Arhiva za kategoriju Obavijesti

Rezultati poslovanja javnih poduzeća nisu loši, zapravo nisu bili nikad bolji, rekao je u utorak premijer Zoran Milanović na današnjoj Vladinoj konferenciji o poslovanju trgovačkih društava u državnom portfelju.

“Ovo sada nije loše, dobro je”, rekao je Milanović te dodao da u zadnjih 20 godina nije bilo bolje, premda, kako je ustvrdio, ni danas nije sjajno. Javna poduzeća se mijenjaju i sve su manje poligon za rođačko zbrinjavanje, ustvrdio je Milanović.

Govoreći o poziciji države u upravljanju javnim poduzećima, istaknuo je njezinu ambivalentnu ulogu – s jedne strane ona se, kako je rekao, mora ponašati kao racionalni vlasnik koji smanjuje troškove i broj zaposlenih, a s druge, mora voditi računa o širim društvenim implikacijama svojih poteza.

Premijer je upravama javnih poduzeća, uz napomenu da je njihovih radom i rezultatima uglavnom zadovoljan, poručio da se u financiranju svojih investicijskih projekata ubuduće moraju što više oslanjati na europske fondove.

Primarni hrvatski interes kao članice EU-a je uzeti što više novca iz europskih fondova, kaže Milanović. Štoviše, istaknuo je da je svaka kuna koja se za te namjene uzme poreznim obveznicima, a mogla se uzeti iz EU fondova, zapravo ukradena iz njihova džepa.

“To je naš interes, ako se mora, treba biti i sebičan i gledati svoj interes, poput bankara”, kaže Milanović te usput kritizira bankare da ih nije briga za opterećenost srednjeg sloja kreditima, zbog čega je on dugoročno izgubljen za ozbiljniju potrošnju.

Prema Milanovićevu mišljenju, visoka zaduženost građana veći je problem od visokog javnog duga.

Grčić – bruto dobit javnih poduzeća 2,72 milijarde kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoh razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako je bruto dobit 47 javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države, lani iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013. godine kada je iznosila 587 milijuna kuna.

Što se, pak, tiče 22 društva od strateškog državnog interesa, njihova je bruto dobit 2014. godine iznosila 3,8 milijardi kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih 1,1 milijardu kuna.

Ukupne su investicije javnih poduzeća u 2014., po Grčićevim riječima, iznosile 8,4 milijarde kuna. One su, kaže Grčić, uglavnom realizirane iz kredita, uz garanciju države te upozorava da će ubuduće prostor za državne garancije biti sve manji. Stoga je, poput premijera, pozvao javna poduzeća da u što većoj mjeri koriste sredstva iz fondova EU-a.

I prema njegovoj ocjeni, javna poduzeća učinila su pozitivne pomake u poslovanju i restrukturiranju, a problem ostaje njihov visok dug koji je koncentriran u nekoliko poduzeća kao što su HAC, ARZ, Hrvatske ceste i HŽ.

Ukupan dug javnih poduzeća je, kaže Grčić, nešto veći od 66 milijardi kuna od čega 45 milijardi kuna na spomenuta poduzeća. Vladin cilj je, dodaje, osposobiti ta poduzeća za preuzimanje servisiranja dugova.

Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a.

Govoreći o najnovijim podacima o proračunskom manjku, Grčić je kazao da je manjak proračuna središnje države 12,5 milijardi kuna, dok podatak 18,8 milijardi obuhvaća sve druge dijelove javnog sektora, lokalnu samoupravu te da EK kao strukturnu mjeru nije priznala prebacivanje 3 milijarde kuna iz 2. u prvi mirovinski stup. Pored toga, u javni dug ušla su protestirana državna jamstva za zajam HŽ Cargu i sredstva javno-privatnog partnerstva za izgradnju Zračne luke Zagreb, rekao je.

Grčić tvrdi da bi deficit bio veći za 15 do 18 milijardi kuna ukupno u tri godine, da su izostale Vladine mjere. On drži da stanje javnih financija nije dramatično i da neće biti sankcija.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/milanovic-rezultati-javnih-poduzeca-nikad-bolji-294509

ZAGREB – Vlada će Europskoj komisiji predložiti dodatne mjere čiji je ukupni fiskalni učinak 0,63 posto BDP-a ili 2,09 milijardi kuna, što je više od 0,40 posto koliko je tražio Bruxelles, rekao je u ponedjeljak na konfereciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

Dodatne mjere u proceduri prekomjernog deficita Hrvatska mora Europskoj komisiji obznaniti i poslati 21. travnja, od kada će se i početi vrednovati, kazao je Grčić.

Vlada Europskoj komisiji podastire veći financijski napor nego što je Komisija tražila, jer se mogu očekivati neke njezine rezerve, primjerice oko dodatnog povlačenja dobiti javnih poduzeća, kazao je Grčić.

Dodaje da će ovih dana biti finaliziran i nacionalni program reformi i time kompletirati cijeli proces u okviru procedure Europskog semestra.

Rashodi: uštede 1,12 milijardi kuna

Što se tiče rashodove strane proračuna, Grčić je najavio ukupne uštede od 1,12 milijardi kuna odnosno 0,34 posto BDP-a.

Vlada će ići s limitima u okviru proračuna (materijalni troškovi, subvencije i ostale nabave) vrijednim oko 463 milijuna kuna te dodatnim uštedama izvanproračunskih korisnika, pri čemu Grčić spominje Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i HZZO s ukupnim iznosim od 407 milijuna kuna.

Posebnim mjerama idemo i na smanjenje deficita javnih poduzeća u ovoj godini – HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna te HAC-a 50 milijuna kuna, kazao je Grčić.

Usporedo se za ta, ali i još tri javna poduzeća (Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste i HAC-ONC) radi i na prijedlogu mjera za restrukturiranje 2016.-2018. Naime, od ukupno oko 66 milijardi kuna duga 53 javna poduzeća, tih pet tvrtki duguje ukupno 45 milijardi kuna, a preostalih 48 javnih poduzeća ukupno duguje 20-ak milijardi kuna, objašnjava Grčić.

Prihodi: dodatnih 970 milijuna kuna

Na prihodnoj strani, Vladin prijedlog EK-u računa na 970 milijuna kuna ili 0,294 posto BDP-a. Od toga bi povećanje trošarina na duhan i gorivo trebalo donijeti dodatnih 370 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 600 milijuna kuna u 2016. godini.

Predviđeno je i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarenih u strateškim i društvima od posebnog interesa, čime bi ukupni prihod od dobiti javnih poduzeća ove godine iznosio 1,6 milijardi kuna, rekao je Grčić.

Najavio je i da će se ići na daljnje smanjenje parafiskalnih nameta za još 330 milijuna kuna, što nije uključeno u konačnu kalkulaciju od 2,09 milijardi kuna. To se primjerice odnosi na smanjenje vodnog doprinosa, naknade za edukaciju i zdravstvene preglede zaposlenika, naknade za uporabu javnih cesta, spomeničku rentu itd.

Spajanje agencija

Grčić je istaknuo kako je u visokoj fazi i odluka o spajanju agencija pri čemu bi se spojilo najmanje deset agencija.

Najavio je tako da bi se Državni zavod za zaštitu prirode spojio s Agencijom za zaštitu okoliša, Hrvatski zavod za norme s Hrvatskom akreditacijskom agencijom, Hrvatski mjeriteljski institut išao bi u Institut Ruđer Bošković, integrirale bi se Agencija za strukovno obrazovanje s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencija za znanost i visoko obrazovanje vjerojatno će integrirati Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, dok bi se Agencija za regionalni razvoj spojila sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, Agencija za vodne putove postat će dio Hrvatskih voda, a Hrvatska agencija za hranu spojila bi se s Hrvatskim veterinarskim institutom.

Krećemo i u konkretne mjere racionalizacije troškova agencija, a kada sve to realiziramo očekujemo uštedu od oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini, kazao je.

Istaknuo je i da će država putem svojih predstavnika u upravnim vijećima, utjecati i na plaće u neovisnim agencijama kako bi ih uskladila s ostatkom javnog sektora. Te su plaće, kaže Grčić, često veće nego drugdje u javnom sektoru pa ih treba korigirati kako bi svi podjednako nosili teret krize. Potencijal za uštede vidi i u smanjenju troškova servisnog osoblja u agencijama koje bi se trebale spojiti.

Spajanje agencija trebalo bi početi bez odgađanja, kaže Grčić.

Standardni troškovnici

Ministar financija Boris Lalovac kaže kako će Vlada za agencije definirati standardne troškovnike prema kojima će se morati ravnati. Tako bi, primjerice, moglo biti određeno da državne ustanove i agencije ne smiju za prostore u kojima djeluju, plaćati najamninu veću od 11 eura po četvornom metru.

Oni kojima je to sada više od toga imat će kratak rok da krenu u traženje novih prostora, ili kod DUUDI-a ili lokalnih jedinica, najavio je.

Vlada, po njegovim riječima, diljem javnog sektora namjerava smanjiti troškove službenih putovanja za 10 posto u odnosu na prošlogodišnji iznos, kao i troškove za korištenje službenih vozila, dok bi najveći trošak za nabavu vozila trebao biti 180 tisuća kuna s PDV-om po vozilu.

Planira se i smanjenje rashoda prema ugovorima o djelu i to na 2 posto ukupnih izdataka za plaće.

To bi, uz ostale uštede na uredskim potrebama, pošti i sl., sve to skupa trebalo bi državi uštedjeti 500 milijuna kuna godišnje, kaže Lalovac.

Napominje da su stadardizirani rashodi većim dijelom u primjeni u ministarstvima te ne očekuje veće probleme u njihovu proširivanju na agencije.

Bez rebalasa

Grčić i Lalovac tvrde da za provedbu mjera koje Vlada predlaže EK-u neće biti potreban poseban rebalans proračuna već su dovoljne odluke Vlade, a ‘redovni’ rebalas najavljuju za kraj godine.

Grčić je ujedno najavio da bi Vlada već na sjednici ovoga tjedna mogla usvojiti nacionalni plan reformi, koji sadržava ne samo fiskalne, nego i druge mjere. Tvrdi da je “barem 90 posto” toga plana usklađeno s Europskom komisijom”, da je dio djelomično usklađen, a da dogovor nije postignut samo oko dodatne penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu.

Osvrćući se na danas objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku o proračunskom manjku i javnom dugu, ustvrdili su da je na razliku između Vladinih projekcija deficita po gotovinskom načelu od 12,5 milijardi kuna i 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a po metodologiji ESA2010, utjecala metodologija odnosno uključivanje u deficit dugova HŽ Carga, nepriznavanje uplate iz drugoga u prvi mirovinski stup.

Stoga nisu mogli izići ni s projekcijom koliko bi, uz dodatne mjere, mogao biti ovogodišnji proračunski deficit.

Nadamo se da će biti definitivno ispod 5 posto BDP-a, ali ne znamo ni tretman Zračne luke Zagreb, ni HŽ Carga ili HŽ Putničkog prijevoza i drugih javnih poduzeća, kazao je Lalovac, poručujući kako će se ubuduće morati planirati prema ESA metodologiji, a ne gotovinskoj metodi.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/grcic-i-lalovac-sazvali-konferenciju/1334495/

Kad u ljudskom odnosu netko stalno traži nešto od drugoga, a pri tom ne daje ništa, samo je pitanje trenutka kad će ljubav puknuti. Čak i da ne očekuje gotovo ništa, druga se strana mora na neki način osjećati ispunjenom jer je uzajamno primanje i davanje priroda i osnova svakog odnosa.

Za odnos naroda i vladajuće kaste vrijede ista pravila. Vlada narodu omogućava prosperitet i red u državi, a narod ju zauzvrat na izborima počasti svojom podrškom i time svakom njezinom članu omogućava moć i slavu (i financijski prosperitet). U hrvatskoj stvarnosti narod nije skupina pojedinaca koji čine društvo u cjelini, već sinonim za vime kojeg su naši političari čvrsto stisnuli i ne puštaju dok ne iscijede i posljednju kap. No, iz vimena ne izlazi više ništa jer je vime već dulje vrijeme prazno. Stisak prijašnje Vlade nije bio ništa nježniji, ali tada je mlijeka bilo više, što poteze Milanovićeve Vlade čini danas puno bolnijima. Na žalost, ta bol nije posljedica smislenih reformi koji dugoročno obećavaju prosperitet i smanjenje deficita, već su to potezi očajnika. Logika nalaže da, ako želiš musti kravu, moraš ju najprije nahraniti. A hrvatski građani ne dobivaju ništa, osim demagogije, od koje se još nitko nije najeo.

Vlada povećanje trošarina tumači obvezama iz procedure prekomjernog manjka. Jednom Joži koji je na burzi rada prijavljen već dvije godine i koji si je sa Štefom jučer zapalil zadnju cigaretu na ogradi dvorišta, umjesto da je počastil susede navečer u birtiji, to sigurno zvuči kao nešto pametno. „Obveze iz procedure prekomorskog…ajmo ispočetka. Obveze iz procedure prekomjernog manjka!“ Aaaaaa. Kužim, Štef. Nema nam druge nego prestat pušit. Oni veliju da imaju manjak u blagajni. Kolko pušiš, sigurno si ti Štef nekaj zajebal!“

Kaže pak ministar Siniša Hajdaš Dončić da prihod od povećanja trošarina na gorivo neće ići u autoceste, ceste i željeznice, već izravno u proračun. „Ne radi se o punjenju rupe u proračunu, nego o mjerama prilagodbe“, kaže ministar. Još jedno pametno, svima jasno objašnjenje. Čini se da se hrvatska politika vodi po prilagođenom programu, kojeg ne razumije nitko pa ni oni koji su je kreirali. Nema drugog objašnjenja komentara ministra Gordana Marasa koji izjavljuje da, s obzirom na to da su cijene goriva padale zadnja dva, tri mjeseca, ne vjeruje da će se povećanjem trošarina povećati i cijena goriva u maloprodaji!?! Prilagodba na najjače. Ministar Lalovac se pak žuri prilagoditi trošarine na cigarete onima u Europskoj uniji. „Minimalna trošarina je sada 648 kuna na 1.000 cigareta. Još uvijek smo ispod onoga što zahtijeva Europska unija, a to je 90 eura na 1.000 cigareta”, pojasnio je Lalovac, da svi razumiju da tu priči o poskupljenjima nije kraj.

Pa kad se već političari žure prilagoditi nas europskim standardima, neka prilagode i plaće prosječnim europskim plaćama. Prilagodite nas s Luksemburgom, gdje je minimalna bruto plaća 1.921,03 eura pa će se sve dimiti od skupih cigareta i automobila. Prema podacima Eurostata, plaće u Hrvatskoj daleko su niže od europskog prosjeka, ali zato se možemo pohvaliti jednim od najvećih poreznih opterećenja rada u Europi. Na ionako bijedne iznose plaćamo enormne poreze, participacije, doprinose, namete, kamate i kakve su već nazive sve izmislili za legalnu otimačinu, bez da smo ustali iz kreveta. Vrlo logična i poticajna politika za povećanje potrošnje, koja bi nas trebala izvući iz recesije. Ruski predsjednik Vladimir Putin lijepo je, odgovarajući na pitanja građana i novinara, prije par dana izjavio: „Za zdravu ekonomsku politiku morate imati mozga. Međutim, ako želite da vam ljudi vjeruju trebate imati srce.“ Na stranu tko je i kakav Putin, čovjek je u pravu. Ova država ne vodi se ni mozgom ni srcem.

Izvor: http://liderpress.hr/blogovi/tripper/prilagodeni-program-za-hrvate-daleko-od-srca-jos-dalje-od-mozga/

Brze željeznice, nove autoceste i luke trebale bi povezati cijelo tržište Europe i Azije, s ukupno tri milijarde potrošača

Sukladno zakonskim odrednicama i Pravilniku o provođenju izbora za RV i ZNR, završene su izborne pripreme za održavanje izbora u svim poslovnim područjima Pružnih građevina d.o.o..

Određeni su datumi održavanja skupova radnika (14.do 15.travnja) na kojima će se donijeti odluke o postojanju zakonskih uvjeta za utemeljenja radničkih vijeća i izbor povjerenika zaštite na radu, kao i imenovanje Izbornog odbora za provođenje izbora.

U poslovnom području Remont pruga gdje ističe mandat dosadašnjem RV, donijete su u zakonskom roku odluke o imenovanju Izbornog odbora i za izbor članova RV i povjerenike ZNR.

Izborni odbor će u zakonskom roku donijeti odluku o provođenju izbora za to poslovno područje.