Arhiva za kategoriju Obavijesti

Ovaj sustav trebala bi imati svaka iole napredna željeznička mreža unutar EU. Riječ je o GSM-R odnosno FCRSM sustavu za koji je HŽ Infrastruktura ove godine pokrenula dosad najveći postupak nabave vrijedan 450 milijuna eura. No, naručitelj se našao pred problemom nakon što je i najpovoljnija pristigla ponuda premašivala ionako astronomski procijenjeni iznos. Budući da je zajednica ponuditelja Končar, Dalekovod i Kontron radove ponudila provesti za 40 milijuna eura više od predviđene cifre, ugovor nije sklopljen, a natječaj je poništen.

U ožujku ove godine, naručitelj HŽ Infrastruktura pokrenuo je dosad najveći postupak nabave. Riječ je o projektiranju i izgradnji Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) i migraciju na FRMCS (Budući željeznički komunikacijski sustav). Projekt je procijenjen na 450 milijuna eura, no HŽ bi mogao biti u problemu jer je predmet netom poništen zbog nevaljanosti pristigle ponude.

Podsjećamo, predmet projektnog zadatka podijeljen je u tri faze. Prva faza odnosi se na projektiranje, a druga na izgradnju Globalnog sustava pokretnih komunikacije za željeznički promet. Treća pak faza podrazumijeva migraciju GSM-R mreže u FRMCS mrežu.

Postupak nabave pokrenut je ove godine, a proveden ljetos. No prema odluci donesenoj 28. studenog 2024., zbog nedostatka valjanih ponuda, taj postupak je poništen. Naime, najpovoljnija ponuda bila je ona zajednice gospodarskih subjekata Končar, Dalekovod i Kontron u iznosu od 493.319.795,71 eura, a koja je odbijena iz dva razloga. Smatrana je neprihvatljivom temeljem Zakona o javnoj nabavi jer je prelazila planirana odnosno osigurana novčana sredstva Naručitelja, odnosno jer su postale poznate okolnosti zbog kojih bi, da su bile poznate ranije, došlo do znatno drugačije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi.

Napominjemo, određen integrirani GSM-R sustav omogućava govorne i podatkovne komunikacije svim zainteresiranim korisnicima. Takva komunikacija odvija se između zemaljskih terminala, vučnih vozila i terminala koji se nalaze u vlaku, zemaljske pokretne komunikacije pružnog osoblja, osoblja postaja, depoa i ŽAT korisnika, no i javne mreže te željezničke administracije.

Kao nužan korak u modernizaciji željezničkih pruga u Republici Hrvatskoj predviđena je izgradnja GSM-R/FRMCS sustava, u tri već navedena koraka.

– Osim što je izgradnja ovog sustava obavezna na novosagrađenim te željezničkim prugama na kojima se nadograđuju i/ili rekonstruiraju postojeći telekomunikacijski uređaji, a od značaja su za međunarodni promet prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge, donesenim temeljem Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, ona je i dio međunarodnih obveza koje je Republika Hrvatska preuzela u okviru pregovora o članstvu u Europskoj uniji, stoji u Elektroničkom sustavu javne nabave (EOJN).

Sukladno takvom zahtjevu, izgradnja sustava trebala bi omogućiti, uz pretpostavku ugradnje Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) postupno uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) na mreži željezničkih pruga u Hrvatskoj.

Ugradnjom GSM-R/PRMCS sustava na željezničkim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura planiraju se ostvariti ciljevi interoperabilnosti, odnosno nesmetan prekogranični promet između država EU, zamjena postojećeg sustava komunikacije te viša kvaliteta komunikacije između svih skupina korisnika.

Ovom promjenom trebao bi se postići i sigurniji željeznički promet, te nove komunikacijske usluge za ostala željeznički povezana društva. U planu je i bolja iskoristivost željezničkih pruga, kao i u Hrvatskoj prijeko potrebna veća gustoća prometovanja vlakova, no i mogućnost ugradnje Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova.

S tim u skladu, u okviru pregovora o članstvu RH i Europske unije u pregovaračnom poglavlju 21 – Transeuropske mreže određeni su sastavni dijelovi mreže u Hrvatskoj koji su sastavni dio transeuropske mreže. Kao potpisnica EIRENE sporazuma o razumijevanju te EIRENE sporazuma o implementaciji, Hrvatska je suglasna da se kod uvođenja novog željezničkog radio-komunikacijskog sustava u Europi uvede zajednički standard, posebno na utvrđenim dionicama.

IZVOR

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetljeća usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture – u čemu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak – razvijene europske zemlje ulagale su u željeznicu, koja je važnija za gospodarstvo od autocesta

Velika Britanija kreće s nacionalizacijom željeznice, Njemačka najavljuje milijarde eura ulaganja u zapošljavanja u željeznici, nove pruge i vlakove, a hrvatski je vlak i dalje zapeo “u snijegu”. Iz Zagreba u Beč i obratno možete putovati automobilom i autobusom, pa čak i avionom, ali što će se dogoditi ako se odlučite za vlak? U tom slučaju odmah ćete se suočiti s problemima.

Ovo je iskustvo jedne naše studentice, koja je iz Beča odlučila kući u Hrvatsku otputovati vlakom. Kako direktna linija Zagreb – Beč ne postoji, odlučila se za direktnu liniju vlakom do Ljubljane. Vlak je iz Beča krenuo na vrijeme, točno u 7.58, a u Ljubljani je trebao biti u relativno pristojnih 14 sati, što je samo oko pola sata dulje od trajanja putovanja autobusom, a vlak je neusporedivo udobniji i ugodniji od skučenog autobusa. Od Beča do granice sa Slovenijom vlak je stigao prema rasporedu, za samo dva sata i 15 minuta, a onda su počeli problemi. Najprije je na granici u vlak ušlo osoblje Slovenskih željeznica i svim putnicima ponovno su pregledane putne karte. Nakon izlaska iz Celja zastoji su bili sve češći, a kašnjenje sve veće. Vlak je na odredište stigao 45 minuta nakon predviđenog roka. Iako Beč i Graz dijeli gotovo 100 kilometara više nego Maribor i Ljubljanu, putovanje od Maribora do Ljubljane trajalo je pola sata dulje od putovanja od Beča do Graza.

Ovaj primjer pokazuje da još postoji granica koja dijeli europski jugoistok i istok od srednje i zapadne Europe. Ta se granica ogleda u načinu na koji putujemo. I nedavni slučaj vlaka čije se putovanje od Zagreba do Splita pretvorilo u 17-satnu agoniju upućuje na žalosno stanje željeznice u Hrvatskoj. Zato su Hrvati najčešće osuđeni na putovanje automobilima i autobusima, dok naši europski susjedi zapadno i sjeverno od Trsta i Graza uglavnom putuju udobnijim i bržim vlakovima, pogotovo kada treba svladati veće udaljenosti. Vlak je na zapadu Europe najjednostavnija i najbrža opcija prijevoza. Eurostar povezuje London, Pariz i Bruxelles, što ga čini iznimno popularnim izborom kako za poslovne ljude tako i za turiste, premda je nedavno istraživanje organizacije Transport and Environment upravo Eurostar proglasilo najslabijim i najskupljim željezničkim operaterom u Europi.

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetljeća usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture – u čemu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak – razvijene europske zemlje ulagale su u željeznicu, koja je za gospodarstvo važnija od autocesta. Dok se kod nas željezničke linije ukidaju, u Europi se uvode nove. U Europi su vlakovi simbol uspješnosti i povezanosti. Prije nekoliko dana vlakom su povezani Pariz i Berlin, a novi brzi vlak udaljenost od 900 kilometara prelazit će za samo osam sati. Vlakovi su osobito popularni u zemljama poput Njemačke, Francuske, Švicarske, Nizozemske i Belgije.

Za to postoji nekoliko razloga. Zapadna Europa ima jednu od najrazvijenijih i najefikasnijih željezničkih mreža na svijetu, koja uključuje brze vlakove poput francuskog TGV-a, njemačkog ICE-a i španjolskog AVE-a. Ovi vlakovi povezuju glavne gradove i regije brzinom koja konkurira avionima na kratkim udaljenostima. Osim toga, putovanje vlakom udobnije je od letenja, jer nudi više prostora, mogućnost kretanja tijekom putovanja i, što nije nevažno, manje rigorozne sigurnosne provjere. Vlakovi usto najčešće stižu u središte gradova, što smanjuje potrebu za dodatnim prijevozom. Tu je i ekološka dimenzija, koja u vrijeme borbe protiv klimatskih promjena postaje sve važnija.

Vlakovi spadaju u ekološki najprihvatljivija prijevozna sredstva zato što proizvode manje štetnih plinova po kilometru po putniku u usporedbi s automobilima ili avionima. Zato u zemljama poput Francuske i Njemačke, koja ima najveću i jednu od najsloženijih željezničkih mreža u Europi, putovanje vlakovima čini znatan dio domaćeg i regionalnog prometa. Švicarska ima najveću gustoću željezničkih putovanja po glavi stanovnika u svijetu, s obzirom na to da vlakovi pružaju odličnu povezanost čak i u udaljenim područjima. Britanski premijer Keir Starmer ovih dana najavljuje ponovnu nacionalizaciju privatizirane britanske željeznice, želeći tako potaknuti gospodarski rast, a građane da više koriste željeznicu.

IZVOR

Poslije godina radova danas je u Vukovaruje obilježen završetak projekta “Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar”. Riječ o projektu vrijednome 61 milijun euraod kojih je 85 posto osigurano iz sredstava EU, dok je preostali dio osiguran iz državnog proračuna. U sklopu projekta modernizirano je i elektrificirano 19 kilometara pruge između Vinkovaca i Vukovara, čime će se trajanje putovanja vlakom između dva grada smanjiti na 20 minuta. U sklopu projekta rekonstruirani su i kolodvori Vukovar – Borovo Naselje i Vukovar, modernizirani željezničko-cestovni prijelazi ugradnjom signalno-sigurnosnih uređaja, sagrađeni razni potrebni objekti… Ova pruga od sada podržava brzine vlakova do 120 km/h, a istaknuto je i kako je njezino puštanje u promet vrlo važno za gospodarski razvoj istočnog dijela Hrvatske te za bolje i kvalitetnije prometno uključivanje Hrvatske u europski željeznički sustav.

– Trenutačno smo u velikom investicijskom ciklusu općenito u prometnu infrastrukturu i, ono što je najbitnije, budući da smo cestovnu, autocestovnu, zračnu i pomorsku infrastrukturu uglavnom izgradili, u jeku smo velikog investicijskog ciklusa u željezničku infrastrukturu. Uz ovaj završeni projekt, jedan od većih željezničkih projekata u Hrvatskoj, prošli tjedan otvorili smo i obnovljenu prugu na ulazu u Zagreb, prije toga dionicu Krapina – Zabok.

– Uz europske fondove imat ćemo na raspolaganju i kredit EIB-a ukupne vrijednosti 900 milijuna eura, što će se uglavnom koristiti za obnovu lokalnih i regionalnih pruga – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Dodao je kako se u isto vrijeme paralelno s tim nabavljaju i novi vlakovi te da je iz europskih sredstava nabavljen 21 vlak, a da dolaze i nova dva baterijska vlaka. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić kazao je kako su modernizacija ove pruge te ostali projekti koji se pripremaju i provode na RH1 koridoru, od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, važni za razvoj cijele Vukovarsko-srijemske županije i istočnog dijela Hrvatske.

– U idućih 10 godina uložit ćemo oko 6 milijardi eura te rekonstruirati i modernizirati otprilike pola željezničke mreže. Za rekonstrukcije cijele željezničke mreže u Hrvatskoj trebat će nam 20-ak godina – rekao je Kršić. Govoreći o projektu, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istaknuo je kako je modernizacija ove pruge od velike važnosti za povezivanje Vukovara s Vinkovcima i ostatkom Hrvatske. – Ovaj projekt od iznimne je važnosti ponajprije zbog najveće hrvatske luke na unutarnjim vodama – Luke Vukovar – koja ima izuzetnu važnost za razvoj vukovarskoga gospodarstva, a pozicionirana je uz samu željezničku prugu. Očekujemo da će moderna željeznička infrastruktura dovesti do jačanja gospodarskog položaja Vukovara – rekao je Penava. 

IZVOR

Novoizgrađeni kolosijek preko novog željezničkog mosta Drava kod Botova pušten je danas u promet, a izgrađen u sklopu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Sam most vrijedan 23 milijuna eura i dug je 300 metara. Danas je u promet pušten jedan kolosijek, a rečeno je da će se uskoro početi graditi i drugi. U sklopu današnjeg otvorenja uzvanici su obišli i novoizgrađeni željeznički kolodvor Novo Drnje.

“Jedan od najaktivnijih infrastrukturnih projekata”

Otvorenjem dva i pol kilometra nove pruge približava se dovršenje projekta vrijednog 350 milijuna eura. Do kraja 2025. godine dvotračnom prugom državna granica s Mađarskom trebala bi biti spojena s Dugim Selom.

“Ovo je u trenutno jedan od najaktivnijih infrastrukturnih projekta”, rekao je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

Kazao je da će putnici iz Koprivnice, nakon što se projekt privede kraju, biti za manje od sata u Zagrebu.

Govoreći općenito o ulaganjima u željeznicu, rekao je da je Vlada od EIB-a osigurala 900 milijuna eura zajma kojima se rekonstruira željeznička infrastruktura. Raspisan je i javni poziv za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac čija rekonstrukcija počinje odmah po završetku obnove i gradnje pruge državna granica -Dugo Selo.

Traje raspisivanje natječaja za nabavku 15 novih vlakova

“Do kraja godine raspisat ćemo i natječaj za rekonstrukciju dionice Dugo Selo – Novska, što će biti najveći građevinski infrastrukturni projekt u Hrvatskoj vrijedan više od 600 milijuna eura”, riječi su Tušeka koji je dometnuo da će nakon velikih projekta obnavljati i male lokalne dionice.

Na upit o dinamici kupnje novih vlakova, odgovorio je da traje raspisivanje natječaja za nabavku 15 novih vlakova. Dodao je da se godišnje nabavi njih 10 do 15 te je izrazio nadu da će se taj tempo zadržati i idućih godina.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je do danas u promet između Križevaca i državne granice pušteno u promet 38 kilometara nove pruge. Ostalo je za dovršiti još četiri kilometara novog i obnoviti stari kolosijek. Do sada je izvedeno 75 posto projekta.

IZVOR

HŽ Infrastruktura objavila je novi natječaj za radove na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka te elektrifikaciju željezničke pruge na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, koju s 85 posto sredstava sufinancira Europska unija. Procijenjena vrijednost radova je 255 milijuna eura bez PDV-a, a rok završetka radova je 36 mjeseci. Ovaj je iznos za 50 milijuna eura veći od vrijednosti ugovora koji je za gradnju ove dionice HŽ Infrastruktura potpisala s tvrtkom Strabag 2022. godine. No, ugovor je godinu dana poslije djelomično raskinut te Strabag sada radi samo objekte na trasi pruge u vrijednosti od oko 40 milijuna kuna, piše Jutarnji.hr.

Ne samo da je nova procijenjena vrijednost radova veća od vrijednosti ugovora otprije dvije godine, nego je narasla za deset milijuna eura u odnosu na objavljenu procjenu u procesu prethodnog savjetovanja koje je održano od 23. travnja do 23. svibnja ove godine. U HŽ Infrastrukturi su Jutarnjem odgovorili kako je “zbog vremenskog odmaka između prethodnog savjetovanja i objave ovog natječaja dodatno revidirana procijenjena vrijednost”.

To povećanje procijenjene vrijednosti dovelo je do novog elementa u natječaju. Naime, temeljem Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište i Provedbene uredbe Komisije od 10. srpnja 2023., kada je procijenjena vrijednost u postupku javne nabave jednaka ili veća od 250 milijuna eura, naručitelj koji provodi postupak treba osigurati da svi sudionici uz svoju ponudu dostave obavijest ili izjavu primaju li subvencije, piše Jutarnji.

Objašnjavaju da sada svi ponuditelji u ovom natječaju moraju ispuniti obrazac 18 u kojemu moraju prijaviti sve financijske subvencije zaprimljene od trećih zemalja (po zemlji) tijekom tri godine prije podnošenja prijave u ukupnom iznosu od najmanje četiri milijuna eura. Prema tumačenju pravnih stručnjaka, ovu je uredbu Europska komisija donijela u pokušaju zaštite unutarnjeg tržišta Europske unije koje je bilo narušeno dolaskom subvencioniranih kompanija iz “trećih zemalja”, prije svega iz Kine, a koje zbog državnih subvencija na europskim natječajima mogu ponuditi znatno niže cijene od europskih kompanija. Ukratko, ovo je još jedan pokušaj Europske komisije u borbi protiv kineskih građevinskih i drugih kompanija na europskom tržištu.

Sada će se zbog povećanja procijenjene vrijednosti za deset milijuna eura to pravilo primijeniti i na natječaju za gradnju pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. U HŽ Infrastrukturi pojašnjavaju da se ispunjeni podnesci o subvencijama prosljeđuju Europskoj komisiji na procjenu. “Primitak podneska od strane Komisije označava početak 20-dnevnog preliminarnog pregleda. U tom razdoblju naručitelji mogu nastaviti s postupkom pregleda i ocjene ponuda, ali ne mogu dodijeliti ugovor gospodarskom subjektu prije završetka preliminarnog pregleda koji provodi Komisija.”

U konačnici Europska komisija može pokrenuti istragu protiv kompanija za koje smatra da narušavaju tržišno natjecanje. HŽ Infrastruktura je dosad ispunjavanje obrasca 18 tražila i na natječaju za projektiranje i gradnju globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet i migracija FRMCS na željezničkim prugama kojima upravljaju.

Kineske kompanije dosad su se javljale na natječaje visoke vrijednosti za gradnju željezničkih pruga u Hrvatskoj. Tako je na prvom natječaju za gradnju pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac financijski najbolju ponudu dala kineska kompanija China Railway Eryuan Engineering, no poslije je odbačena jer je ocijenjena preniskom. Slično se dogodilo na natječaju za gradnju pruge Križevci – Koprivnica.

IZVOR