Arhiva za kategoriju Obavijesti
08.04.2015. – Uteg za proračun: Slijedi rezanje plaća i materijalnih troškova u javnim poduzećima (preuzeto s Liderpress.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 9. travnja 2015.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je u srijedu da je dio javnih poduzeća velik uteg za proračun, pa će biti značajnijih pomaka i rezanja u javnim poduzećima i u dijelu njihovih plaća, materijalnih troškova, ali i tretmanu njihovih investicija.
Umjesto 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao bi iznositi između 16 i 18 milijardi kuna, rekao je u srijedu ministar financija Boris Lalovac za Hrvatski radio. Po njegovim riječima, do kraja travnja dobit će se prvi izračun prema novoj metodologiji Eurostata ESA2010, koji bi mogao pokazati bitno veći deficit od planiranih 12,8 milijardi kuna, ili 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
– Umjesto prema ‘cash’ principu, prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, recimo HŽ Cargu. Isto tako, po ESA metodologiji u deficit ulaze i neki dijelovi javno privatnog partnerstva. Tako bi po nekim projekcijama u deficit mogli ući i izdaci za Zračnu luku Zagreb, a na što nismo računali, kazao je Lalovac, dodavši kako će deficit sigurno bit veći od 5 posto BDP-a.
Istaknuo je kako je prošloga tjedna Vlada u Bruxelles poslala prvi set mjera iz Plana reformi, a da zajedno s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem u nedjelju i ponedjeljak ima sastanak s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem.
– Tada ćemo vidjeti koliko su oni zadovoljni s prvim paketom mjera, kaže Lalovac, dodavši kako je s Europskom komisijom dogovoreno da će biti primjenjena i dubinska analiza za zavode, agencije i institute. I tih 180 institucija morat će se ubuduće i po plaćama i po materijalnim rashodima prilagoditi državnoj upravi.
Naveo je kako je stoga preda svakom budućom Vlade ozbiljno bavljenje restrukturiranjem i upravljanjem javnim poduzećima.
– U centralnom proračunu skoro imamo primarni suficit jer imate 12,8 milijardi deficita, a od toga 10,5 milijardi iznose kamate. Ispada da je dio javnih poduzeća velik uteg za proračun. Komisija traži da se ograniče njihova zaduživanja tako da će biti značajnijih pomaka i rezanja u javnim poduzećima i u dijelu njihovih plaća, materijalnih troškova, ali i tretmanu njihovih investicija, naglasio je ministar financija.
Neke od mjera koje će uskoro obuhvatit agencije i javna poduzeća su ulazak njihovih primanja u centralni obračun plaća, ujednačavanje materijalnih troškova za sve agencije i javna poduzeća, jača kontrola troškova i, u skladu s time, veća uloga internih i Državne revizije. Lalovac i ministri još uvijek traže modus kako će se obačunavati plaće izvanproračunskih korisnika, te zasad proučavaju modele kako su to riješile neke zemlje koje su bile u sličnim problemima, poput Grčke, Španjolske, Portugala i Italije.
Komisija, kaže, traži od Hrvatske i da se kontroliraju komunalna poduzeća na niskim razinama jedinica lokalne samouprave, odnosno žele vidjeti kontrolne mehanizme kako bi se ograničilo njihovo probijanje proračuna kroz razna trgovačka društva.
Na pitanje o spajanju agencija, koje su izvanproračunski korisnici jer se financiraju kroz parafiskalne namete, Lalovac je, potvrđujući skoro smanjivanje ukupnih parafiskalnih nameta, kazao: – Povjerenstvo je predložilo spajanje određenih vrsta agencija, što ne znači da ćemo prihvatiti sva spajanja koja je ono predložilo, ili da su sva ta spajanja moguća. Komisiju zanima da se od recimo 60 agencija spoji njih desetak posto, naveo je Lalovac potvrdivši da se neće spajati HRT i Hina, kao ni AZTN-a i Hanfa.
07.04.2015. – Zašto zviždači (ne) zvižde? (preuzeto s Poslovni.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 8. travnja 2015.
Zviždači kao društvena skupina u posljednje vrijeme dobivaju sve više prostora u dnevnoj politici i medijima, no to ne znači nužno da je njihov položaj poboljšao.
Forenzika Prima, prvo hrvatsko društvo specijalizirano za provođenje forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava, u novom broju publikacije analizira ulogu zviždača u otkrivanju prijevara.
Njihovu analizu prenosimo u cijelosti.
Zviždači kao društvena skupina u posljednje vrijeme dobivaju sve više prostora u dnevnoj politici i medijima, no to ne znači nužno da je njihov položaj poboljšao. Riječ je o tome da se zviždače nikad ne prosuđuje kroz prizmu onoga ŠTO su otkrili, već je u fokusu javnosti prije svega ZAŠTO su to otkrili. Borba protiv korupcije jedna je od malobrojnih stvari koja je s u punim pravom dio svakog političkog programa, stoga je ključno da jednak položaj počnu uživati i borci protiv korupcije.
Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima istaknula je: „Zviždači stavljaju sve na kocku i rade ono o čemu svi pričaju, a to je borba protiv korupcije. Upravo zato zaslužuju zakonsku zaštitu, kako bi se promijenio trend prema kojem je opasnije otkriti nego počiniti prijevaru.“
Početkom ožujka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja(AZTN) javno je obznanila kako razmatra uvođenje mađarskog modela nagrađivanja zviždača koji bi otkrivali nezavisna tržišna udruživanja odnosno kartele. Zviždač bi imao status zaštićenog svjedoka, dok bi novčana nagrada iznosila do jedan posto od izrečene novčane kazne, maksimalno 170 tisuća eura neoporezivog novca. Mađarski model se pokazao veoma uspješnim, pa ohrabruje činjenica da se o njemu kod nas makar razmatra.
Report to nation je statistički izvještaj o prijevarama u poslovanju koji jednom godišnje izdaje ACFE, najveća svjetska organizacija računovodstvenih forenzičara. Izvještaj je utemeljen na istraživanju provedenom na 1483 tvrtke iz cijeloga svijeta, a rezultati istraživanja jasno ukazuju na važnost zviždača. Više od 40 % prijevara otkriveno je dojavom od čega polovica otpada na zviždanje zaposlenika oštećene organizacije. Tvrtke koje su omogućile telefonosku liniju(tzv. hotline) na kojoj se korupcija može anonimno prijaviti višetstruko profitiraju. Osim što na taj način stimuliraju dojave kao najučinkovitiju metodu otkrivanja prijevara, također su pretrpljene štete znatno manje nego u organizacijama koje nemaju hotline. Točnije, pretrpljena šteta u takvim društvima je 41% posto manja te su razne koruptivne radnje upola brže otkrivene čime se dodatno ograničava šteta.
Američka komisija za vrijednosne papire(U.S. SEC) pokrenula je 2011. godine program za zviždače koji iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. U rujnu prošle godine iz U.S. SEC-a su objavili da je zviždač iz inozemstva pomogao razotkriti prijevaru tolikih razmjera da je zaslužio nagradu od 30 milijuna dolara. Zviždači koji sudjeluju u U.S. SEC programu mogu dobiti od 10 do 30 posto novca prikupljenog u slučaju, što dovoljno govori o tome koliko je zasad nepoznata prijevara bila teška. Odgovor na pitanje kako potaknuti zviždanje je krajnje jednostavan: adekvatnom zakonskom zaštitom i novčanim nagradama.
Više o ovoj temi saznajte u novom broju publikacije koja se nalazi u prilogu.
25.03.2015. – Tri sindikata koja djeluju u društvu Pružne građevine d.o.o. pokrenuli postupak utemeljenja radničkih vijeća i za izbore za povjerenike ZNR u poslovnim područjima Pružnih građevina d.o.o.
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 25. ožujka 2015.
Na temelju članka 141.stavak 2 Zakona o radu (NN broj 93/14.) i članka 70. Zakona o zaštiti na radu (NN broj 71/14.) tri sindikata podnijela Prijedlog za utemeljenja radničkih vijeća i izbor povjerenika ZNR u poslovnim područjima Pružnih građevina d.o.o.koji je i dostavljen poslodavcu.
Svaki sindikat i svaka skupina radnika od najmanje 20% radnika mogu podnijeti listu kandidata za izbor članova radničkog vijeća i izbor povjerenika ZNR.
Podnositelji lista kandidata imati će pravo i na predstavnika i njegovog radnika u izborni odbor koji će se imenovati na skupu radnika koje će sazvati potpisnici prijedloga.
Prijedlog za utemeljenje radničkih vijeća i izbor povjerenika ZNR objaviti će se na oglasnim pločama na svim oglasnim mjestima poslodavca i biti dostavljen ostalim sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca i poslodavcu.
24.03.2015. – Hrvatskoj prijeti embargo na kohezijske fondove EU (preuzeto s Poslovni.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 24. ožujka 2015.
Lako bi mogli postati prva država EU nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Hrvatska je na najboljem putu da 2017. godine ostane bez novca iz kohezijskih fondova EU. Nažalost, to neće biti posljedica uspjeha u povlačenju novca, već kazna Europske unije zbog neučinkovitosti u provođenju obveza iz postupka prekomjernog deficita. No, problemi za najmlađu članicu EU tu ne staju, naprotiv.
Zbog makroekonomskih neravnoteža Hrvatska bi lako mogla postati prva država Unije nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteže (EIP), a koji bi također mogao rezultirati suspenzijom prava na korištenje fondova EU. Naime, ne bude li Europska Komisija zadovoljna mjerama koje Vlada do kraja travnja mora predstaviti u sklopu Nacionalnog reformskog plana i predanosti ispunjavanju reformi, Europsko vijeće će u svibnju donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. “Ako se brzo ne probude u Zagrebu, Hrvatska je na dobrom putu za pokretanje postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža”, neslužbeno doznajemo iz Europske komisije. Pritom valja imati na umu i da u Općoj upravi za ekonomska i financijska pitanja nisu previše optimistični da će Hrvatska u tome uspjeti.
Premijer Zoran Milanović prošli tjedan rekao da nužni potezi još nisu usklađeni ni kod kuće, u ponedjeljak ipak preokret. “Poslali smo prvi draft, radni dokument koji se odnosi baš na reforme u širokom spektru, u svim područjima, koji je u velikoj mjeri nastavak onoga što smo radili u prethodnih godinu dana, ali i s novim mjerama, novim idejama”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Dodao je da je “ostao još jedan dio fiskalnih mjera koje još uvijek pripremamo i to ćemo vjerojatno kroz ovaj tjedan poslati”. Glavne zamjerke koje je EK imala na makroekonomsko stanje u Hrvatskoj u sklopu posljednjeg europskog semestra su slab rast, sporo restrukturiranje tvrtki i tmurna situacija sa (ne)zaposlenošću. Tu je zaduženost kućanstava i poduzeća koja koči potrošnju i investicije. Iako se privatni i javni sektor razdužuju umjereno, korporativni dug ostaje koncentriran u slabo profitabilnim korporacijama.
Komisija je ukazala i da su javne usluge od općeg interesa usko grlo za potencijal gospodarskog rasta. Zdravstvo je izvor fiskalnog rizika, a slab obrazovni sustav u kombinaciji sa slabašnim inovacijskim kapacitetima mogu negativno utjecati na dugoročnu produktivnost. Komisija nije propustila ukazati i na ograničene administrativne kapacitete koji su prijetnja za punu apsorpciju europskih fondova. Razmišljanja u Bruxellesu su očekivana, posebno u kontekstu predizborne godine, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. “Bit će to politička procjena koja će ovisiti o razvoju situacije s Grčkom. Za razliku od Grčke koja nema ni snažnu stabilnu političku većinu ni vremena za reforme, Hrvatska ih ima, ali nema volje za njih”, kaže Lovrinčević.
Hrvatska je, kaže, tipičan primjer politike koja izbjegava reforme koristeći jeftini kapital i samo je pitanje hoće li i do kada Europa dozvoljavati. Hrvatska je 2014. ušla u postupak makroekonomskih neravnoteža i to u petu od ukupno šest kategorija na ljestvici rigoroznosti u kojoj se nad državama uvodi dodatni monitoring i traže se odlučne političke akcije. Komisija je u posljednjem izvješću utvrdila postojanje pretjeranih neravnoteža u pet zemalja: Hrvatskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu. U ovogodišnjem izvješću EK za Hrvatsku kratko stoji da je stanje u odnosu na lani nepromijenjeno pa nam se, čini se, time ‘smiješi’ i najoštrija, dosad neisprobana, kategorija. “Mi smo nakon Grčke najlošija ekonomija, a čak i tamošnji premijer Cipras u Komisiju nosi paket konkretnih reformi. To se očekuje i od nas, no Vlada pokušava kupiti vrijeme kvalitativnim reformama što je neuspješno pokušavala i Grčka”, kaže analitičar Damir Novotny.
Upozorava da je zatvaranje pristupa europskim fondovima vrlo ozbiljna opasnost iako Hrvatska nije imala zavidne rezultate u povlačenju novca. “Mala Hrvatska nema manevarskog prostora za igru s europskim institucijama, u Europi se stvara novi poredak s naglaskom na fiskalnu disciplinu”, ističe Novotny. Bruxelles je dosad pohvalio određeni napredak u ispunjavanju dijela preporuka, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No, preporuke nisu usvojene po pitanju dostupnosti ranijeg umirovljenja, kao ni ograničene konkurencije na domaćem tržištu, na kojem neke kompanije imaju gotovo monopolistički položaj.
Dobro nije prošlo ni zamrzavanje tečaja švicarskog franka. Boljih rezultata nema ni u drugom postupku u kojemu se našla Hrvatska, postupku prekomjernog deficita. Umjesto da se sve približava zacrtanom proračunskom manjku od 3 posto BDP-a i 60 posto udjela javnog duga u BDP, ti se ciljevi čine sve nedostižnijima do kraja 2016. kad ističe rok za sređivanje javnih financija. I u tom slučaju su moguće sankcije u vidu suspenzije pristupa fondovima EU. To ne bi bio presedan jer je zbog nepoduzimanja potrebnih mjera za smanjenje proračunskog manjka Mađarskoj 2011. i 2012. bio privremeno onemogućen pristup sredstvima kohezijskim fondovima.
Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatskoj-prijeti-embargo-na-kohezijske-fondove-eu-292710
18.03.2015. – Vlada RH mora reagirati – po drugi put poništen natječaj za izgradnju željeznice
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 19. ožujka 2015.
Drugo po redu poništavanje natječaja za projekt obnove pruge Dugo Selo – Križevci pokazuje da se jednoj od najvrjednijih investicija koje Hrvatska planira i za koji je novac u europskom proračunu rezerviran još 2013. godine, prilazi bez dužne ozbiljnosti.
Nakon što je uz veliko kašnjenje HŽ Infrastruktura napokon u prosincu 2013. ishodila građevinske dozvole i potpisala ugovor s Europskom komisijom, prvi natječaj je poništen zbog “mogućih restriktivno uočenih mjera i traženja”.
HŽ Infrastruktura je 17. ožujka poništila i ponovljeni natječaj za izvođenje građevinskih radova na obnovi i izgradnji drugog kolosijeka Dugo Selo-Križevci. Razlogom poništenja ovaj put navode “nezadovoljavajuće ponude pristigle na natječaj”. Ne počnu li radovi do kraja 2015. HŽ Infrastruktura će imati i novih problema jer građevinska dozvola je izdana na rok od 2 godine.
Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat infrastrukture HŽ i Sindikat željezničara Hrvatske zatražili su od Vlade RH i resornog ministarstva odgovornost za grube propuste i blago rečeno nesposobnost koju su u ovom slučaju pokazale i Vlada i HŽ Infrastruktura.
Izostanu li argumentirani odgovori tri sindikata će organizirati javne prosvjede koji će trajati sve dok se ne sankcioniraju odgovorni za nanošenje štete.
Projekt Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg na dionici Dugo Selo – Križevci je dio Operativnog Programa Promet 2007-2013, a ukupna odobrena vrijednost projekta je 198 milijuna eura.
Pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju luka Rijeka postala je točka ulaska/izlaska za jedinstveno europsko tržište) sa srednjom i sjevernom Europom, a rješavanje uskih grla u ovom dijelu koridora predstavlja jedan od preduvjeta za razvoj naše najveće luke, kao i za razvoj prijevoza robe željeznicom, a veliku koristi imala bi i građevinska operativa, kao i proizvođači opreme. Nesumnjivo, izvođenje ovog projekta imalo bi pozitivan učinak na rast bruto domaćeg proizvoda i na punjenje proračuna (barem u dijelu u kojem bi sudjelovale domaće tvrtke).
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić izjavio je za RTL da značajne propuste u željezničkom sektoru ne doživljava kao svoj neuspjeh.
“Ne doživljavam zato jer će upravo to poduzeće o kojem govorimo, a to je HŽ Infrastruktura, za sedam dana potpisat jedan ugovor za prugu koja će biti financirana od strane EU-a, a to je Gradec-Žabno”, rekao je ministar.
Ministre, 168 milijuna eura naprema 27 nije isto!
Najznačajniji željeznički projekt Dugo Selo-Križevci je dionica postojeće pruge na Vb koridoru dužine od 35 km. Vrijednost projekta je procijenjena na 198 mil Eur, od čega iz EU fondova treba doći 168 mil Eur, a iz nacionalnog budžeta 30 mil Eura. Svako kašnjenje povećava iznos nacionalnog, a smanjuje iznos iz EU fondova.
Ugovori za radove i za nadzor po ovom projektu trebali su biti potpisani u proljeće 2014. godine, a tijekom 2014. godine trebali su započeti i radovi.
Drugi projekt je Sv. Ivan Žabno-Gradec koji obuhvaća gradnju nove pruge dužine 12 km za brzine 120 km. Interesantno, pruga građena po ovom projektu neće biti elektrificirana.
Procijenjena vrijednost projekta je 32 mil. Eura. Od čega EU osigurava 27, mil.Eur, a oko 5 mil Eura financira se iz nacionalnog budžeta.
I s izvođenjem ovog projekta se znatno kasni. Objava natječaja bila je planirana je za srpanj 2013. godine, a radovi su trebali biti završeni do kraja 2016.
-
Pretražujete arhivu za kategoriju: Obavijesti category.
Brze poveznice
Pogodnosti
