje osoba može provesti na pojedinom radnom mjestu kao i godina života za umirovljene. Dosadašnje projekcije kazuju, primjerice, da balerine mogu raditi do 42, a baletani do 45 godine života. Kod policajaca i vatrogasaca se ta dobna granca kreće od 52 do 55 godina života, a kod profesionalnih vojnika granica je na 40 godina života.
U praksi bi to značilo da će primjerice balerina u 42. godini života moći steći pravo na profesionalnu mirovinu, policajac najkasnije u 55. godini života. No, oni bi mogli nastaviti raditi na nekim drugim poslovima gdje će steći dio mirovine po općim propisima.
Obvezni doprinosi isključivo u drugi mirovinski stup
Novina budućeg uređenja beneficiranog radnog staža je i da će se obvezni doprinosi uplaćivati isključivo u I. mirovinski stup, odnosno sustav genracijske solidarnosti. Policija i vojska već su lani »izvučeni« iz drugog mirovinskog stupa u prvi u okviru sređivanja proračunskog deficita. Takav je plan i za ostala zanimanja u sustavu beneficiranog radnog staža. Većina sada zaposlenih u gospodarstvu s beneficiranim radnim stažem uplaćuje doprinose u oba obavezna mirovinska stupa.
Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/profesionalna_mirovina_ce_zamijeniti_beneficirani_staz_27838/
-
Pretražujete arhivu za kategoriju: Obavijesti category.
Brze poveznice
Pogodnosti
