Arhiva za kategoriju Obavijesti

Najčešće su to sindikalne tužbe kojima se tuži poslodavca zbog neisplate božićnica, regresa ili uskrate kojeg drugog materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tužbe protiv istog poslodavca različiti sudovi donesu dijametralno suprotne odluke. Presedansko pravo trebalo bi dokinuti takvu praksu.

Ozbiljan zaokret

No, to je samo jedna u nizu krupinih promjena koje ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodi u Zakon o parničnom postupku. Uz presedan (zakonski izraz bi bio “ogledni spor”) ozbiljan zaokret koji neće veseliti sindikate je napuštanje redovne revizije. Cilj je rasteretiti Vrhovni sud jer bi ubuduće revizija bila dopuštena samo u iznimnim situacijama.

Najveće promjene odnose se na trgovačko sudovanje. Prva je izmjena nadležnosti, što znači da trgovački suci više neće rješavati sporove oko neplaćenih telefonskih računa, šumskih naknada ili komunalija. Tim će se stvarima baviti općinski sudovi, a trgovački samo “ozbiljnim” privrednim postupcima. Daljnja bitna novost korespondira s novim Stečajnim zakonom, a to je prekidanje postupka ako je tvrtka otišla u stečaj. Sud će, neovisno o stečaju, prekinuti postupak i u slučaju da su računi poduzeća blokirani više od 120 dana. Cilj je, kaže ministar Miljenić, da se sudovi bave rješavanjem onih predmeta koji se vode između solventnih osoba, a ne gube vrijeme na one koje su nesposobne za plaćanje. Trenutno se parniči čak 17.500 pravnih osoba s blokiranim računima, što znači da bi se po novim pravilima o parničnom postupku zastalo sa 11.000 postupaka na općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima, te s još 2600 predmeta na Visokom trgovačkom sudu.

Skraćenje postupaka

Ministar pravosuđa uvodi i niz pravila kojima bi se građane i pravne osobe demotiviralo u parničenju i beskonačnom podnošenju žalbi, a suđenja skratilo. Tako bi se u postupcima za naplatu novčane tražbine već nakon prvostupanjske presude rezervirala sredstva i osigurala naplata. Tuži li vas, primjerice, HTV da ste dužni 500 kuna za TV pretplatu i sud nepravomoćno presudi da im to morate platiti, banka će vam automatski s računa skinuti 500 kuna. Taj novac će biti rezerviran i unatoč žalbi nećete njime raspolagati sve dok se ne donese pravomoćna odluka. Budući da vam je 500 kuna ionako već blokirano, vjerojatno se nećete ni žaliti da bi vam za godinu ili dvije te kune eventualno bile vraćene.

Tvrdoglavost i inat

U cilju skraćenja postupaka predlaže se odredba koja bi neke također mogla razbjesniti. Ograničilo bi se, naime, pravo žalbe tako da pred trgovačkim sudovima u bagatelnim stvarima (takve su s vrijednošću spora do 2000 kuna) ona uopće ne bi bila dopuštena. Uvode se i norme koje bi stranke u sporu trebale “smekšati” i izbiti im iz glave tvrdoglavost, inat i parničenje do iznemoglosti. Naime, ako jedna strana umjesto suđenja predloži nagodbu, a druga strana ne pristane nego inzistira na parnici, riskira da će platiti kompletne sudske troškove čak ako i dobije spor. Troškove će platiti kao da je izgubila spor ako presuda bude podudarna nagodbi koju je odbila. Primjerice, tužite nekoga za 100.000 kuna, a on vam predlaže nagodbu tako da plati 70.000. Ne pristanete i istjerate slučaj na sud, a sud na kraju presudi da vam mora platiti 71.000 kunu. U tom slučaju, iako ste dobili spor, plaćate troškove postupka. Odredba koja bi također mogla biti povod raspravama je da se o troškovima postupka odluči tek po njegovu završetku.

– Često se u praksi događa da se žalbe podnose samo zbog iznosa troška, a ne zbog merituma stvari – kaže ministar Miljenić koji vjeruje da bi ovakva zakonska odredba smanjila broj žalbi, a težište vratila na ono što je bit samog postupka.

U nizu promjena predviđa se i uvođenje reda kod rokova za žalbe. Sada su oni različiti za pojedine slučajeve, pa su negdje 15 dana, negdje 8 ili tri dana. Prijedlog je da se oni izjednače i ponešto produlje kako bi se dalo vremena za kvalitetnije pisanje žalbi. Restriktivnija bi, zato, bila pravila o pozivanju na sud. Formalno bi se slao poziv samo za prvo ročište, a o ostalima bi stranke bile obaviještene na samom ročištu i morale bi same voditi brigu o tome da se odazovu sudu.

Poslovne knjige

Ubrzavanju suđenja trebalo bi pridonijeti novo pravilo da se na trgovačkim sudovima ne saslušavaju svjedoci, nego bi se uvelo načelo pismenih dokaza. Smatra se da u sporovima u kojima sudjeluju pravne osobe mora postojati trag o njihovoj korespondenciji, vode se poslovne knjige, izdaju računi, a to su ujedno i glavni dokazi. Ako postoji potreba za iskazom stranaka, svjedoka i vještaka, preferiralo bi se da budu pismeni i ovjereni kod javnog bilježnika.

Cilj je svih ovih izmjena, kaže ministar Miljenić, ubrzati sudske postupke, pojeftiniti ih i pojednostaviti, a istovremeno povećati pravnu sigurnost. Bitan korak do toga su i suci oslobođeni od posla koji nije sudački i micanje sporova manje vrijednosti sa sudova. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku Ministarstvo pravosuđa će na ljeto poslati u Vladinu proceduru, što znači da bi se najesen trebao naći u Saboru.

Najvažnije izmjene u parničnim postupcima

– Uvode se ogledni sporovi (presedansko pravo). U slučaju masovnih tužbi jedna se rješava prioritetno, a stav koji zauzme Vrhovni sud postaje obavezan za sve sudove
– Vrhovni sud se oslobađa revizija koje više ne bi bile redovni pravni lijek, nego bi se, kao u Sloveniji, presude mogle preispitivati tek u rijetkim i izvanrednim okolnostima
– Uvelo bi se prekidanje postupka na trgovačkim sudovima ako je jedna od tvrtki u stečaju ili je u blokadi više od 120 dana. Smatra se besmislenim suditi nesolventnim strankama
– Odmah nakon nepravomoćne presude stranci koja je izgubila banka mora blokirati sredstva. Ona bi se rezervirala radi osiguranja naplate po završetku žalbenog postupka
– Ograničilo bi se pravo na žalbu u sporovima male vrijednosti pred trgovačkim sudovima. Za vrijednost manju od 2000 kuna ne bi se dopuštala žalba
– Promijenila bi se nadležnost pa trgovački sudovi više ne bi sudili svim pravnim osobama. Naplata telefonskih računa i komunalija išla bi općinskim sudovima

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/vise_nece_biti_moguce_da_dva_suda_za_iste_slucajeve_presude_razlicito_28131/

Od iduće godine bi plaća svih koji rade u javnom sektoru, odnosno oko 270 tisuća ljudi, trebala biti određivana prema novom Zakonu o plaćama u javnim službama.

Nacrt novog zakona bi, kako neslužbeno doznajemo, trebao na jesen biti prezentiran socijalnim partnerima. Prema informacijama do kojih smo došli, uvest će se platni razredi i nagrađivanje, a ukinuti 0,5 posto dodatka po godini staža.

Konačna odluka

– Traje međuresorno usuglašavanje oko novog Zakona o plaćama u javnim službama. U rujnu bismo o njemu trebali razgovarati sa sindikatima. Nakon što napravimo simulacije, moći ćemo donijeti konačnu odluku o 0,5 posto, ali vjerojatno nećemo moći imati i nagrađivanje i dodatak na staž – rekao nam je jedan član Vlade uključen u izradu novog zakona čije donošenje već nekoliko mjeseci najavljuju potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac.

Grčić je prije oko mjesec dana rekao da će novi zakon biti donesen do kraja godine.

Jedan ministar, pak, tvrdi kako je nemoguće da u slučaju uvođenja platnih razreda i nagrađivanja, odnosno stimulacije na plaću za one koji ostvare izvanredne rezultate, ostane i 0,5 posto.

– Sada isplata dodataka na staž stoji oko dvije milijarde kuna godišnje. Jer, prosjek staža zaposlenih u javnim službama je 20 godina, a kada se to pomnoži s 0,5 posto po godini staža, dolazimo do deset posto. A za plaće zaposlenih iz proračuna izdvajamo nešto više od 20 milijardi kuna – kaže naš sugovornik koji tvrdi kako je upravo nemogućnost dogovora o ukidanju 0,5 posto razlog što se novi zakon već nije donio, iako se o njemu govori još od 2010. godine.

I ova je Vlada, što nam je potvrđeno i u Sindikatu državnih i lokalnih službenika, još prije godinu i pol pokrenula proceduru izrade novog zakona. – No, imali smo samo jedan sastanak i nakon toga je sve stalo – kažu u Sindikatu u kojemu o novom zakonu nemaju nikakvih saznanja.

Nikad donesena uredba

Sustav platnih razreda je, podsjećaju, postojao do 2001. i ukinula ga je upravo tadašnja SDP-ova Vlada koja ga sada želi vratiti. Umjesto platnih razreda, uvedeni su koeficijenti. Iako je tim zakonom bilo propisano da se do 30. lipnja 2011. mora donijeti uredba o nagrađivanju, ona nikada nije donesena.

Sada plaće u javnom sektoru uređuje 15-ak različitih zakona, propisa, kolektivnih ugovora. Ukratko, vlada potpuni kaos u kojem su radnici, koji u državnim i javnim službama rade iste poslove s istom stručnom spremom, različito plaćeni. Primjerice, koeficijenti za obračun plaće u državnim agencijama viši su nego kod njihovih kolega koji rade u ministarstvima. Postojao je i velik broj različitih dodataka na plaće koji su postupno ukidani ili suspendirani uredbama Vlade zbog teške gospodarske situacije.

Sada se želi donijeti jedan Zakon o plaćama o javnim službama, a koeficijente pretočiti u platne razrede kojima bi se na jedinstveni način utvrdile osnove za izračun plaće.

Smjerovi napretka

– Kad uvedemo platne razrede, napredovanje će ići u dva smjera, horizontalno i vertikalno, odnosno prema ocjenama rada i prema stažu – objašnjava naš sugovornik iz Vlade.

Prema zakonu koji je bio na snazi do 2001. godine, postojala su četiri platna razreda koja su propisivala potrebnu stručnu spremu, a unutar svakog od njih dva platna stupnja. U početnom platnom razredu bili su oni s minimalnim stažem, a svaki platni razred obuhvaćao je pet godina staža. No, nisu svi morali čekati pet godina da bi prešli u viši platni razred: oni s izvanrednim ocjenama nadređenih mogli su napredovati već nakon godinu dana. Prelazak u viši platni razred nakon pet godina odnosio se na većinu zaposlenih jer je najviše onih koji imaju ocjenu prosječan koja znači napredovanje automatizmom nakon pet godina.

– Ocjenjivanje bi išlo kružno, što znači da bi ocjenjivali nadređeni one ispod sebe, ali i oni njih. Plan je da to ocjenjivanje bude tajno kako bismo dobili objektivne ocjene jer je sadašnji sustav, u kojem su svi izvanredni, nakaradan – ocjenjuje jedan član Vlade koji otkriva da za one manje dobre neće biti sankcioniranja, odnosno smanjivanja plaće.

– Pa kazna će im biti to što neće napredovati – objašnjava.

Upozorenje sindikata

Budući da napredovanje u viši platni razred znači i veću plaću, dodatak na staž od 0,5 posto postaje bespredmetan. Sada je, naime, napredovanje zacementirano i jedino povećanje plaće zaposleni dobivaju kroz 0,5 posto po godini staža. Stoga čak ni sindikatima u slučaju uvođenja platnih razreda nije sporno ukidanje 0,5 posto. Uz uvjet da početno razvrstavanje u platne razrede kod prevođenja na novi zakon bude provedeno objektivno.

Osim toga, sindikati najavljuju da će svakako inzistirati na tome da uz novi zakon o plaćama odmah budu doneseni i svi provedbeni akti kako se ne bi dogodilo da novi sustav imamo samo na papiru.