Arhiva za kategoriju Obavijesti

Od 2600 kilometara pruga, na oko 800 kilometara vozi se brzinama od 40 do 60 kilometara na sat, a tek 100 kilometara pruga može podnijeti brzine preko 140 km na sat. No, lakše se priviknuti na sporost vlakova nego na njihovu nepouzdanost i nepredvidljivost, odnosno kašnjenja ili otkazivanja vlakova

06. 07. 2022.947 PREPORUKA

Ministar prometa Oleg Butković napokon je priznao ono što svi znaju – da se na željeznički prijevoz u Hrvatskoj u dogledno vrijeme ne može računati. Poručio je građanima koji pokušavaju koristiti željeznicu, a takvih je svakim danom sve manje, da se moraju naviknuti na kašnjenja i da se “oboružaju strpljenjem.”

Svako toliko nas Hrvatske željeznice zabave nekom komičnom dogodovštinom. Tako su prije nekoliko dana pokrenuli sezonsku direktnu liniju od Osijeka do Splita. Tristotinjak najhrabrijih Slavonaca odvažilo se na ovu avanturu koja prema voznom redu traje 13 sati, no vlak je već prvog dana kasnio preko 80 minuta. Kašnjenje se, navodno, dogodilo zbog tehničkih poteškoća. Naime, jedan vlak krenuo je iz Vinkovaca, a drugi iz Osijeka i u Zagrebu su se trebali spojiti, te nastaviti do Splita, no došlo je do problema pri spajanju dviju kompozicija.

Nisu samo loše pruge problem

Osim tehničkih poteškoća, HŽ-ovi vlakovi znaju kasniti i zbog onog što se često naziva “ljudski faktor”. Tako se javnost prije otprilike dva tjedna zabavljala viješću da je vlak iz Križevaca za Zagreb kasnio oko 80 minuta, a razlog je ni manje ni više to što je strojovođa zakasnio na posao. Navodno je zaspao.

Polazna stanica tog vlaka jest zapravo Koprivnica, ali kako su u tijeku radovi na pruzi, putnike do Križevaca prevozi autobus, a dalje nastavljaju vlakom do Zagreba. No, strojovođe nije bilo, pa dok se nije pojavio, nije ih imao tko prevesti dalje. Inače, na toj liniji, kako svjedoče oni koji njome putuju u Zagreb na posao, kašnjenja su vrlo česta.

U HŽ-u očito vlada kaos

Mjesec dana ranije sličnu situaciju HŽ je imao i na jugu zemlje. Tamo ne da je vlak kasnio, nego uopće nije došao. Kako je tada izvijestio lokalni medij, kojem se požalila jedna čitateljica, ranojutarnji vlak na liniji Šibenik – Perković – Split koji polazi prije pet satu ujutro nije krenuo sa šibenskog kolodvora zato što se kondukter nije pojavio na poslu. Iz HŽ-a su tada odgovorili da kondukter nije došao na posao iz “osobnih razloga”, da vlak ne može krenuti bez konduktera – valjda prema nekom pravilniku – te da nisu mogli osigurati autobus koji bi prevezao putnike.

Nefunkcioniranje HŽ-a često se pokušava opravdati lošom infrastrukturom, no ova dva primjera kašnjenja i otkazivanja vlaka, radi nedolaska osoblja na posao, pokazuju da imaju i ozbiljnih organizacijskih problema, da tamo vlada popriličan kaos, s čime kvaliteta pruga nema previše veze, a značajno narušava povjerenje putnika.

Loša infrastruktura utječe na brzine kojima se kreću vlakovi i tu smo zaista prilično loši. Od 2600 kilometara pruga, na oko 800 kilometara vozi se brzinama od 40 do 60 kilometara na sat, a tek 100 kilometara pruga može podnijeti brzine preko 140 km na sat. No, lakše se priviknuti na sporost vlakova nego na njihovu nepouzdanost i nepredvidljivost, odnosno kašnjenja ili otkazivanja vlakova.

Turiste na Jadran voze inozemni prijevoznici

Upravo zbog toga došlo je do drastičnog srozavanja broja prevezenih putnika, koji je u razdoblju do 2008. do 2017. pao s 80 na oko 20 milijuna. Iako je Hrvatska turistička zemlja, pa je HŽ i ste strane mogao iskoristiti svoju poziciju i kao putnički prijevoznik se prometnuti u jedan od stupova turizma, dogodilo se upravo suprotno – da njihove usluge koristi sve manji broj ljudi, a turiste, kao što vidimo iz reklamnih ponuda ovih dana, prevoze neki drugi željeznički prijevoznici, poput češkog RegioJeta, koji skuplja turiste iz Češke, Slovačke i Mađarske i vozi ih na Jadran.

LINK

U vremenskim uvjetima, u kojima temperature zraka prelaze 30˚C, radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, montaži, intervencijama i sl. rade u nepovoljnim klimatskim uvjetima.Poslodavac je dužan osigurati uvjete za rad na siguran način te je dužan u procjeni rizika utvrditi radna mjesta na kojima je radnik izložen vrućini, preostali rizik na tim radnim mjestima i mjere koje poslodavac treba poduzeti da bi se taj rizik sveo na najmanju moguću mjeru.

Poslodavac ne može utjecati na vanjske čimbenike, ali pravilnom primjenom pravila zaštite na radu, može se u velikoj mjeri izbjeći ili smanjiti toplinski stres.

Rad pri visokim temperaturama bez primjerene zaštite, izaziva razne zdravstvene probleme, kao što su dehidracija, prolazni toplinski umor, nesvjestica uslijed vrućine, toplinska iscrpljenost, toplinski udar, sunčanica i promjene na koži.

Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada, od 2020. godine, određena je dužnost poslodavca da u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom) postupa u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. U smjernicama su obrađeni parametri rada na otvorenom, toplinski indeksi, zdravstvene tegobe povezane s radom na visokoj temperaturi te preporuke.

Također, sukladno istom Pravilniku, za radnike koji rade u zatvorenim prostorima potrebno je osigurati određene mikroklimatske uvjete. Tako se pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporuča relativna vlažnost od 40% do 60%. Ako se u toplom (ljetnom) razdoblju koriste uređaji za klimatizaciju, razlika između vanjske i unutarnje temperature, u pravilu, ne bi trebala biti veća od 7˚C. Ako uređaji za klimatizaciju ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere za smanjenje zraka u prostorijama.

Više o toplinskim valovima možete pratiti OVDJE.

LINK

Kornat-ekspres krenuo je na današnji dan prije 54 godine iz Zagreba prema Zadru. Imao je 192 mjesta, domaćicu koja se brinula o putnicima, “buffet”, ozvučenje preko kojeg su putnici slušali glazbu, vijesti…

Tehnički muzej Nikola Tesla objavio je na svojem Facebooku zanimljivu činjenicu iz povijesti. Na današnji dan 1968. godine je po prvi put iz Zagreba prema Zadru krenuo Kornat-ekspres. 

– Danas smo nažalost svjedoci sve većem zapuštanju željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Željeznica se suočava s nerentabilnošću, nekonkurentnošću i sa sve manje putnika. Slična situacija bila je i u periodu između 1965. i 1968. kada je broj putnika pao sa 71,4 na 58,7 milijuna. Tim povodom ŽTP Zagreb je 1968. krenuo s kampanjom pod nazivom “Putujte udobno željeznicom” – napisali su.

Tako je, objašnjavaju, Kvarner-ekspres povezivao Zagreb i Rijeku, a putovanje je trajalo tri i pol sata, Marijan-express Zagreb i Split, a zatim je, na današnji dan, krenuo i Kornat-ekspres. VRATIT ĆE NOVACStrojovođa nije došao na posao, vlak je u Križevcima kasnio 77 minuta. HŽ: ‘Ispričavamo se’

Putovanje do Zadra trajalo je šest i pol sati, a na toj relaciji je putnike vozio prvi europski aluminijski vlak izrađen u zagrebačkoj tvornici Janko Gredelj. Vlak je imao samo mjesta prvog razreda, odnosno 192 zasebne fotelje, bio je i “buffet” te domaćica koja se brinula o putnicima. Putnici su u šest i pol sati mogli slušati glazbu, vijesti i informacije o mjestima i predjelima kroz koja je vlak prolazio zahvaljujući tome što je vlak bio ozvučen. 

– Kornat-ekspres polazio je iz Zagreba u 6.28 i stizao u Zadar u 12.59. Iz Zadra bi se vraćao u 16.28 i u Zagrebu bio u 23.10 – napisali su iz muzeja. 

– Još 1963. godine u tvornici Janko Gredelj napravili su tri prototipa diesel elektromotornog aluminijskog vlaka serije JŽ 611. Radilo se o naprednoj konstrukciji koja je izazvala pažnju i svjetske industrije. Vlakovi su bili predviđeni za prometovanje normalnom širinom kolosijeka (1435 mm) i mogli su postići maksimalnu brzinu od 120 km/h. Za vuču su imali dva diesel motora jedinične snage 400 KS. Dužina vlaka preko odbojnika iznosila je 82,12 metra, dok je širina iznosila 3 metra. Vlak je imao 192 sjedišta, a prometovao je na linijama Zagreb – Zadar i Zagreb – Beograd. Ovi vlakovi su se koristili tek kojih par godina, a u kontekstu uporabe aluminija za izradu karoserije Gredelj je još napravio i tri garniture za uskotračnu prugu Zagreb – Samobor (poznate kao srebrne strijele). Ideja nažalost nije komercijalizirana u kontekstu u kojem bi se očekivalo s obzirom na interes koji je pobudio na svjetskoj razini – stoji u objavi Tehničkog muzeja.

IZVOR

NOVI Zakon o radu ukida poslodavcu pravo da radnika umirovi sa 65 godina, piše Jutarnji list, navodeći da bi izmjene i dopune zakona oko kojih su se sindikati i poslodavci usuglašavali zadnjih mjesec dana trebale u drugoj polovici lipnja biti upućene u javno savjetovanje.

Do kraja srpnja se očekuje da zakonski prijedlog bude spreman za vladu, što znači da bi se našao na jesenskom dnevnom redu sabora, doznaje dnevnik iz Ministarstva rada. Ni sindikati ni poslodavci ipak nisu pretjerano zadovoljni postignutim rezultatima pa se čini da namjeravaju aktivno sudjelovati i u samom savjetovanju, koje će trajati 30 dana.

Konzultacije s Europskom komisijom

S druge strane, Ministarstvo će paralelno morati obaviti konzultacije s Europskom komisijom zbog preuzetih obveza iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), s obzirom na to da su u pitanju i reforme na temelju kojih Hrvatska računa da će koristiti značajne iznose novca iz EU.

Te reforme opisuju kao “poticanje inovativnih oblika rada poput rada od kuće, odnosno rada na daljinu, te fleksibilnih radnih uvjeta radnika, a sve kako bi se, kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potaklo demografsku revitalizaciju Hrvatske”.

Glavne novosti

Neke od glavnih novosti u ZOR-u odnose se na dodatno ograničavanje sklapanja ugovora o radu na određeno kako bi se spriječile zlouporabe i takav ugovor bio iznimka na tržištu (u tri godine moguća su tako najviše tri uzastopna ugovora, ali uz valjano obrazloženje i uz nekoliko iznimaka), značajno proširenje mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca, načini i uvjeti povremenog i trajnog rada od kuće te na daljinu (obavlja se putem ICT-a, mjesto rada je promjenjivo, a određuje ga radnik), kao i propisivanje platformskog rada.

Jedna od novosti je i to da se predlaže produljenje dobi do koje radnik može biti u radnom odnosu sa 65 na 68 godina starosti, kako potvrđuju sugovornici iz redova sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca. Pritom, jasno, starosni uvjet za ostvarivanje prava na umirovljenje ostaje 65 godina, što je propisano drugim zakonom.

Drugim riječima, poslodavci neće moći raskidati radni odnos s onima koji navrše 65 godina ako to sami radnici ne žele, a nakon 68 godina je stvar dogovora s poslodavcem. Prvi se put predviđa posebna mogućnost – da sindikat za svoje članove ugovori veća prava poput veće božićnice, piše Jutarnji list.

IZVOR

Poštovani predsjedniče Vlade RH,

posljednjih godina  intenzivno smo ukazivali, kako Upravi HŽ Infrastrukture,  tako i odgovornima u resornom ministarstvu na rastući problem nedostatka radnika koji neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa u RH. Iz ovog ili onog razloga, problem nije shvaćen dovoljno ozbiljno i nije se rješavao na odgovarajući način.

Na žalost, predugo je trajao vremenski period u kojem se nije zapošljavalo nove mlade radnike. Zapošljavanja koja su se događala proteklih godina, a bila su višestruko manja od stvarnih potreba, samo su odgodila eskalaciju problema. Pokušaji organizacije rada s manjim brojem radnika, a bez odgovarajućeg tehničkog ili tehnološkog iskoraka koji bi to omogućio, samo pukom srećom završavaju „samo“ zabranama nadležne Agencije za sigurnost željezničkog prometa, te prekršajnim prijavama nakon provedenih inspekcijskih nadzora.

Pred nama je iznimno zahtjevan period u kojem nam, upravo zbog nedostatka izvršnih radnika u dva najvažnija sektora u HŽ Infrastrukturi, prijeti potpuni kolaps željezničkog prometa. O kakvom se nedostatku radi  najbolje govore brojke (navodimo samo najkritičnija radna mjesta):

Sektor za promet

• Prometnik vlakova – nedostaje 94  radnika
• Skretničar (postavničar, nadzorni,…) – nedostaje 179 radnika
• Manevrist  – nedostaje 64 radnika

Dodamo li tome i ostala radna mjesta izvršnih radnika u Sektoru za promet dolazimo do ukupnog nedostatka od 426 radnika što je nedostatak od gotovo 20% u odnosu na potreban broj radnika.

Sektor za održavanje

• Pružni radnik – nedostaje 186 radnika
• Čuvar pruge – ophodar – nedostaje 47 radnika
• Tehničar SS – nedostaje 26 radnika
• …

Ukupni nedostatak izvršnih radnika u Sektoru za održavanje izgleda još dramatičnije  kada tome, osim istaknutih, pridodamo i ostala radna mjesta:

• Odjel za upravljanje građevinskim infrastrukturnim podsustavom – ukupno nedostaje 519 radnika
• Odjel za upravljanje elektrotehničkim infrastrukturnim podsustavima – ukupno nedostaje 314 radnika,

što je trenutni nedostatak od gotovo 40%  u odnosu na potreban broj radnika.

Korektnosti radi, napominjemo da će se manji dio problema s brojem radnika u Sektoru za održavanje riješiti ponovnom implementacijom dijela PG-a (održavanje) u HŽ Infrastrukturu, što je trenutno u tijeku. Veći dio problema koji ostaje moguće je jedino riješiti zapošljavanjem novih radnika.

Trenutna organizacija rada izvršnih radnika u HŽ Infrastrukturi provodi se uz ogroman prekovremeni rad i  nekorištenje godišnjih odmara u rokovima propisanim zakonom. Kako niti to nije dovoljno da bi se nadoknadio kronični nedostatak radnika, na snazi je mnoštvo  privremenih organizacijskih mjera kojima se jednaka količina posla raspoređuje na preostale radnike što za posljedicu ima povećanu stopu bolovanja (višestruko veću u odnosu na prosjek u RH). Uzmemo li u obzir i starosnu strukturu među izvršnim radnicima čiji se  prosjek godina vrti oko brojke 50, jasno je da nas daljnje zatvaranje očiju pred ovim problem neminovno dovodi do kolapsa. Jedini razlog što željeznički promet u RH još uvijek nije u potpunom kolapsu su iznimni napori koje izvršni radnici svakodnevno ulažu na svojim radnim mjestima.

Očekujemo da Vi kao Predsjednik Vlade  svojim neospornim autoritetom pomognete i u dogovoru s MMPI i Upravom HŽ Infrastrukture  omogućite žurno  zapošljavanje potrebnog broja (radi se o gotovo 1000 ljudi) radnika u HŽ Infrastrukturi diljem RH. Dodatno ističemo  da se mreža HŽ Infrastrukture  proteže kroz sve dijelove RH, te bi zapošljavanje zasigurno dalo dodatni poticaj i pomoglo ostanku mladih ljudi s obiteljima u ruralnim područjima što često ističete kao jedan od glavnih ciljeva Vlade RH.

S poštovanjem.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

DOPIS