Arhiva za kategoriju Obavijesti

HŽ Infrastruktura je u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda donijela odluku o odabiru izvođača radova na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu projekta “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac”.

Kao valjana ponuda koja je ostvarila najveći broj bodova sukladno kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude odabrana je ponuda zajednice ponuditelja STRABAG AG; STRABAG d.o.o.; STRABAG Rail a.s.  u vrijednosti 1.713.193.222,13 kuna (bez PDV-a).

Nakon što odluka postane izvršna, očekuje se potpisivanje ugovora.

Procijenjena vrijednost spomenutih radova, koji se sufinanciraju iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., iznosila je 2.042.900.000,00 kuna.

Projekt uključuje rekonstrukciju postojeće željezničke pruge i izgradnju drugoga kolosijeka uz postojeći u duljini 44 km, rekonstrukciju kolodvora i stajališta te izgradnju podvožnjaka i nadvožnjaka s pripadajućim cestovnim prometnicama umjesto željezničko-cestovnih prijelaza. U sklopu elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava izvest će se radovi na izgradnji i obnovi sustava kontaktne mreže, a u sklopu prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Po završetku projekta putnički vlakovi dionicom će prometovati brzinom do 160 km/h.

IZVOR: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Kredit će se koristiti po revolving principu 12 mjeseci od dana potpisa ugovora o kreditu, rok otplate glavnice do 31. prosinca 2023. uz fiksnu kamatnu stopu od 0,15 posto godišnje. 

Vlada je u četvrtak odobrila državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za kredit kojim se financiraju obnova i modernizacija željezničke infrastrukture i financiraju projekti iz CEF programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima, u ukupnom iznosu od 445 milijuna kuna.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će se HŽ Infrastrukturi osigurati financijska sredstva od 200 milijuna kuna radi financiranja obnove i modernizacije željezničke infrastrukture s rokom korištenja od 12 mjeseci od dana potpisa ugovora. Poček je dvije godine od isteka roka korištenja kredita, a rok otplate glavnice je 10 godina od potpisivanja ugovora uz fiksnu kamatnu stopu od 0,59 postotnih poena godišnje.

HŽ je prije deset godina naručio 44 nova vlaka za 1,66 milijardi eura, evo što je s njima

Tim kreditom, rekao je Butković, financirat će se projekti iz programa obnove i modernizacije pruga za međunarodni, regionalni i lokalni promet, željezničko čvorište Zagreb i sl.

Vezano uz suglasnost i državno jamstvo za kredit radi financiranja projekata iz CEF programa, a vezano uz dinamiku priljeva EU sredstava, Butković je kazao da se radi o iznosu od 245 milijuna kuna. Kredit će se koristiti po revolving principu 12 mjeseci od dana potpisa ugovora o kreditu, rok otplate glavnice do 31. prosinca 2023. uz fiksnu kamatnu stopu od 0,15 posto godišnje.

Vlada je izglasala i odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu financija da s društvom HŽ Infrastruktura d.o.o. i Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) zaključi tripartitni Sporazum o uređenju međusobnih obveza i potraživanja.

“Nakon sklapanja sporazuma potraživanja Ministarstva financija prema CERPU i potraživanja CERPA prema HŽ Infrastrukturi iznosit će nula kuna”, rekao je ministar Butković.

IZVOR

Promjena taktike: Umjesto novog Zakona o radu promjena postojećeg.

Nakon više od godinu dana od kada se počelo razgovarati o izmjeni radnog zakonodavstva i rada na posve novom zakonskom prijedlogu, pregovarači se vraćaju na početak. Pregovori oko Zakona o radu (ZOR) se razdvajaju i za dva tjedna bi predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebali sa socijalnim partnerima – sindikalnim centralama i Hrvatskom udrugom poslodavaca – ponovo sjesti za pregovarački stol.

Kao što smo ranije najavili, radit će se u dvije faze. U prvoj će se u postojeći ZOR prenijeti dvije direktive koje sve članice Europske unije do početka kolovoza trebaju ugraditi u nacionalna zakonodavstva, kao i izmjene na koje se Hrvatska obvezala Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), poput reguliranja rada na daljinu, platformskog rada, bolje regulacije ugovora na određeno vrijeme. U drugoj fazi bi se otvarala i neka druga pitanja.

Vladi je stalo povući sredstva za reforme najavljene NPOO-om. Ukupno je tim planom za područja tržišta rada i socijalne zaštite predloženo ulaganje od 2,08 milijardi kuna u narednim godinama. Od tog iznosa, za unapređenje mjera zapošljavanja te modernizaciju zakonodavnog okvira na tržištu rada planirano je izdvajanje 1,43 milijarde kuna. Dio tih sredstava Vlada želi povući već u ovoj godini, no kako su pregovori o ZOR-u već duže vrijeme u zastoju, pitanje je bi li zakon bio donesen do kraja godine. Resorno ministarstvo rada računalo je kako će novi ZOR biti upućen u javno savjetovanje najkasnije do lipnja, a njegovo donošenje je planirano do kraja trećeg tromjesečja.

S druge strane, najkasnije do 2. kolovoza u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti dvije europske direktive –Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji kao i Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.

„Ne bih rekao da je došlo do prekida razgovora vezano uz ZOR i da je ovih godinu i pol dana bačeno u vjetar“, izjavio je Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gostujući u emisiji Hrvatskoga radija “U mreži Prvog” . Podsjetio je da je prvotna ideja bila raditi izmjene i dopune postojećeg zakona, ali su socijalni partneri na stol stavili puno tema te je resorno ministarstvo izradilo posve novi dokument.

Izmjene ZOR-a do kraja godine

„Upravo jer su razgovori bili toliko opsežni, odlučili smo se do kraja godine donijeti izmjene i dopune ZOR-a gdje ćemo riješiti reforme predviđene NPOO-om i dvije direktive“, kazao je Opalić, navodeći kako će na jesen nastaviti razgovore i o drugim temama.

Kao i u ranijem zakonskom prijedlogu i sada resorno ministarstvo predlaže da je ugovor na određeno vrijeme iznimka, da se s istim radnikom mogu sklopiti najviše tri uzastopna ugovora (bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije duži od tri mjeseca). Ukupno trajanje jednog ili više ugovora na određeno vrijeme s istim radnikom ne smije biti duže od tri godine. Međutim, s istim radnikom koji je tri godine radio kod poslodavca on može sklopiti novi ugovor na određeno samo „ako je od prestanka radnog odnosa kod toga poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje 12 mjeseci“.

No, postoje i iznimke u kojima taj ugovor može trajati i duže od ukupno tri godine. Kako se predlaže, ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika; ako se sklapa sa stranim državljaninom ili osobom bez državljanstva prema posebnim propisima kojima se uređuje njihov boravak i rad; zbog potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije; ako je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Predloženim zakonskim izmjenama jasno se propisuje da se plaća određuje u bruto iznosu. U važećem zakonu se propisuje da pisani ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu među ostalim sadrži podatak o osnovnoj plaći. Zbog takve odredbe s radnicima su se plaće znale ugovarati i u neto iznosu.

Dosta detaljnije se regulira ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Takav ugovor može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove, „tijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati“. U tom slučaju poslodavac radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu, osim u slučaju da to zatraži sam radnik.

Krenulo zbog rada na izdvojenom radnom mjestu

Rad na izdvojenom radnom mjestu, izražen u vrijeme zatvaranja gospodarstva uslijed pandemije bolesti Covid-19, je ključno pitanje zbog kojeg se i krenulo u razgovore o izmjenama ZOR-a. To je rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće radnika ili na daljinu.

Takav rad se može obavljati kao stalan ili povremen, „ako na prijedlog radnika ili na prijedlog poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada, pod uvjetom da narav posla i nizak rizik utvrđen sukladno propisima o zaštiti na radu to omogućava“.

Ostala je i odredba iz ranijeg prijedloga sveobuhvatnih zakonskih izmjena prema kojoj „u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sl., odnosno u slučaju više sile, poslodavac može, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad od kuće“.

No, ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada. Ako poslodavac s radnikom koji je roditelj djeteta do navršenih 14 godina ili je pružatelj skrbi ne postigne dogovor o radu na izdvojenom mjestu rada, ne može radniku zbog toga otkazati ugovor o radu.

Ugovor o radu na izdvojenom radnom mjestu, među ostalim, treba sadržavati način mjerenja i evidentiranja radnog vremena; očekivanom tijeku i sadržaju poslovnog procesa te opremi i sredstvima rada vezanim za dodjelu i izvršenje posla, kao i nadzoru te utvrđivanju učinka povjerenog posla; sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; uporabi vlastitih sredstava rada radnika; naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac dužan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje duže od mjesec dana neprekidno, osim ako drukčije nije ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

Resorno ministarstvo i dalje smatra da je potrebno proširiti dodatni rad pa se radniku koji tjedno radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca ili u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca (ali mu je ukupna tjedna satnica 40 sati) dodatnih osam sati može raditi za drugog ili trećeg poslodavca. Iznimno se ugovor o dodatnom radu može sklopiti na duže od osam sati, ali ne duže od 16 sati tjedno, ako je takav rad sklopljen na određeno vrijeme i neće trajati duže od četiri mjeseca.

Odustalo se od podizanja prekovremenih

Odustalo se i od ideje podizanja ukupnog mogućeg godišnjeg fonda prekovremenih sati sa 180 na 200 sati, osim ako to pitanje nije uređeno kolektivnim ugovorim. U slučaju kolektivnog ugovora, također se odustaje od liberalizacije, odnosno ostaje sadašnje rješenje prema kojem se može ugovoriti maksimalno 250 prekovremenih sati godišnje.

I dok se cjelovitim prijedlogom novog ZOR-a predlagalo smanjenje plaćenog dopusta na koji radnik ima pravo tijekom kalendarske godine za važne osobne potrebe poput sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, od te se ideje izgleda odustalo. Trenutnim prijedlogom izmjena ZOR-a, resorno ministarstvo zadržalo je sedam dana plaćenog dopusta.

Ministarstvo rada je odustalo i od skraćivanja otkaznog roka u slučajevima povrede obveze iz radnog odnosa i to na jedan tjedan. Prema sadašnjem prijedlogu, zadržat će se rješenje prema kojem u tim slučajevima radnik ima pravo na polovicu otkaznog roka prema godinama staža provedenog kod istog poslodavca.

Odustalo se i od ideje slabljenja zaštite sindikalnog povjerenika pa mu se za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti bez suglasnosti sindikata ne smije otkazati ugovor o radu ili ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike. Ranije je predlagano da sindikalni povjerenik ima zaštitu samo dok obavlja dužnosti i pod uvjetom da je povjerenik sindikata koji ima najmanje pet radnika članova zaposlenih kod poslodavca.

Izmjenama ZOR-a ponovo bi se mogao vratiti „doprinos solidarnosti“, ali o tome će zasigurno biti puno rasprava kako ponovo Ustavni sud ne bi rušio odredbe ZOR-a. Naime, 2005. godine Ustavni sud je ukinuo „doprinos solidarnosti“ kojeg su prema tadašnjim odredbama ZOR-a plaćali nečlanovi sindikata za korištenje pogodnosti Kolektivnih ugovora (1, 2).

Prema aktualnom prijedlogu ministarstva „kolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti posebna, odnosno dodatna prava za članove sindikata“. To se ne odnosi na plaću i materijalna prava poput naknade troškova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu…

Dodatna prava koja bi se dogovorila za članove sindikata primjenjivala bi se na sve članove sindikata zaposlene kod poslodavca „bez obzira na utvrđenu reprezentativnost sindikata u skladu s posebnim propisom“.

Detaljno se uređuje i rad putem digitalne platforme koji je „naplatan rad kojim radnik osobno obavlja posao prema uputama i nalogu poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom posla, a koji se obavlja u okviru registrirane djelatnosti obavljanja usluga informacijskog društva, na osobni zahtjev korisnika, odnosno primatelja usluga“.

Zakonom se „priznaju“ posebnosti platformskog rada kod kojeg radnici nerijetko rade preko posrednika (agregatora) te se vrlo detaljno objašnjava što sve ugovori o radu platformskih radnika trebaju sadržavati. Hrvatska, i u Stajalištu o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta putem platformi zalaže za regulaciju posrednika jer se većina platformskog rada kod nas odvija preko njih.

IZVOR

Otkazivanje ugovora o radu na neodređeno neće biti olakšano, a uzastopno se u roku tri godine s radnikom mogu sklopiti najviše tri ugovora o radu na određeno, uz nekoliko iznimki te izuzeće za sezonske radnike, stoji u aktualnom prijedlogu izmjena Zakona o radu koje se očekuju do kraja ove godine.

Također, ne povećava se broj dopuštenih sati prekovremenog rada, ostaju na 180 sati. U dosadašnjim pregovorima je bilo, naime, riječi o tome da se prekovremeni povećaju na maksimalno 220 sati godišnje, uz mogućnost većeg broja ako se tako dogovori kolektivnim ugovorom, jer se smatralo da se time nadomješta dio nedostatka radne snage, kako je to donedavno tumačio i ministar rada Josip Aladrović. Ostalo je, međutim, da zaposlenik može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem kako bi za njega radio do osam sati na tjedan, a za to više ne treba tražiti suglasnost prvog poslodavca. To je pak ministar zamislio kao davanje mogućnosti radnicima da zarade više ako to žele.

Regulirat će se i rad na izdvojenom mjestu i to u dva modela, kao rad od kuće te rad na daljinu, pri čemu je ovo drugo vezano za obavljanje posla putem informatičke tehnologije pa će radnik moći sam određivati mjesto rada koje je, zapravo, promjenjivo. Uređuju se naširoko i digitalne platforme, odnosno uvode se pojmovi “radnik koji radi putem digitalne radne platforme” te “osoba koja radi putem digitalne radne platforme”.

Sudski spor

Prvi ima ugovor o radu, odnosno, ako ga nije sklopio, može se u slučaju sudskog spora na temelju navedenih kriterija pozvati na to da je s njime zapravo zasnovan radni odnos. “Osoba” pak ima drukčiji ugovorni odnos, a za nju platforma ili agregator trebaju ugovoriti i osiguranje od nesretnog slučaja te od odgovornosti, ako je riječ o javnom prometu. Prema onome što smo imali prilike vidjeti, predviđa se da bi odredbe o platformskom radu stupile na snagu tek 1. srpnja sljedeće godine.

I sindikati i poslodavci o svemu tome, kao i drugim izmjenama koje je Ministarstvo rada uvrstilo u prijedlog izmjena ZOR-a nakon godinu i pol pregovora, tek trebaju dati službeno mišljenje. Iako se čini da bi sindikati mogli biti zadovoljniji, Krešimir Sever iz NHS-a nije sklon takvoj ocjeni dok sve ne prouče i dok pregovori ne završe, što će vjerojatno biti ovo proljeće.

Ipak, recimo, izborili su se za to da zaštita sindikalnih povjerenika šest mjeseci nakon prestanka funkcije ostane u tom zakonu iako je u prvoj verziji to bilo izbačeno, a čini se da bi mogli izgurati i to da se kolektivnim ugovorima mogu za članove sindikata ugovoriti posebna, dodatna prava (osim prava na plaću i materijalnih prava, kao što su naknade troškova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu).

“To bi se moglo odnositi na božićnice, regres, jubilarne nagrade i slično”, objašnjava nam Sever. Smatra da u tome nema ništa sporno te napominje da je reguliranje tog prava navedeno i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a u HUP-u smatraju da je to problematično. Pregovarač u ime poslodavaca Nenad Seifert kaže da se time diskriminiraju radnici po tome jesu li u sindikatu ili nisu te napominje da je Ustavni sud slična zakonska rješenja ukinuo prijašnjih godina.

Rad na određeno

Ono gdje je Ministarstvo rada, kako se to čini objema stranama, izašlo u susret poslodavcima je uređivanje ugovora o radu sa sezonskim radnicima, gdje se ne ograničava uzastopni broj ugovora, kao ni sa stranim državljanima ili za potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije.

Za sezonske poslove može se po tom prijedlogu sklopiti ugovor o radu na neodređeno i na određeno vrijeme, a ako se sklopi ugovor na neodređeno, “tijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati”, a radnik se ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te mu se plaćaju doprinosi. On, doduše, može tražiti da ga odjave kako bi se mogao zaposliti kod nekog drugog.

Općenito je jedan od važnih ciljeva koji je Vlada više puta proklamirala da se smanji rad na određeno gdje god je to moguće, pogotovo vrlo kratkotrajnih ugovora od nekoliko mjeseci, jer je u tome Hrvatska pri europskom dnu. Do sredine 2026. godine trebala bi taj udjel nesigurnih i nestabilnih ugovora o radu dovesti na 17 posto, kako se obvezala u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Kao početna vrijednost uzet je podatak iz razdoblja od 2017. do 2019. kad je udjel tih ugovora bio na 25 posto, a navodno se u međuvremenu već ponešto smanjio.

Negativan korak

Poslodavci, pomalo razočarano, poručuju kako se nadaju da će nakon ovih izmjena uslijediti pregovori o “pravoj reformi jer ovo nije reforma”, kako kaže Seifert. “Fleksibilizacije rada na neodređeno nema, dapače, otišlo se korak unazad”, napominje. U HUP-u stoga smatraju negativnim korakom za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske dođe li do dugoročne odgode donošenja novog ZOR-a “kakav imaju gospodarski razvijenije države EU”.

OTKAZIVANJE ugovora o radu na neodređeno neće biti olakšano, a uzastopno se u roku tri godine mogu sklopiti najviše tri ugovora o radu na određeno, uz nekoliko iznimki te izuzeće za sezonske radnike, stoji u prijedlogu izmjena Zakona o radu koje se očekuju do kraja ove godine, piše Jutarnji list.

Također, ne povećava se broj dopuštenih sati prekovremenog rada, ostaje na 180 sati. U dosadašnjim pregovorima, naime, razgovaralo se o tome da se prekovremeni sati povećaju na maksimalno 220 sati godišnje, uz mogućnost većeg broja ako se tako dogovori kolektivnim ugovorom, jer se smatralo da se time nadomješta dio nedostatka radne snage, kako je to donedavno tumačio i ministar rada Josip Aladrović.

Ostalo je, međutim, da zaposlenik može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem kako bi za njega radio do osam sati na tjedan, a za to više ne treba tražiti suglasnost prvog poslodavca. To je pak ministar zamislio kao davanje mogućnosti radnicima da zarade više ako to žele.

Rad od kuće

Regulirat će se i rad na izdvojenom mjestu i to u dva modela, kao rad od kuće te rad na daljinu, pri čemu je ovo drugo vezano za obavljanje posla putem informatičke tehnologije pa će radnik moći sam određivati mjesto rada koje je, zapravo, promjenjivo. Uređuju se naširoko i digitalne platforme, odnosno uvode se pojmovi “radnik koji radi putem digitalne radne platforme” te “osoba koja radi putem digitalne radne platforme”.

I sindikati i poslodavci o svemu tome, kao i drugim izmjenama koje je Ministarstvo rada uvrstilo u prijedlog izmjena ZOR-a nakon godinu i pol pregovora, tek trebaju dati službeno mišljenje. Iako se čini da bi sindikati mogli biti zadovoljniji, Krešimir Sever iz NHS-a nije sklon takvoj ocjeni dok sve ne prouče i dok pregovori ne završe, što će vjerojatno biti ovo proljeće.

Posebna prava za članove sindikata

Ipak, izborili su se za to da zaštita sindikalnih povjerenika šest mjeseci nakon prestanka funkcije ostane u tom zakonu iako je u prvoj verziji to bilo izbačeno, a čini se da bi mogli izgurati i to da se kolektivnim ugovorima mogu za članove sindikata ugovoriti posebna, dodatna prava (osim prava na plaću i materijalnih prava, kao što su naknade troškova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu).

“To bi se moglo odnositi na božićnice, regres, jubilarne nagrade i slično”, objašnjava Sever. Pregovarač u ime poslodavaca Nenad Seifert kaže da se time diskriminiraju radnici po tome jesu li u sindikatu ili nisu te napominje da je Ustavni sud slična zakonska rješenja ukinuo prijašnjih godina, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas.

IZVOR