Arhiva za kategoriju Obavijesti

Odlična suradnja državne i lokalne vlasti rezultirala je najvećim investicijskim ciklusom u povijesti bjelovarsko-bilogorskih željeznica, a riječ je o poslu vrijednom više od 60 milijuna eura.

Naime, ovih dana objelodanjeni su rezultati međunarodnog javnog natječaja pa je tako i poznato da će austrijska tvrtka Swietelsky, jedna od vodećih građevinskih tvrtki u Europi, obnavljati dvije najvažnije dionice za željeznički putnički prijevoz na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Riječ o dionici Bjelovar – Žabno te dionici Banova Jaruga – Daruvar.

Podsjetimo, natječaji su objavljeni u travnju ove godine, a procijenjena vrijednost radova bila je 60-ak milijuna eura. Prema pristiglim ponudama, izgleda da će obnova koštati malo više od procjena.

Dionica od Bjelovara do Sv- Ivana Žabno duga 18 kilometara procijenjena je na 13 milijuna eura bez PDV-a, a pristigle su dvije ponude. Konkurencija Swietelskom bila je druga austrijska tvrtka, također građevinski div Strabag čija je ponuda ipak bila manje konkurentna pa je Swietelsky dobio posao s cijenom od 12,6 milijuna eura bez PDV-a.

Kada je u pitanju krupniji zalogaj, a to je dionica Banova Jaruga – Daruvar duga 53,4 kilometra, konkurencija je bila malo žešća. Osim već spomenutog dvojca, javio se i španjolski Comsa te slovenski konzorcij na čelu s tvrtkom Kolektor Koling.

Iako su sve ponude bile veće od procijenjenih 47 milijuna eura, Swietelsky se i ovdje pokazao najpovoljnijim.

Njihova ponuda iznosila je 51,25 milijuna eura, a sve druge ponude bile su višeg iznosa.

Završetak obnove pruge od Bjelovara do Žabna očekuje se 2026. godine, a omogućit će brže putovanje do Zagreba. Radovi na daruvarskoj dionici trajat će 36 mjeseci.

„Ovo je rezultat suradnje Bjelovarsko-bilogorske županije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture koja je preduvjet za modernizaciju i bolju prometnu povezanost svih dijelova naše Bjelovarsko-bilogorske županije s ostatkom Hrvatske. Na ovaj način doprinosimo razvoju gospodarstva u našoj županiji i osiguravamo bolje uvijete za naše putnike”, istaknuo je župan Marko Marušić povodom otvaranja međunarodnog javnog natječaja.

IZVOR

POTPREDSJEDNIK vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u Dnevniku HRT-a. Najavio je novosti koje bi trebale donijeti poboljšanja u cestovnom prometu, ali i obnovu flote nacionalnog zračnog prijevoznika. Što se tiče cestovnog prometa, Butković je rekao da neće biti moguće potpuno izbjeći velike gužve, posebno na vrhuncu turističke sezone, ali, kazao je, razmišlja se o trećem traku autocesta na najopterećenijim dionicama.

Treći trak autoceste na najopterećenijim dionicama

“Pripremamo treću traku prema Karlovcu, odnosno Bosiljevu i treću traku na Zagrebačkoj obilaznici. To su dva projekta u visokoj fazi spremnosti kada govorimo o prometnoj dokumentaciji. Kroz godinu, možda godinu i pol trebali bismo imati spremnu dokumentaciju s građevinskim dozvolama i ići u realizaciju tih projekata, jer pokazalo se da se najveći dio gužvi stvara u dijelu autoceste do Karlovca, odnosno do Bosiljeva, poglavito kada je vrhunac turističke sezone”, rekao je Butković.  

Pomoći će i novi sustav naplate cestarina, koji, napomenuo je, kasni zbog zastoja tijekom COVID krize i pada prihoda u Hrvatskim autocestama. Kazao je da će 3000 vozila u jednom satu na ulazu ili izlazu s autoceste moći proći, što je po njegovom mišljenju veliki napredak.  

Novi sustav naplate cestarina 2026. godine

“Hrvatske autoceste (HAC) osigurale su iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti sredstva u iznosu od 100 milijuna eura. Ovih se dana treba potpisati ugovor za taj projekt i 2026. godine bismo imali novi sustav naplate”, najavio je Butković.

Kada je riječ o projektima u cestogradnji, spomenuo je novu cijev tunela Učka. 

Druga cijev tunela Učka, autocesta prema Sisku i probijanje tunela Kozjak

“Ove godine ćemo imati otvorenje druge cijevi tunela Učka u rujnu mjesecu, s autocestom prema Sisku koja će isto biti gotova. A kada govorimo o Istarskom ipsilonu, radovi 10 km do Matulja se već su u tijeku, tako da će u cijelosti Istarski ipsilon biti gotov 2026. godine”, rekao je.

Dodao je da se kreće s probijanjem tunela Kozjak te da bi upravo to dovelo do smanjenja gužvi oko Splita.

Željeznica je došla na red

Na pitanje o negativnom mišljenju javnosti o stanju željezničkog prometa i kritikama zbog sporosti vlakova, Butković je rekao da se nije moglo u isto vrijeme i graditi i autoceste i željeznicu, ni zračne luke koje su napravljene, ali da je došlo vrijeme i za željeznicu.

“Željeznica je sada došla na red i mi smo sada trenutno na preko milijardu i pol eura ulaganja u željezničku infrastrukturu, što iz europskih fondova, što iz zajma Europske investicijske banke. Mi smo 900 milijuna eura kao država podigli kredit za financiranje i obnovu lokalnih i regionalnih pruga na oko 500 kilometara. Ti radovi se već izvode. Mi imamo neke dionice koje smo završili”, rekao je. 

“Puno je stvari već obnovljeno”

Spomenuo je pruge Zaprešić – Zabok, Vinkovci – Vukovar, obnovu pruga Savski Marof – Zagreb, pa do Siska. 

“Puno stvari je već obnovljeno, ali evo sad ćemo završiti Krapina – Zabok. Pruga Knin – Zadar ide u raspis. Neke su i problematične, poput dionice Dugo Selo – Križevci, ima kašnjenja”, kazao je Butković o obnovi pruga.  

“Provedba tih velikih projekata nama je jedan od najvećih izazova trećeg mandata vlade. Dugo Selo – Križevci se dugo radi, ali došli smo sada na situaciju da će sljedeće godine, očekujem, i ta dionica i nastavak do mađarske granice u cijelosti sve bude izgrađeno”, rekao je.  Butković smatra da najavljene uštede u proračunu neće omesti neke od tih projekata. 

“Morat ćemo naravno prilagoditi dinamiku realizacije bitnih objekata financijskim mogućnostima. Puno toga se financira iz europskih sredstava. Kad govorimo o brzim cestama, tu ćemo morati koristiti nacionalna sredstva, jer europski fondovi ne žele više financirati brze ceste i ceste. Tu se stvari uglavnom koncentriraju na željeznicu, ali napravili smo dinamiku koja je prihvatljiva i projekcijama proračuna za sljedeće godine, tako da neće doći ni do kakvog zastoja”, poručio je. 

“Imamo još dosta toga za napraviti”

Iz europskih fondova sljedećih će godina najviše sredstava ići u željeznicu. 

“Ta ulaganja će sljedećih deset godina biti preko četiri milijarde eura. Naravno, tu ćemo koristiti i zajmove, kao što sam rekao, jedan je s Europskom investicijskom bankom. Što se tiče cesta, tu su sve brze ceste oko Splita, tu je spoj Požege na autocestu, obilaznica Vukovara, završetak brze ceste do Virovitice, Koprivnice i da ih sve ne nabrajam. Imamo još dosta toga za napraviti”, kazao je Butković. 

Dodao je da je autocestovna infrastrukturu uglavnom već izgrađena. 

“Koridor 5C bit će gotov početkom sljedeće godine, tako da s autocestovnom infrastrukturom smo uglavnom, kada izuzmem Jadransko-Jonski koridor, Križišće – Žuta Lova dionicu odnosno Ploče-Dubrovnik, u tom dijelu”, kazao je.

“Pelješki most ispunio je sva očekivanja”

Spomenuvši da je 26. srpnja bilo točno dvije godine otkako je Pelješki most pušten u promet, Butković je iznio podatak da će za koji dan biti zabilježen prolazak pet milijuna vozila.

“Osim toga što smo spojili svoj teritorij, to je jedan simbol Pelješkog mosta, međutim, on je otvorio perspektivu Korčule, Dubrovnika. Nama jedan trajekt nije dovoljno od Orebića do Dominča, morali smo uvesti drugi trajekt. U tom smislu, mislim da su rezultati izgradnje Pelješkog mosta veliki”, istaknuo je.  

Obnova flote Croatia Airlinesa

“Croatia Airlines provodi jedan od najvećih i najsnažnijih projekata od svog osnutka, to je nabavka 15 novih Airbuseva. Od toga je 13 Airbusova 220-300, a dva su Airbus 220-100. Ovih 13 će biti sa 149 sjedala, druga dva sa 127 sjedala”, kazao je Butković i najavio dolazak prvog novog Airbusa nacionalnog prijevoznika. 

“Prvi  dolazi sutra, imenom Zagreb, tako da imat ćemo svečanost”, rekao je. “Mislim da je to velika stvar da do kraja 2026. godine tih novih 15 zrakoplova dođe u flotu Croatia Airlinesa, koja će time zapravo smanjiti troškove i bolje funkcionirati, dati jednu dodatnu dimenziju udobnosti i sigurnosti putnicima.”

“Croatia Airlines”

Istaknuo je da je Croatia Airlines brend Hrvatske. U ovom se trenutku traži za nju strateški partner, međutim, kazao je Butković, to će se pitanje otvoriti kad tad. 

“Mi imamo određenih ideja, ja sam prije nekoliko dana o tome nešto i govorio. Vidjet ćemo tu da li spajati zračne luke s Croatia Airlinesom, ići u privatizaciju i pronalasku strateškog partnera. Za sada je to još uvijek nije aktualno, ali vjerujem da će brzo doći”, poručio je na kraju.

IZVOR

Najvredniji natječaj u povijesti HŽ Infrastrukture, onaj za projektiranje i izgradnju željezničkog mobilnog komunikacijskog sustava konačno je, nakon nekoliko produženja rokova, jučer okončan javnim otvaranjem ponuda.

Na natječaj je pristigla jedna ponuda i to ona hrvatsko-austrijskog konzorcija nositelja Končara te Dalekovoda i austrijskog Kontrona. Ono što je još poznato jest cijena koju su ponudili, a radi se o gotovo pola milijarde eura, točnije 493.319.795,71 eura, dok je, podsjetimo, javnom nabavom bila procijenjena vrijednost posla gotovo 450 milijuna eura.

Odmah po otvaranju ponude Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, kazao je kako je ‘zadovoljan postupkom javne nabave i pristiglom ponudom” koju sada, pojasnio je, treba provjeriti, zadovoljava li uvjete, te zatražiti suglasnost s obzirom na financiranje jer je ponuda viša od procijenjene, potom odobriti i posljedično potpisati ugovor.

Taj proces, kazao je, mogao bi biti okončan do jeseni. Konzorcij Končar – Dalekovod – Kontron, trebao bi odraditi ogroman posao, točnije modernizirati potpuno zastarjeli, analogni sustav (RD), izgrađen u 80-ima, konačno zamijeniti modernijom varijantom koja se koristi na europskim željeznicama.

Sedmogodišnja transformacija trebala bi proći kroz tri faze, a to su izrada projekta odnosno tehničke dokumentacije izgradnje, izgradnju Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet te treća faza migracije s GSM-R mreže u FRMCS”, objavljeno je na stranicama HŽ infrastrukture uoči pokretanja natječaja.

No da bi sve proteklo prema planu HŽ-a i resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, valja pričekati pregled dokumentacije koja će sada na provjeru, dok žalbi u ovoj fazi finalizacije posla, nema. Oko ove javne nabave, postojala su nesuglasja i lobiranja, kao i špekulacije o pogodovanjima.

Novo ili novije
A bit priče odnosio se na odabir tehnologije koja će se ugraditi. Jedna stana zagovarala je da se postojeći sustav, koji je debelo zastario, zamijeni najmodernijim sustavom u dolasku tzv FRMCS-om, dok su drugi zagovorali postepeni put koji je i dobio zeleno svjetlo, točnije najprije ugradnju GSM-R-a, pa potom FRMCS-a.

Ili slikovito pojašnjeno, jedni su bili za to da iskoračimo s prve na treću stepenicu, dok je odabrano da se ide stepenica po stepenica. Argument poraženih bio je da je EU već odlučila prijeći, istina s druge na treću stepenicu i uvelike je testira, dok pobjednička opcija tvrdi, da ni EU neće, bar ne do 2035 biti spremna da svu europsku željezničku komunikaciju prebaci na treću, željenu stepenicu. Naime, činjenica jest i da se testira FRMCS, ali i da propisanih standarda još nema, kao i da se rok za njihovo donošenje neprestano odgađa.

Ili kako su nam svojedobno, kazali iz HŽ infrastrukture. “GSM-R (Global System for Mobile Communications – Railway) sustav trenutačno je jedini standard za komunikaciju u željezničkom prometu koji se može nabaviti, te su svi upravitelji željezničke infrastrukture u EU opremljeni GSM-R sustavima za koji je podrška proizvođača zajamčena najmanje do 2035”.

GSM-R, koji će Hrvatska početi graditi, bude li ovaj natječaj uspješno okončan ugovorom, otići će jednom u povijest, a potom će ga zamijeniti FRMCS, no zbog dosadašnjih kašnjenja u procesima standardizacije te najmodernije tehnologije, odlučeno je da je postepeni put sigurniji.

“Kako bismo unaprijedili sigurnost i brzinu prometa željezničke mreže, HŽ Infrastruktura nabavlja jedini sustav koji je trenutačno moguće nabaviti a u jedinstvenom postupku i za unaprijed utvrđenu cijenu ugovorit ćemo njegovo unaprjeđenje na budući FRMCS sustav” stav je HŽ-a, koji nam je jučer ponovio i Ivan Kršić, predsjednik uprave.

Iz HŽ-a, napominju kako je oko 90 posto komponenti i radova koji se nabavljaju ovim postupkom javne nabave kompatibilno između trenutačno mogućeg GSM-R i budućeg FRMCS sustava”, što su dodatni argumenti koji su prevagnuli da se radna skupina nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i projektni tim HŽ Infrastrukture, opredijeli za postepenu opciju koja je sada u ‘finišu’.

S obzirom na odabrani put, nije ni postojala mogućnost da bude pregršt ponuda jer postoje tek tri tvrtke u svijetu koje mogu osigurati GSM-R. Dvije europske, jedna koja je sastavnica konzorcija, austrijski Kontron, te Nokia, koja se nije javila na natječaj, te kineski Huawei, koji bi se, jamačno, suočio s nizom prepreka pri odobravanju posla u komunikacijskom biznisu.

Ministar financija na potezu
Osim što se sada mora još je pregledati dokumentaciju, ne bi li se pristigla ponuda i prihvatila, kao i dobiti suglasnos o financiranju Kako tvrde pouzdani izvori, premda je predviđeno da ovaj projekt bude djelomično financiran EU fondovima, čini se, da bi taj dio mogao otpasti, stoga preostaje kreditno zaduženje te novac iz proračuna odnosno odobrenje Ministarstva financija. Bude li dato zeleno svijetlo, projekt transformacije pretpovijesne komunikacijske veze na željeznicama, modernijim, a potom i najmodernijim sustavom mogao bi krenuti u realizaciju.

Kako nam je kazao Ivan Kršić, koji je na čelu HŽ Infrastrukture od 2016, puno se ulaže, puno se gradi, a kada bi još bilo moguće uskladiti pojedine zakonske okvire i lokalne propise koji usporavaju procese, HŽ bi imao priliku za bržu transformaciju. Ovaj natječaj koji je nadomak finalizacije posla, jedan je korak ka modernijoj željeznici u RH.

IZVOR

Na stranicama Europske komisije je objavljeno kako će EU  podržati ciljeve Europskog zelenog plana i Strategije održive i pametne mobilnosti dodjeljivanjem više od 7 milijardi eura za 134 projekta koji će pridonijeti stvaranju ‘održive, pametne, ekološki prihvatljive i otporne mreže prometne infrastrukture‘.

Svi projekti su odabrani u okviru poziva za dostavu prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2023. godinu a CEF je program financiranja EU-a koji podržava europsku prometnu infrastrukturu.

Novim projektima izgradit će se ili unaprijediti prometna infrastruktura kako bi se poboljšale željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste i kratke pomorske rute. Neki će se projekti također povezati s unutarnjim ili pomorskim lukama, zračnim lukama i multimodalnim terminalima a podržat će se i projekti u Ukrajini i Moldaviji za razvoj traka solidarnosti EU-a i sustava pametnog upravljanja prometom za unutarnje plovne putove, zračni i cestovni promet.

– Ovo je najveći poziv u sklopu trenutnog programa CEF Transport. Odabrani projekti pomoći će u preobrazbi europske prometne mreže, čineći čišće načine prijevoza učinkovitijima i privlačnijima za putnike i teret, a istodobno će povećati sigurnost diljem TEN-T-a. Posebno mi je drago što je financirano nekoliko projekata koji podupiru Putove solidarnosti EU-Ukrajina. Ovi novi koridori su od ključne važnosti za pomoć pri integraciji Ukrajine i Moldavije u EU – rekao je povjerenik za klimatske akcije EU-a Wopke Hoekstra.

Željeznice i luke

Podržat će se glavne prekogranične željezničke veze duž glavne mreže TEN-T, poput Rail Baltica, linije Lyon-Torino (koja povezuje Francusku i Italiju) i tunela Fehmarnbelt (koja povezuje Dansku i Njemačku). Nadalje, prekogranične točke između Ukrajine i Moldavije i zemalja EU-a (Rumunjska, Mađarska i Poljska) bit će poboljšane kako bi se omogućio lakši protok prometa za ukrajinski uvoz i izvoz. U isto vrijeme, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će uvelike postavljen na vlakove i željezničke pruge diljem EU-a kako bi se poboljšala interoperabilnost i sigurnost željezničkog prometa.

Bit će nadograđeno oko 20 pomorskih luka u Irskoj, Španjolskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Malti, Litvi, Cipru, Hrvatskoj, Grčkoj i Poljskoj; Razvoj će im omogućiti opskrbu plovila električnom energijom s obale i transport obnovljive energije na pučini.

Infrastrukturne intervencije na unutarnjim plovnim putovima razvit će prekogranične veze između Francuske i Belgije u slivu Seine-Scheldt te između Rumunjske i Bugarske na Dunavu. Luke unutarnjih voda u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj također će dobiti potporu kako bi mogle nastaviti promicati modalni pomak prema europskoj mreži rijeka i kanala.

Svi znaju, Hrvatska ne zna

Između 134 projekta našlo se i par iz Hrvatske, koji u najmanju ruku nisu impresivni i pitanje je zašto se nije išlo na neke veće projekte, recimo po pitanju željeznice koja je već godinama u rasulu. Hrvatska se naime prijavila za samo tri projekta ukupne vrijednosti oko 42 milijuna eura, a radi se o projektu ‘poboljšanja zaštitne ograde na autocesti A3‘,  zatim projekt ‘popravka lukobrana na luci Pula‘, te ‘studija za elektro napajanje brodova u luci Rijeka‘.

Prvi projekt na A3 obuhvaća nadogradnju sigurnosne cestovne infrastrukture na autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac, dionici Lipovljani-Nova Gradiška u Hrvatskoj. U sklopu projekta postavit će oko 47 km zaštitnih cestovnih odbojnika. Glavne koristi projekta bit će povećana sigurnost na cestama na dionici s lošim performansama TEN-T mreže u Hrvatskoj.

Drugi projekt obuhvaća rekonstrukciju i nadogradnju osnovne lučke infrastrukture u luci Pula. Glavni rezultat projekta bit će povećanje učinkovitosti poslovanja u TEN-T luci, dok su trećim projektom obuhvaćene studije i radovi za instalaciju kopnenog elektroenergetskog sustava u riječkoj luci. Glavne prednosti projekta bit će održivija luka koja će plovilima nuditi električnu energiju i smanjiti onečišćenje zraka.

Što rade druge zemlje

I dok se mi bavimo popravcima lukobrana i onečišćenjem zraka, druge zemlje Unije razmišljaju veće ili bolje, pa su im takvi i projekti za koje dobivaju bespovratna sredstva. Iako je mnogo nabrojati ostalih stotinjak projekta možemo izdvojiti nekolicinu tek da se uvjerite u raspon projekta koje su zemlje prijavljivale i za koje su dobile bespovratne eure.

Tako recimo Austrija radi na unaprijeđenu svoje željeznice pa su sredstva odbili za unapređenje željezničke linije između Schaftenaua i Radfelda, koja je dio sjeverne pristupne rute prema bazi tunela Brenner, zatim za unapređenje teretnog terminala u Grazu pri čemu radovi obuhvaćaju novu željezničku infrastrukturu za teretne vlakove do 740 metara dužine te unapređenje postojeće jednokolosiječne pruge između Leibnitza i slovenske granice u dvokolosiječnu liniju.

Bugarska je recimo dobila sredstva za projekt ‘From East 2 West Connections‘, koji ima za cilj izgradnju novih željezničkih pruga unutar morske luke Burgas u Bugarskoj. Glavna korist projekta je održivija luka i povećana konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza.

Njemačka unaprjeđuje svoje željeznice koje su se pokazale manjkave tijekom nedavno završenog Europskog nogometnog prvenstva, ali grade i teretne terminale na Dunavu. Također, nadograđuju svoje teretne lokomotive, njih čak devetnaest.

Grci također moderniziraju prugu, Španjolci imaju najviše prijavljenih projekta među kojima je izgradnja međunarodnog željezničkog terminala, proširenja luka u Sevilla i Almeriji.

Naši susjedi Slovenci o trošku EU ulažu u prugu Ljubljana-Divača i multi modalni autobusno/željeznički terminal u Ljubljani dok Mađari grade novi željeznički prsten oko Budimpešte i čak 35 novih lokomotiva.

Kao što vidimo u ovih nekoliko primjera, ispali smo kratki i pitanje je zašto se neki veći i korisniji projekti nisu mogli prijaviti kako bi se pokupila ova besplatna EU sredstva.

Sve projekte možete detaljno pregledati na ovoj poveznici.

IZVOR

Nakon što je tvrtka HŽ Infrastruktura d.o.o. ove godine krenula s projektom obnove željezničke pruge M606 Knin – Zadar duljine oko 94,86 km, ovo državno poduzeće okrenulo se dodatku ovog projekta, izgradnji željezničke obilaznice naselja Bibinje i teretnog kolodvora Gaženica. HŽ Infrastruktura je, uz Elaborat koji je izradio ovlaštenik OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju iz Zagreba, podnijelo Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš ove obilaznice, a u sljedećem razdoblju Ministarstvo će donijeti i odluku je li potrebno provesti još neke postupke.

Mješoviti promet

Lokacija zahvata nove željezničke obilaznice odvijat će se na području općina Sukošan i Bibinje te grada Zadra.

Planiranim zahvatom na željezničkoj pruzi Knin – Zadar, koja se koristi za mješoviti promet putničkih i teretnih vlakova, predviđena je izgradnja nove željezničke obilaznice naselja Bibinje ukupne duljine oko 6,71 km s tunelom Bibinje duljine tri km, potom novog teretnog kolodvora Gaženica za potrebe teretnog prijevoza iz/za luku Gaženica između postojećeg kolodvora Bibinje i teretnog dijela kolodvora Zadar.

Na teretnom dijelu kolodvora Zadar su pored glavnog prolaznog kolosijeka planirana i četiri prijemno-otpremna kolosijeka, jedan manipulativni za kolosiječnu vagu i četiri kolosijeka u zasebnoj manevarskoj skupini kolosijeka.

U okviru projekta gradit će se i ranžirni park na prostoru uz izlazni portal tunela Bibinje s četiri kolosijeka i dva izvlačna kolosijeka te spoj novih izvlačnih kolosijeka s postojećim lučkim kolosijecima, kao i dva nova lučka kolosijeka korisne duljine 350 m i spoj novih izvlačnih kolosijeka s postojećim lučkim kolosijecima, potom će se graditi infrastrukturni podsustavi i pružne građevine koje uključuju kanale i obodne jarke za oborinske vode, cestovni nadvožnjak na mjestu prijelaza preko županijske ceste ŽC6039, željeznički propusti, pristupne ceste sa sjeverne strane kolodvora Gaženica, požarni putevi…

Javna rasprava

Maksimalna brzina na novoj dionici pruge iznosit će 100 km/sat. Sveukupna duljina zahvata bit će oko 7,8 km, ističu u HŽ Infrastrukturi i dodaju kako je, osim navedenog, nakon izgradnje obilazne pruge predviđeno i uklanjanje postojećeg dijela željezničke pruge M606 Knin – Zadar od Sukošana do Zadra u ukupnoj duljini od oko 6,7 km te ukidanje postojećeg kolodvora Bibinje.

U ovom postupku će zainteresirana javnost moći sudjelovati na javnoj raspravi o studiji o utjecaju na okoliš izgradnje željezničke obilaznice naselja Bibinje i teretnog kolodvora Gaženica na ovoj pruzi, za vrijeme koje će se održati javni uvid u Studiju i javno izlaganje o zahvatu. Obavijest o vremenu i mjestu održavanja javnog uvida i javnog izlaganja, kao i o nacrtu rješenja i o rješenju donesenom u povodu predmetnog zahvata, bit će objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva.

IZVOR