Arhiva za kategoriju Obavijesti

FRANCUSKA je, između ostalog, poznata po razgranatoj mreži vrlo brze željeznice. Kažu da to nije dosta.

Francuska smatra da je željeznica budućnost i da je njen potencijal vidljiv ne samo u smanjenju emisija štetnih plinova iz prometa već i u aktivnoj borbi protiv viših cijena goriva. 

Tako su iz francuske vlade najavili daljnje proširenje mreže, ali i modernizaciju postojeće infrastrukture. Plan je težak čak 100 milijardi eura do 2040. godine. Uključivat će i uvođenje ekspresnih vlakova, poput Paris RER (Rapid Regional Express) sustava, i to u sve veće francuske gradove, potvrdila je premijerka Elisabeth Borne. 

Inicijativa dolazi iz želje za smanjenjem CO2 otiska, ali i radi uravnoteženja trenutnog nesklada u lokalnom prijevozu između Pariza i drugih regija u zemlji gdje je javni prijevoz znatno slabiji. Time bi se trebalo utjecati i na rastuće cijene goriva, zbog kojih milijuni putnika danas plaćaju skuplju vožnju, piše Reuters.

Podsjetimo, predsjednik Emmanuel Macron rekao je u studenom da želi vidjeti uspostavljanje regionalnih željezničkih mreža u 10 velikih gradova.

Poznat je i način financiranja. Nositelj će biti nacionalna željeznička kompanija SNCF, a dio sredstava osigurat će EU i regionalne vlade u Francuskoj. Zanimljivo je da je SNCF prošle godine ostvario rekordne prihode od 41.35 milijardi eura, što je porast od 19% u odnosu na 2021. godinu i neto dobit od 2.4 milijarde eura. 

A gdje je Hrvatska?

U Hrvatskoj se danas malo tko oslanja na željeznicu. HŽ je zbog nesigurnosti linija i besmisleno sporog povezivanja između pojedinih odredišta često na meti izrugivanja. Kašnjenja od pola sata i više su normalna, kao i putovanja uz prosječnu brzinu na razini zaprege. 

Hrvatska trenutno raspolaže s 2617 km dugom željezničkom mrežom, od čega je samo 274 km dvokolosiječnih pruga, a 980 km je elektrificirano. 

Gledamo li samo HŽ Putnički prijevoz, u 2022. godini ostvario je prihod od gotovo 100 milijuna eura, ali i gubitak od 29.6 milijuna eura. Financijski plan kaže da očekuje manjak i u ovoj godini. HŽ Infrastruktura će, prema financijskom planu, u 2023. godini uz prihode od 365.2 milijuna eura ostvariti manjak od gotovo 40 milijuna eura. Tijekom 2024. i 2025. godine poslovanje bi trebalo biti u plusu. 

Iz ranijih dokumenata vidljivo je da se planiraju daljnja ulaganja u željeznički prijevoz u Hrvatskoj, posebno u infrastrukturu. Tako se, prema vladinim dokumentima, vrijednost ulaganja procjenjuje na 4.4 milijarde eura do 2030. godine, što će donijeti 750 km moderniziranih i obnovljenih pruga uz projektiranu brzinu prometovanja od 160 km/h. Uz to, HŽ Putnički prijevoz bi 2024. u voznom parku trebao imati gotovo 70 novih vlakova, što čini više od 50 posto flote.

IZVOR

Izgradnja drugog kolosijeka pruge počela u Draganiću i na Orlovcu! Krči se teren, za dijelove etape još se razrađuju izvedbeni projekti

Strabag je sudjelovao u mnogim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, no rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge H. Leskovac – Karlovac prvi je njihov posao na željezničkoj mreži.

Nakon pola godina od uvođenja u posao izvođača radova započeli su radovi na pripremi terena na izgradnji drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. Iz HŽ Infrastrukture za KAportal pojašnjavaju kako su u tijeku zemljani radovi, a uskoro počinju i oni na podvožnjacima i nadvožnjacima. Na mjestu nismo zatekli radnike, no dionica je duga, a posao se, tvrde u HŽ-u, tek zahuktavaju. 

Na etapi 9 (nerazvrstana cesta Orlovac – Ilovac) obavljeni su radovi na krčenju šiblja i raslinja, te je odrađena priprema za iskop humusa, a u tijeku je izrada izvedbenih projekata. Na etapi 8 (podvožnjak Ribnjak) u tijeku je priprema za krčenje grmlja i šiblja za pristup gradilištu, te uređenje gradilišnog kampa u kolodvoru Draganić.

Za etapu 7 (podvožnjak Lazina) i etapu 8 (podvožnjak Ribnjak) obavljeno je geodetsko iskolčenje i skupljanje svih podloga za detaljnu razradu izvedbenih projekata. Na etapi 3 od raslinja je raskrčen teren (nadvožnjak Pavučnjak) uređen je glavni gradilišni kamp u Jastrebarskom, a trenutno se uređuje gradilišni kamp u Horvatima. 

Iz HŽ Infrastrukture poručuju i kako je u tijeku projektiranje izvedbenih projekata za etapu 1, što obuhvaća rekonstrukcije elektrovučne podstanice Mrzlo Polje, zatim i nominacija i narudžba materijala i opreme. Na ostalim etapama u tijeku je razrada izvedbenih projekata. 

Bez obzira na početnu fazu pripremnih radova, podsjetimo da početak izgradnje drugog kolosijeka pruge kasni jer Konzorcij Strabag nije dobio svu dokumentaciju, odnosno nisu ishođene sve građevinske dozvole, o čemu je KAportal već pisao. 

Hoće li to sve utjecati na financiranje, iz HŽ Infrastrukture uvjeravaju da ne. Kažu da sredstva putem europskog financiranja su osigurana i nisu dovedena u pitanje, a rok završetka radova biti će prolongiran ukoliko se pokaže opravdanim.  

Inače, iako je Strabag sudjelovao u mnogim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, no rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac prvi je njihov posao na željezničkoj mreži. Trebaju ga dovršiti u roku od 30 mjeseci od početka radova, odnosno do veljače 2025.

IZVOR

Zakon o željeznici („Narodne novine“, br. 32/19, 20/21, 114/22) u članku 71. stavku 1. propisuje da je željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju uredbe o razvrstavanju željezničkih pruga iz članka 70. istog Zakona s pripadajućim elementima, u vlasništvu Republike Hrvatske i javno je dobro u općoj uporabi. U članku 71. stavku 3. propisuje se da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, odlukom određuje upravitelja željezničke infrastrukture iz stavka 1. istoga članka.

Do stupanja na snagu odluke iz članka 71. stavka 3. Zakona, upravitelj željezničke infrastrukture iz članka 71. stavka 1. je HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. trgovačko društvo osnovano za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture Odlukom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju trgovačkih društava HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., HŽ CARGO d.o.o. i HŽ VUČA VLAKOVA d.o.o. (KLASA: 341-01/06-02/03, KLASA: 341-01/06-02/04, KLASA: 341-01/06-02/05, KLASA: 341-01/06-02/06, URBROJ: 5030114-06-1) od 20. srpnja 2006. temeljem članka 1. stavka 1. i članka 3. Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. („Narodne novine“ br. 153/05. i 57/12).

U skladu s prethodno navedenim, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom je za upravitelja željezničkom infrastrukturom određena HŽ Infrastruktura d.o.o..

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci izniman je željeznički infrastrukturni projekt čija je procijenjena vrijednost ukupno prihvatljivih troškova iznosi milijardu i 517 milijuna kuna. Većina sredstava osigurana je iz fodova Europske unije, čak 85 posto, a zbog kašnjenja izvođenja radova periodično se pojavljuju informacije kako će Hrvatska, odnosno investitor HŽ infrastruktura morati vratiti novac u proračun Europske unije. N1 je odlučio provjeritii hoćemo li doista morati vratiti novac Europskoj uniji i kad će se projekt, na kojem su radovi počeli 25. srpnja 2016. i završiti.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci dio je projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti na Mediteranskom koridoru jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T.  Tako će se izgraditi i drugogi kolosijek na cijeloj pružnoj dionici duljine 36,4 km i napraviti rekonstrukcija starog.

Uz to, napravit će se rekonstrukcija lukova na postojećem kolosijeku ukupne duljine 9,4 km, rekonstrukcija postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci te pripadajućih stajališta, izgradnja novog kolodvora Gradec, izgradnja šest novih mostova i rekonstrukcija sedam postojećih, ukidanje pružnih prijelaza na cijeloj dionici koje će zamijeniti 12 križanja (denivelacija) u dvije razine i dvaju pješačkih prijelaza koje će zamijeniti novi pothodnici. Tu su još i bukobrani, servisne ceste, postrojenja za električnu vuču i sličnih, za HŽ infrastrukturu bitnih stvari.

Radovi su počeli 25. srpnja 2016. Da se slikovito podsjetimo kad su radovi počeli, svečanosti potpisivanja ugovora o gradnji te davne 2016. godine prisustvovali su prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture OIeg Butković i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević. 

Izvođači su dva puta prolongirali rok završetka radova. Prvi rok bio je početkom 2020. godine. Hrvatski konzorcij koji čine Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža, od HŽ Infrastrukture tražio je produženje radova do ožujka 2021. godine.  No i taj je rok probijen, pa je hrvatski konzorcij od HŽ Infrastrukture zatražio produžetak radova za 700 dana i 60 milijuna kuna naknade zbog prolongiranja roka. HŽ infrastruktura je to odbila, a sve je završilo pred Vijećem za rješavanje sporova koje je dopustilo prolongiranje radova, ali ne i financijsku naknadu.

HŽ Infrastrukturi, konzorcij je tada uputio novi plan izvršenja radova u kojem se navodilo da bi se radovi trebali završiti u ljeto 2023. godine, tri i pol godine nakon ugovorom predviđenog roka za završetak. Sljedeći rok je kraj 2023. godine, a ako se dotad ne završi, navodilo se, da će Hrvatska možda morati vratiti neutrošena sredstava Europskoj uniji i projekt dovršiti sama.

Resorna ministarstva tvrde: Brige nema

No kako tvrde resorna ministarstva, Ministarstvo mora, prometa i infarstrukture te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, brige nema. Ta dva ministarstva tvrde da je rok za korištenje bespovratnih sredstava fondova Europske unije, sukladno regulativi Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020., 31. prosinca 2023. godine, dok je najkasniji mogući rok za dovršetak projekta sredstvima korisnika 15. veljače 2027. godine.

“Ako korisnik bespovratnih sredstava završi projekt do 15. veljače 2027. godine, bespovratna sredstva koja je iskoristio do 31. prosinca 2023. neće morati vratiti jer bi projekt do tada bio završen i funkcionalan. Do sada je korisniku isplaćeno oko 50 posto sredstava iz Kohezijskog fonda za navedeni projekt, a do kraja ove godine korisnik može koristiti bespovratna sredstva koja su mu na raspolaganju”, kažu iz Ministarstva reginalnog razvoja i fondova Europske unije.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kažu i da se u skladu s trenutnom dinamikom, kraj projekta očekuje u 2024. godini. Također, navode da je prihvatljivost troškova do kraja 2023. godine, nakon čega će se nastavak projekta financirati iz drugih izvora.

“Obzirom da se završetak radova očekuje u 2024. godini te da je sukladno Smjernicama o zaključenju operativnih programa najkasniji mogući rok za završetak projekta 15.2.2027. u kojem projekt mora biti funkcionalan kako se ne bi morao vršiti povrat isplaćenih EU sredstava, ne vidimo povrat sredstava kao opciju”, tvrde iz Ministarstva prometa.

IZVOR

Vrijeme nas služi i to je dobro, radimo bez prestanka i kao što možete vidjeti – polako se mijenja izgled ove županije – rekao nam je jedan od djelatnika na najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, obnovi i gradnji pruge od Križevaca preko Koprivnice prema mađarskoj granici.

Nositelj radova vrijednih oko 350 milijuna eura bez PDV-a je turski div Cengiz s brojnim kooperantima, a prema najavama investitora u Hrvatskim željeznicama, sve bi trebalo biti gotovo u studenom 2024. godine. Voditelj projekta Ivo Jurić iz HŽ-a kazao je kako bi put prema Zagrebu i obrnuto trebao biti skraćen na 50 minuta, a vlakovi će ići i do 160 kilometara na sat. Ipak, teško da će i to biti moguće, jer kako neslužbeno doznajemo, radovi ipak nešto jesu oduženi, što zbog problema s radnom snagom, što zbog problema na gradilištima, u nabavi sirovine, cijenama… Druga stvar koja pomalo dovodi u pitanje znatno skraćenje puta je i činjenica da se još uvijek ne nazire kraj radova na dionici Križevci – Dugo Selo, navodno je tek odrađeno 50 posto zbog problema s izvođačima.

Reporteri Podravskog lista prošli su posljednjih dana cijelom dionicom od mosta u Botovu i dijelu Prekodravlja do Koprivnice pa sve do Križevaca. Strojevi praktički nigdje ne stoje, a u određenim dijelovima budući nadvožnjaci, podvožnjaci, ranžirni kolodvor i stajališta izgledaju impozantno.

Jedna od tehnički najzahtjevnijih izvedbi je novi most preko Drave kod Botova. Postolja su gotova, a već se krenulo s postavljanjem čelične konstrukcije. Novi most nalazi se tek nekoliko desetaka metara od starog koji će, kako se čini, ostati na svom mjestu i neće se rušiti. Njegov dovršetak očekuje se tijekom 2023. Novi most bit će dug 338 metara i izgrađen za dvokolosječnu prugu. Donja konstrukcija mosta izgrađena je od armiranoga betona, a gornja konstrukcija mosta oblikom će biti slična postojećoj.

Na putu prema Drnju već se vidi veliki pomak. Već se vidi budući ranžirni kolodvor s, kako se čini, najmanje šest kolosijeka. Vide se i obrisi budućeg nadvožnjaka kod Torčeca koji će se spuštati prema ranžirnom kolodvoru. Naveliko se radi i na sjeveru Koprivnice, pogotovo u industrijskoj zoni gdje će biti nova regulacija cestovnog prometa te podvožnjak i nadvožnjak. Koprivnica na red dolazi, kako doznajemo, ove godine. Obnavljat će se glavni kolodvor, a napravit će se i pothodnik koji će spajati Vinicu s gradom, kod West Centra.

Ipak, najviše se radilo prema Križevcima gdje je i tehnički zahtjevnija izvedba zbog nadvožnjaka i podvožnjaka u brdovitim predjelima od Lepavine, Carevdara do Majurca i Križevaca. Upravo su tamo i najočitije promjene u vizuri, betonski divovi, postolja za buduću trasu strše iz zemlje.

Kad govorimo o cijelom projektu, predviđena je rekonstrukcija dva kolodvora, kako smo već spomenuli, Koprivnica te Lepavine, izgradnja novoga kolodvora Novo Drnje, rekonstrukcija četiri stajališta: Majurec, Carevdar, Vojakovački Kloštar i Sokolovac, izgradnja novog stajališta Peteranec i prenamjena postojećega kolodvora Mučna Reka u stajalište. Izgradit će se čak sedam mostova, jedna galerija i tri vijadukta, jedan prijelaz za divlje životinje, osam cestovnih nadvožnjaka, tri cestovna podvožnjaka i devet pothodnika!

IZVOR